BiH mjesecima trese migrantska kriza, a dok na njenu teritoriju stiže sve više ilegalnih izbjeglica, koje tu i ostaju, jer ne mogu dalje ka EU, domaće institucije ne uspijevaju da pronađu način da se izbore sa tim niti da uđu u trag milionima evra koje im je ta ista Evropa poslala da ublaže posljedice kriza na terenu.
U BiH je lani evidentirano više od 23.000 migranata, a slična situacija je i ove godine. Nadležni, međutim, ne raspolažu preciznim podacima o tome koliko je državljana Sirije, Pakistana, Avganistana, Libije i drugih zemalja unutar granica BiH, na ulicama i u prihvatnim centrima, a još goru sliku daju različiti brojevi koje u javnost iznose domaći zvaničnici.
Evropska unija je, prema podacima iz Delegacije EU u BiH, od 2018. godine izdvojila 34 miliona evra za rješavanje pitanja migracija u BiH. Većina tog novca, koji je dodijeljen BiH i kojim, kako su potvrdili u Delegaciju EU, upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) te njihovi partneri UNHCR, UNICEF, UNFPA i drugi, potrošena u Unsko-sanskom kantonu.
Preciznije, u Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši i to za hranu, odjeću, higijenu, komunalije, potpunu (Borići) i djelimičnu obnovu prihvatnih centara (Bira, Miral i Sedra), kupovinu smještajnih kontejnera, pružanje medicinske pomoći, obrazovanje i tako dalje, ne navodeći koliko je za koju stavku otišlo novca.
BiH, kako su istakli, takođe ima koristi od regionalnog IPA programa “Podrška zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama” u vrijednosti od gotovo 14,5 miliona evra.
– Dodatnih 24,6 miliona evra iz IPA fondova potrošeno je u BiH od 2007. godine za pomoć u domenu azila, migracija i upravljanja granicama. Novac je korišćen za podršku agencijama za sprovođenje zakona u Unsko-sanskom kantonu, Službi za poslove sa strancima, Graničnoj policiji i Sektoru za azil za opremu i osoblje. EU finansijski podržava dodatno angažovanje službenika Granične policije i ostalih službenika drugih policijskih agencija koji pružaju pomoć Graničnoj policiji BiH u kontroli istočne granice ne samo u USK, već i u Sarajevu i Mostaru – kažu u delegaciji.
Nisu, s druge strane, preciznije odgovorili na pitanje da li EU, nakon što odobri i isplati novac, ima mehanizme da prati način utroška sredstava, imajući u vidu stalne spekulacije da se novac troši nenamjenski.
Pritisak na USK
Dodali su da se pomoć do sada usmjeravala preko humanitarnih partnera (međunarodnih i nevladinih organizacija) zbog nedovoljnih institucionalnih kapaciteta i nedostatka efikasne koordinacije politika od strane vlasti BiH te da je na taj problem ukazano i u objavljenom mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Nisu odgovorili ni na pitanje zbog čega EU nije spremna da novac koji daje BiH iskoristi na svojoj teritoriji, odnosno da omogući migrantima dalje kretanje i time smanji pritisak na Unsko-sanski kanton i generalno BiH, gdje ih je najviše.
U Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) tvrde da su sredstva koja su im data, a obezbijeđena od EU, drugih donatora te iz sopstvenih fondova, usmjerena za pomoć vlastima BiH za odgovor na upravljanje migracijskom situacijom. Ukupno, za odgovor na migracijsku situaciju od 2018. do 2019. godine IOM je, dodali su, od donatora primio sredstva u iznosu višem od 27 miliona dolara, što je oko 24 miliona evra.
– Uspostavljena su četiri privremena prihvatna centra u Unsko-sanskom kantonu te jedan u Hadžićima – Ušivak. Dosta novca je utrošeno za objekte, jer su ranije bili napušteni i u lošem stanju (Borići, Sedra i bivša fabrika “Bira”). Za nabavku kontejnera, kreveta, madraca, posteljine, deka i ostalih neophodnih stvari. IOM obezbjeđuje po tri obroka za korisnike centara, od 3.200 do 4.000 korisnika dnevno, higijenske potrepštine, neprehrambene artikle i ostale prema međunarodnim humanitarnim standardima. Izmiruju se i mjesečni troškovi za iznajmljivanje objekata, struja, voda, odvoz smeća, agencija za obezbjeđivanje objekata gdje borave migranti i izbjeglice – istakli su u toj organizaciji.
IOM je angažovao i veliki broj osoba iz Unsko-sanskog kantona i drugih zajednica koji pružaju asistenciju migrantima. Nabavljena je vrijedna oprema za kantonalni MUP, a na osnovu liste prioriteta koju je IOM od njih primio, u vrijednosti 890.000 KM, a od sredstava EU.
Oko dva miliona evra je stiglo kao direktan grant institucijama vlasti BiH za odgovor na migracijsku situaciju, a prema njihovim potrebama. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je podržala USK da bi se pomoglo u odgovoru na krizu sa 741.450 dolara kroz projekat “Inicijativa socijalne kohezije u Unsko-sanskom kantonu”, a koji je obuhvatio određene aktivnosti.
– To su renoviranje gradskog parka “Borići”, uključujući partizansko spomen-obilježje, trim-stazu, renoviranje krova na tribinama stadiona “Jedinstvo”, svlačionica i ograde stadiona, uvođenje javne LED ulične rasvjete u devet lokalnih zajednica gdje se kreću migranti i izbjeglice, od kojih su neke prvi put dobile javnu rasvjetu, čime je unaprijeđena bezbjednost. Riječ je o osnaživanju javnih komunalnih službi i poboljšanju njihovih usluga kroz nabavku i postavljanje kanti i dodatnih kontejnera za otpad, nabavku kamiona za otpad u Cazinu te multifunkcionalnog komunalnog vozila u Bihaću, akcije čišćenja okruženja privremenog centra Bira, postavljenje novih klupa u parkovima u Bihaću, uvođenje besplatne vaj-faj konekcije u parku u centru Bihaća te podršku radu nevladine organizacije “Žene sa Une”, koja u centrima Borići i Sedra omogućava korisnicima centara da se bave različitim kreativnim aktivnostima, ručnim radom i društvenim igrama – rekli su u IOM-u.
Goruće pitanje u ovom trenutku je, ističu, kako ćemo pružiti humanitarni odgovor u nastavku, posebno tokom zimskog perioda, za migrante koji su bez obezbijeđenog smještaja, bez hrane i drugih potrepština te pratiti kakva su dešavanja na Vučjaku.
Opravdanje sumnje
U BiH se sve češće čuje da niko nema precizne informacije o načinu kako se troše donacije EU, a pojedinci smatraju da ranija iskustva potvrđuju da ima prostora za malverzacije.
Ministar bezbjednosti BiH u tehničkom mandatu Dragan Mektić istakao je da je u Briselu sugerisano da bi neko tijelo trebalo da preuzme obavezu i da se novac direktno usmjerava na institucije BiH.
– Nemamo kapacitet da nam taj novac bude prebačen. Ta ponuda i dalje stoji, stvorite kapacitet. U Brisel idem uskoro, pa ćemo vidjeti šta ćemo – rekao je Mektić.
Kaže da ne može govoriti da neko na nezakonit način uzima novac koji dolazi, ali dodaje da je u Briselu rečeno da neće svašta finansirati. Na primjer, privatnu svojinu kao prihvatne centre.
– U opremanje centara se ulaže ogroman novac, po nekoliko miliona KM, a sutra ako izađu iz toga, ulaganja ostaju. Kada sve sagledamo, ne držimo do tog novca ozbiljno i trošimo ga u nešto u šta realno ne bi trebalo, jer BiH, od lokalnog do državnog nivoa, ima imovine koja nije u funkciji, a može biti prilagođena. To je problem i tu se troši ogroman novac. Imamo nekoliko prihvatnih centara gdje plaćamo ogromnu rentu, a uložili smo u njih milione. Ne troši se pametno. Imamo situaciju da je, kada se pojavilo da bi migranti trebalo da budu premješteni u Medeno Polje, koje, s druge strane nije prihvatljivo, vlasnik objekta rekao da će dati prvu godinu prostor bez rente. To je nemoralna ponuda, jer bismo mi za to vrijeme uložili oko dva miliona evra, a on nam godinu daje, kao besplatno. Jednostavno, mi novac ne trošimo domaćinski – zaključio je Mektić.
Da ima prostora za spekulacije smatra i predsjednik Centra za zastupanje građanskih interesa Zoran Ivančić.
– Neodgovorno bi bilo da tvrdim da neko negdje krade novac, ali trebalo bi da bude izvršena revizija potrošnje i učinka. Svaka, pa i najveća međunarodna organizacija bi morala biti pod lupom javnosti ako troši toliki novac. Lično mi smeta što na nivou BiH imamo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, a u trenutku najveće krize nema ih nigdje – rekao je Ivančić.
Ne krije da doze sumnje ima u transparentnost trošenja.
– BiH je poslije rata primala između deset i 20 milijardi dolara, a ni nakon nekoliko godina parlamentarna komisija, koja je osnovana, nije uspjela da ustanovi gdje je novac otišao. Imamo opravdanu sumnju da nije pod dovoljnim nadzorom – zaključio je Ivančić.
Gradonačelniku Bihaća Šuhretu Fazliću svega je, čini se, preko glave. Istakao je da neće u idućem periodu davati izjave dok se stanje ne smiri, dodavši da grad nema ništa sa novcem te da nikada ništa nije leglo na njihov račun. Potvrdio je da su određene stvari u gradu rađene od pomoći Velike Britanije te da su aplicirali za projekte.
Situacija sa migrantskom krizom mogla bi da se zakomplikuje polovinom novembra, jer Bira i Miral prestaju sa radom, a EU i čelnici USK-a traže da se hitno, zbog neuslovnosti, stavi katanac i na privremeni prihvatni kamp Vučjak.
Unosan posao
Prema podacima iz Granične policije BiH od početka godine je podneseno na desetine izvještaja zbog krijumčarenja migranata preko teritorije BiH. Najviše takvih pokušaja, odnosno krivičnih djela, otkriveno je na području Zvornika i Izačića, a zabilježeni su pri pokušaju ilegalnog ulaska u BiH i pri pokušaju ilegalnog izlaska iz BiH.
Bilo je i akcija na presijecanju organizovanih kriminalnih grupa, a jedna od posljednjih je akcija “River”, u okviru koje je uhapšeno pet državljana BiH. Dokumentovano je krijumčarenje najmanje 315 migranata, kojima su članovi te grupe uzimali po 1.000 evra.
(Glas Srpske)
