Novoimenovani specijalni američki predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer na marginama Bledskog strateškog foruma komentarisao je i budućnost Bosne i Hercegovine.
Palmer je izjavio da je najveći diplomatski uspjeh u regiji bio Dejtonski mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH.
“Dejtonski sporazum nikad nije bio zamišljen kao fiksni okvir, nego kao okvir koji se mijenja. No, ja sam skloniji evoluciji nego revoluciji utjecaja tog sporazuma”, kazao je Palmer za Delo, te dodao je Dejtonski sporazum “još živ”.
Američki zvaničnih je pred novinarima izrazio nadu da će lideri u BiH što prije pronaći kompromis.
“U BiH trebamo neku vrstu političke reforme koja će podržati snažne i funkcionalne institucije na državnom nivou i na nivou FBiH. Posvećen sam partnerskom radu sa vlastima na svim nivoima”, poručio je Palmer.
Što se tiče približavanja BiH ka članstvu u NATO-u, Palmer je istakao da slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) ne znači članstvo već bolju i kvalitetniju saradnja.
On je kazao da slanje ANP-a predstavlja jačanje sektora odbrane i sigurnosti, a da odluka o članstvu u NATO savezu dolazi mnogo iza toga.
“Biće dosta prilike za političare u BiH da razgovaraju o tome”, rekao je Palmer.
Na Bledu će visoki zvaničnici razgovarati o situaciji u državama Zapadnog Balkana te euroatlantskim integracijama tih zemalja.
Cilj mi je da što prije vratim Beograd i Prištinu za pregovarački sto i da osiguram dogovor, poručuje Matthew Palmer u intervjuu Tanjugu, prvom od imenovanja za specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan.
“SAD žele da vide međusobno priznanje Srbije i Kosova”
Novoimenovani američki izaslanik ističe da je prihvatio tu funkciju zato što misli da može da se postigne sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji bi, kako on kaže, transformisao cijeli Balkan, otvorio evropski put Srbije i Kosova, i bio “pozitivna stvar za region, Evropu i SAD”.
“Rješenje kosovskog pitanja je na mojoj agendi veoma visoko. Imamo mogućnost i želimo da je iskoristimo”, kaže Palmer i precizira da je njegov cilj da što prije vrati strane za pregovarački sto i osigura dogovor.
Povratak Beograd i Prištine za pregovarački sto, ističe Palmer, kratkoročni je cilj SAD.
“Imamo izbore na Kosovu 6. oktobra, a u Srbiji će biti održani na proljeće. Imat ćemo mogućost za nastavak pregovora između dva izbora koju treba da iskoristimo. Nadamo se da će obje strane iskoristiti tu priliku koja se ukazuje”, naglasio je on.
Palmer je kazao da u ovom procesu postoji niz izazova, a da je jedan da se što prije nastave pregovori, a drugi da se pronađe dovoljno zajedničkog osnova za pregovore.
Izrazio je nadu da će iduća kosovska vlada prihvatiti da suspenduje takse kako bi omogućila obnovu dijaloga, i da će Beograd zaustaviti svoje napore na “međunarodnoj delegitimizaciji Kosova” i lobiranje kod drugih zemalja da povlače priznanje.
Sve to, prema njegovim riječima, “truje atmosferu” i čini teškim povratak pregovorima u konstruktivnom duhu.
“Tako nešto nije od pomoći. Lobiranje kod, prije svega malih zemalja, da povuku priznanje, je možda taktički uspjeh za Srbiju, ali košta Beograd da očuva svoj interes i postigne dogovor o normalizaciji. Nadamo se da će obje strane razumjeti svoje interes i postići dogovor”, kazao je on.
SAD bi željele, ne krije Palmer, da vide međusobno priznanje kao centralnu tačku dogovora.
Naglasio je da niko ne treba da ima osjećaj da je izgubio, i da nema razloga da kompromis ne bude pobjeda za Srbiju, Kosovo i međunarodnu zajednicu.
“To će zahtjevati kompromis, neku vrstu empatije, razumijevanje kako druga strana gleda na stvari i spremnost na saradnju u pronalaženju dogovora koji bi bio lokalno prihvatljiv, a ujedno bi mogao da se građanima predstavi kao pravo rješenje”, objasnio je Palmer.
(Klix, Tanjug)
