“Elektroprivreda Republike Srpske” neće tražiti od Regulatorne komisije za energetiku povećanje cijene električne energije za građane Srpske, iako bi taj zahtjev bio opravdan s ekonomskog stanovišta, jer su cijene struje na slobodnom tržištu višestruko veće, kazao je u intervjuu za “Nezavisne” Luka Petrović, generalni direktor preduzeća.
Kada su u pitanju cijene električne energije za privredu, on kaže kako će tu doći do određenih korekcija i povećanja od 14 odsto, čime će struja u RS i dalje biti najjeftinija na Balkanu.
Kakva je bila poslovna 2018. godina za MH “Elektroprivreda Republike Srpske”?
Na bazi svih parametara poslovanja za prvih jedanaest mjeseci, sa sigurnošću možemo reći da će “Elektroprivreda Republike Srpske” finansijsku 2018. godinu završiti sa pozitivnim rezultatom. S aspekta hidrologije, godina je bila povoljna. Godišnji plan proizvodnje je, u svakom proizvodnom preduzeću pojedinačno, a time i na nivou sistema, stoprocentno ostvaren. Iako se očekuje dobit od nekoliko miliona konvertibilnih maraka, mjesta zadovoljstvu ostvarenim rezultatima nema. “Elektroprivreda Republike Srpske” je okosnica razvoja Republike Srpske. Kažu da su rezultati onoliko veliki koliko su veliki ciljevi koje postavite pred sebe. Imajući to u vidu, dali smo sebi zadatak da višestruko uvećamo dobit i ostvarimo rezultate koji će biti srazmjerni mogućnostima “Elektroprivrede Republike Srpske”. To svakako podrazumijeva posvećen rad na stabilizaciji sistema, čvršćem povezivanju zavisnih preduzeća s matičnim, reorganizaciju sistema gdje god je ona neophodna, kako bi se odgovorilo zahtjevima poslovanja u uslovima otvorenog tržišta električne energije, pri čemu će isključivo ostvareni rezultati biti mjerilo vrednovanja uspješnosti svakog pojedinaca.
Pomenuli ste reorganizaciju preduzeća. Šta će ona podrazumijevati?
Reorganizacija podrazumijeva redefinisanje odnosa u Mješovitom holdingu ERS i uspostavljanje efikasnijeg upravljanja sistemom. U tom smislu već smo formirali stručne timove sa usko specijalizovanim zadacima, zadužene za rudarstvo, hidroelektrane i distribuciju. Oni su sagledali situaciju na terenu i imaju zadatak da naprave strategiju unapređenja poslovanja, koja će kao krajnji rezultat imati racionalizaciju troškova, unapređenje odnosa između matičnog i zavisnih preduzeća, te analizu svih investicija u cilju unapređenja rada elektroenergetskog sistema Republike Srpske, postizanja konkurentnosti na otvorenom tržištu i podizanja rejtinga kompanije u okruženju. Za sve ovo imamo apsolutnu podršku Sindikata “Elektroprivrede Republike Srpske”, Granskog sindikata za energetiku i Konfederacije sindikata, jer smo svi svjesni da je neophodno uraditi ove mjere kako bi “Elektroprivreda” bila najsnažniji oslonac Vlade Republike Srpske u organizacionom, ekonomskom, socijalnom, kadrovskom, ali i investicionom smislu. ERS mora prilagoditi poslovanje uslovima otvorenog tržišta električne energije i ispuniti obaveze iz Trećeg energetskog paketa, u skladu sa kojima je neophodno izvršiti pravno i funkcionalno razdvajanje djelatnosti distribucije od djelatnosti snabdijevanja i proizvodnje. Ispunjavanje preuzetih obaveza će omogućiti pristup investicionim fondovima, što je značajno aspekta namjeravanog intenziviranja investicionih aktivnosti, posebno ako se ima u vidu da je riječ o nepovratnim sredstvima. “Elektroprivreda Republike Srpske, pored snabdijevanja domaćih potrošača, oko 30 odsto viškova električne energije plasira u izvoz. Do sada nismo imali razvijen sektor za trgovinu električnom energijom, a njegovo osnaživanje biće jedan od prioriteta u narednoj godini, kako bi se i po tom osnovu ostvarivali dodatni prihodi. Trenutno analiziramo mogućnost kupovine akcija malih akcionara unutar zavisnih preduzeća, a sve u cilju praćenja politike Vlade Republike Srpske, koja želi da “Elektroprivreda Republike Srpske” ostane najjača državna kompanija i time konačno odbacimo svaku vrstu priče o privatizaciji “Elektroprivrede”.
Šta se može očekivati kada su investicije u pitanju?
Odgovorno investiranje, a to znači da će ulaganja u postojeće, ili nove objekte, morati da imaju elaborat opravdanosti, da je cilj investiranja u postojeće objekte isključivo podizanje snage, odnosno više kilovata na pragu elektrana, i da će u tom smislu biti modernizovani pogoni i nabavljena nova mehanizacija. Kada su u pitanju novi objekti, prioritetno će biti nastavljena gradnja HE “Dabar” u sklopu “Gornjih horizonata” nа području istočne Hercegovine. Ukupna instаlisаnа snаgа elektrane je 160 megavata, a ukupna procijenjena vrijednost iznosi 488 miliona maraka. Do sada su završeni svi pripremni radovi, uključujući pristupne puteve, optiku, vodovod, dalekovod za napajanje gradilišta i tunel Dabar – Nevesinje, koji se u ovom momentu gradi iz četiri napadne tačke, a probijeno je oko šest kilometara i to je objekat čija gradnja traje znatno duže od preostalih objekata – brane, mašinske zgrade i kanala kroz Dabarsko polje. Ukoliko tender za gradnju ostalih objekta koji se očekuje u narednim danima bude uspješan i ne bude administrativnih prepreka, HE “Dabar” će biti na mreži do 2022. godine. S obzirom na to da je to objekat koji nema obavezu snabdijevanja domaćih kupaca, finansijski efekti po “Elektroprivredu” biće znatno veći, jer će sva energija biti plasirana na slobodno tržište. Takođe, vrlo je bitno da se uspostavi dogovor sa Republikom Hrvatskom, odnosno njenom elektroprivredom, o gradnji HE “Dubrovnik 2”, instalisane snage 304 megavata, vrijednosti 168 miliona maraka, a to možemo samo uz postizanje međusobnih kompromisa i uvažavanje stavova obje strane. Među investicionim prioritetima ERS je i izgradnja HE “Buk Bijela”, koja imа instаlisаnu snаgu od 93,5 megavata i srednju godišnju proizvodnju od 332 gigvat-časa električne energije. Procijenjenа investicionа ulаgаnjа zа izgrаdnju HE “Buk Bijelа” su oko 193 milionа evra. Neophodno je naglasiti da su u toku aktivne mjere za dobijanje koncesija za hidroelektrane “Paunci” i “Foča”, za koje je interes iskazala Republika Srbija. Ta aktivnost će biti provođena u narednim mjesecima kako bi došlo do realizacije ova dva objekata. Kada su u pitanju termoelektrane, bazna energija se ne smije izgubiti, ali isto tako intenzivno se razmatraju modeli gradnje TE “Gacko 2” sa stranim investitorima. Do njenog završetka, postojeća elektrana mora raditi u punom kapacitetu.
Šta je sa obnovljivim izvorima?
Mi smo i u tom smislu vrlo aktivni, jer “Elektroprivreda Republike Srpske” ne smije zanemariti potencijale vjetra i sunca pa mora iskoristiti priliku da vlastitim sredstvima izgradi solarne elektrane i vjetroparkove, stavljajući se u funkciju izvršenja ciljeva zadatih energetskim paketima, a koji se odnose na učešće energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji. Cilj Elektroprivrede Republike Srpske je da sama izgradi objekte na bazi obnovljivih izvora, ali bez očekivanja učešća u takozvanoj feed in tarifi, odnosno, subvencionisanja ovako proizvedene električne energije od potrošača unutar Republike Srpske. Apsolutno smo svjesni da će doći trenutak kada ćemo i mi imati obavezu plaćanja emisije CO2, ali i mogućnosti prodaje zelenih sertifikata od izgrađenih energetskih objekata na bazi obnovljivih izvora. U tom smislu, potrebno je pažljivo planirati razvoj i investicije, a za svaku od njih presudna će biti studija opravdanosti. Značajna će biti ulaganja i u distributivnu mrežu, u cilju sigurnog napajanja i smanjenja distributivnih gubitaka, koje je potrebno svesti na tehnički prihvatljiv nivo. “Elektro Doboj” je jedan od pozitivnih primjera i ova firma je za prvih 10 mjeseci 2018. godine imala gubitke električne energije od svega 4,83 odsto, tako da nema razloga da i ostala distributivna preduzeća ovako ne rade. I još da napomenem da smo svjesni i činjenice da Vlada Republike Srpske, kao većinski vlasnik kapitala u zavisnim preduzećima, očekuje rješavanje sporova i arbitraža koji se vode od strane slovenačke elektroprivrede prema RiTE Ugljevik, kao i mogućih sporova sa hrvatskom elektroprivredom u vezi s pitanjem RiTE Gacko i “Hidroelektrana na Trebišnjici”. Aktivno učestvujemo na rješavanju nametnutih sporova, koji nisu jednostavni.
Među privrednicima, ali i stanovništvom, sve se više spekuliše o povećanju cijene električne energije. Hoće li do poskupljenja doći i koliko će ono biti?
“Elektroprivreda Republike Srpske” neće tražiti od Regulatorne komisije za energetiku povećanje cijene električne energije za građane Srpske, iako bi taj zahtjev bio opravdan sa ekonomskog stanovišta, jer su cijene struje na slobodnom tržištu višestruko veće. Međutim, ERS i dalje ostaje socijalno osjetljiv i najjeftiniji snabdjevač u regionu, čiji je prioritetni cilj uredno i sigurno snabdijevanje domaćih potrošača koje ni u jednom momentu ne smije biti dovedeno u pitanje. Kada su u pitanju cijene električne energije za privredu, tu će doći do određenih korekcija. Za razliku od svih ostalih proizvoda (voda, telekomunikacione usluge, gorivo…), jedino se električna energija ne tretira kao tržišna vrijednost. Korekcijom cijene za industrijske kupce (priključene na 10 kV, 35 kV i 110 kV nivou) za jednu petinu ukupne vrijednosti prema tržišnoj kod ovih kupaca će doći do prosječnog povećanja cijene od 14 procenata, ali ovakva cijena će i dalje biti najpovoljnija na Balkanu (od 15 do 50 procenata). Na korekciju cijena smo se odlučili zbog potrebe za liberalizacijom (otvaranjem tržišta) za takozvane velike kupce, a na taj način obezbijedićemo dodatan prihod “Elektroprivredi Republike Srpske” od 14,5 miliona maraka na godišnjem nivou. Ilustracije radi, iste količine električne energije koje su industrijskim kupcima isporučene tokom 2018. godine, po važećoj cijeni, na tržištu bi bile prodate po dvostruko višoj, i ERS bi samo na toj razlici prihodovala 56,8 miliona maraka više. Na bazi planirane potrošnje industijskih kupaca u 2019. godini, ukupna subvencija “Elektroprivrede Republike Srpske” će iznositi 57,5 miliona, umjesto 72 miliona maraka, tako da smo i dalje jedina elektroprivreda u okruženju koja na ovakav način daje subvenciju industrijskim kupcima.
Sve češće se pominje višak zaposlenih u “Elektroprivredi RS”. Ima li viška radne snage i hoće li biti otpuštanja?
Tačno je da je “Elektroprivreda Republike Srpske” opterećena viškom radnika i da je u holdingu zaposleno preko 9.500 ljudi. Međutim, kvalitetnog i stručnog kadra nedostaje. Pošto nismo u situaciji da zapošljavamo nove radnike i jedan od prvih poteza nove uprave Matičnog preduzeća bio je zabrana daljeg zapošljavanja u sistemu, planiramo da izvršimo prekvalifikacije, dokvalifikacije i maksimalno iskoristimo postojeći kadar. Suočeni smo i sa odlaskom kvalitetnih školovanih ljudi, i “majstora svog zanata” u inostranstvo, a ERS ne smije da dozvoli da ljudi od kojih posao zavisi napuste kompaniju. Zato će novom sistematizacijom radnih mjesta biti nagrađen rad – moramo cijeniti svakog našeg iskusnog i stručnog bageristu, mehaničara na otkopnim mašinama, inžinjera, programera…
Zadržaćemo ljude koji su kompetentni i koji znaju svoj posao, a spremnost da savjetodavno i stručno pomognu pokazali su i nekadašnji radnici “Elektroprivrede Republike Srpske” koji su učestvovali u gradnji i pokretanju velikih objekata i njihove upute biće nam od velike koristi. Iznjedrila se ideja da ćemo u narednim danima formirati forum penzionisanih rukovodnih radnika iz oblasti energetike, a sve u cilju bržeg sprovođenja reformi i naprednijeg investicionog ciklusa i, naravno, uvažavanja ljudi koji su učestvovali u izgradnji ovako snažnog sistema. Otpuštanje nije planirano, jer postoji veliki broj ljudi koji su pred penzijom, ali i mogućnost uzimanja stimulativnih otpremnina za prijevremeni izlazak iz sistema.
ERS je značajno pomagala lokalnim zajednicama, a njena preduzeća su u okviru donacija pomagala brojnim kolektivima, organizacijama. Da li će tako biti i ubuduće?
“Elektroprivreda Republike Srpske” je društveno odgovorna i socijalno osjetljiva kompanija. To, prije svega, pokazuje u odnosu prema građanima kroz samu cijenu električne energije, koja je ubjedljivo najniža u region, a tako će i ostati. Takođe, na osnovu ostvarene dobiti, ERS izdvaja 10 odsto sredstava na ime donacija za sport, kulturu i socijalnu pomoć. “Elektroprivreda Republike Srpske” značajno utiče i na budžete opština i gradova na čijoj teritoriji koristi hidropotencijale i eksploatiše rude, jer samo na ime naknade za korištenje prirodnih bogatstava, svake godine lokalnim zajednicama uplaćuje oko 20 miliona maraka. Ovako će biti i u narednom periodu.
(nezavisne.com)
