Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) planira da u narednih deset godina izgradi novih 1.000 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Sa ciljem da povede energetsku tranziciju regiona, ERS će investirati u izgradnju solarnih elektrana, vetroelektrana i hidroelektrana, izjavio je Luka Petrović, generalni direktor Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske, u intervjuu za Balkan Green Energy News.
Petrović je najavio i Samit energetike u Trebinju (SET), koji će se na inicijativu ERS-a održati po prvi put u martu 2020. godine, i na kojem će, kako je istakao, glavne teme biti energetska budućnost Zapadnog Balkana i potencijali energetskog sektora Republike Srpske.
Republika Srpska će u martu sledeće godine po prvi put organizovati Samit energetike u Trebinju. Šta očekujete od ovog skupa i koje teme će biti u fokusu Samita?
Inicijativa MH “ERS” za održavanje Samita energetike u Trebinju (SET), predstavlja jasnu poruku regionalnom okruženju i Evropskoj uniji da je ova kompanija spremna da bude regionalni lider i nosilac pozitivnih promjena u procesu usklađivanja energetske politike sa politikama Evropske unije.
Energetska budućnost Zapadnog Balkana i potencijali energetskog sektora Republike Srpske biće u fokusu tema dvodnevne manifestacije koja se po prvi put dešava u Trebinju 5. i 6. marta naredne godine.
Učesnicima će biti predstavljene konkretne ideje za prevazilaženje ograničenja, koja otežavaju ekonomski napredak regiona i za obezbeđivanje dugoročne predvidljivosti zainteresovanim investitorima u oblasti energetike, a biće im upućen i poziv za zajedničku izgradnju konkretnih energetskih potencijala, u oblasti obnovljivih izvora, koji još nisu iskorišćeni. Istovremeno će se kroz dvodnevne panele, na kojima će učestvovati eminentne ličnosti iz oblasti energetike, privrede, nauke i ekonomije, obaviti svojevrsna internacionalizacija Trebinja i Republike Srpske.
To će biti prilika da se uputi poziv svim regionalnim ministarstvima i elektroprivrednim preduzećima da formiraju zajedničko tijelo koje će se baviti klimatsko energetskim paketom “20-20-20” (smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 20% u odnosu na nivo iz 1990. godine; povećanje udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 20% i povećanje energetske efikasnosti za 20%).
Samit će biti prilika i da se razgovara i o Energetskoj strategiji BiH, koja treba da odredi jasan smjer razvoja energetike do 2035. godine i pokrene tržišne i regulatorne reforme, uz uvažavanje strateških interesa Republike Srpske koja prednjači u energetskoj oblasti. Pritom je važno istaći da ERS može biti sistem integrator u procesu stvaranja nove strategije, kako bi osnažila ukupnu ekonomiju Republike Srpske i učinila je energetski najefikasnijom, jer posjeduje sve potrebne resurse i preduslove za dostizanje takvog cilja.
Panel rasprave su osmišljene na način da zainteresuju stručnu, ali i širu javnost (uključujući i potrošače električne energije), jer će se tokom manifestacije, zvaničnog dijela programa ali i na marginama susreta sučeljavati različita mišljenja čelnih ljudi energetskog sektora, ministara u Vladama, najpriznatijih profesora i akademika čiji radovi će biti objavljeni u posebnom Zborniku nakon završetka manifestacije. Rezultat utemeljenih i obrazloženih diskusija biće zaključci koji će se usvojiti kao usmjeravajući, jer će imati naučno utemeljenu osnovu i koristiće se kao jasan putokaz za dalje jačanje energetskog sektora u regionu
ERS je nedavno osnovala firmu za realizaciju projekta Gornja Drina, koji predviđa gradnju tri hidroelektrane – Foča, Paunci i Buk Bijela. Dokle se stiglo u pripremi ovih projekata i kada bi mogla da počne gradnja?
Na području gornjeg toka rijeke Drine planirana je izgradnja tri hidroelektrane pribranskog tipa. ERS planira da zajedno sa Elektroprivredom Srbije (EPS) zgradi ove hidroelektrane. U toku su aktivnosti na aktuelizaciji tehničke dokumentacije za ove tri hidroelektrane, kao i na obezbjeđenju potrebnih dozvola.
Pripremi radovi i početak glavnih građevinskih radova planirani su u 2020. godini. Prema procjenama, izgradnja objekata instalisane snage veće od 180 megavata, koštaće oko 425 miliona evra, a godišnji prihodi iznosiće oko 40 miliona, što znači da će se investicija isplatiti u desetogodišnjem periodu.
Kakvi su planovi ERS-a za termoelektrane Ugljevik i Gacko, energetska postrojenja koja su na kraju eksploatacionog veka?
Termoelektrana Gacko počela je sa radom 1983. godine, a termoelektrana Ugljevik 1985. godine, i ova termoenergetska postrojenja imaju oko 200. 000 sati rada. Na osnovu te činjenice ERS je anagažovao eksperte iz oblasti termoenergetike koji će nakon detaljnih ispitivanja i analiza predložiti ativnosti koje bi trebalo da preduzme ERS u vezi sa radom ovih termoenergetskih postrojenja. Ipak, važno je naglasiti da su termoelektrane za ERS jako važan proizvođač električne energije i da njihovo funkcionisanje trenutno ne smije biti dovedeno u pitanje.
MH “ERS” je već preduzeo niz koraka u poboljšanju njihovog rada i zaštiti životne sredine. Ulaganjem u instalaciju sistema za odsumporavanje u Ugljeviku smanjili smo štetne gasove (93,5% smanjenje emisije sumpora). Кonačan sud o tome kuda dalje sa termoelektranama daće struka. To može biti revitalizacija ili modernizacija u manjem obimu, izgradnja zamjenskih ili novih blokova. Razmišlja se i o uvođenju gasa umesto mazuta, što bi bilo isplativije i ekološki prihvatljivije, a očekujemo da ćemo konačnu odluku po pitanju termoelektrana moći da donesemo iduće godine.
Šta predviđa nova organizacija distributivnih preduzeća ERS-a? Kako će se ta organizacija odraziti na poslovanje kompanije?
Nova organizacija distributivnih preduzeća podrazumijeva razdvajanje tržišnih i netržišnih djelatnosti. Elektrodistributivna preduzeća će u narednom periodu biti organizovana na pet operatora distributivnog sistema.
Organizacioni model je izmjenjen u smislu da se odustalo od geografskog u korist funkcionalnog modela koji se zasniva na principima upravljanja strukom. Uspostavljanje novog organizacionog modela podrazumijeva optimizaciju broja zaposlenih i kvalifikacione strukture. Od ključnog značaja su kompetencije svakog zaposlenog. Riječ je o vrlo složenom procesu koji je od značaja za ERS u cjelini jer se podiže efikasnost i produktivnost distributivnih preduzeća.
Osnovni cilj je da se obezbijedi zadovoljavajući kvalitet isporuke električne energije svakom korisniku. Cijena električne energije i dalje ostaje potpuno regulisana.
U kojoj meri Elektroprivreda Republike Srpske planira da diverzifikuje svoj energetskih miks ulaganjem u obnovljive izvore energije? Koji projekti će biti u fokusu u narednih pet godina? Dokle se stiglo sa izgradnjom vetroparka Hrgud?
MH “ERS” je izradio plan razvoja koji je usvojila Vlada Republike Srpske, gdje je planirana izgradnja postrojenja koja će proizvoditi električnu energiju iz različitih obnovljivih izvora energije. Svaki od tih izvora ima svoje karakteristike, tako da je potrebno da se proizvodni objekti koje ERS planira da izgradi usklade i da se obezbijedi optimalan rad svih postrojenja.
Trenutno provodimo aktivnosti na projektovanju, obezbjeđenju potrebnih dozvola i saglasnosti za planiranu solarnu elektranu Trebinje 1 snage 100 MW. Takođe se vode aktivnosti na obezbjeđenju potrebnih finansijskih sredstava za realizaciji ovog projekta. Provođenjem procedura pokazalo se da je moguće i proširenje ovoga projekta i izgradnja solarne elektrane veće snage.
U vezi iskorištenja energije vjetra u toku su aktivnosti na projektovanju, obezbjeđenju potrebnih dozvola za Vetroeletranu Hrgud, gdje su obezbjeđenja finansijska sredstva u iznosu od 64 miliona evra koja je obezbijedila KFW banka.
Takođe, istražuje se potencijal vjetra i na drugim lokacijama, i radi tehnička dokumentacija za druge vjetroelektrane na području Hercegovine, gdje je i najveći potencijal u Republici Srpskoj. Nakon analiza i izrade tehničke dokumentacije, za lokacije koje se pokažu opravdane ERS će pokrenuti aktivnosti na izgradnji vjetroelektrana.
Da bi solarne i vjetroelektrane kao neupravljivi izvori energije mogli da se uključe u elektroenergetski sistem potrebno je da im se obezbijedi podrška u vezi sa balansiranjem. Zato ERS gradi hidroenergetska postrojenja, HE Dabar, HE Bileća, HES Drina.
ERS, kao odgovorna kompanija, planira da gradi hidroenergetske projekte na područjima koja su izložena rizicima od poplava, sa osnovnim ciljem novih kilovata, ali i smanjenja rizika od plavljenja. Intenzivirali smo aktivnosti oko izgradnje hidroelektrana na područu donjeg toka rijeke Bosne gdje je bilo najviše štete od poplava.
Zemlje regiona, pa i BiH, trebalo bi sa Energetskom zajednicom da usaglase nove ciljeve za obnovljive izvore energije do 2030, a sledi i usvajanje nacionalnih energetsko-klimatskih planova (NEKP). Gde vidite ERS u tom periodu, i kako ova kompanija može da doprinese ispunjavanju tih ciljeva i planova?
Usvajanjem nacionalnih energetsko – klimatskih planova doći će do značajnog uvećanja obaveza država u pogledu učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije. U tom smislu, namjere ERS podudaraju se s obavezama koje imaju Republika Srpska i BiH, s obzirom da naš Akcioni plan usvojen na Vladi Republike Srpske predviđa intenzivno ulaganje ERS u izgradnju objekata iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Tim planom u desetogodišnjem periodu predviđena je gradnja objekata snage 1.000 megavata isključivo iz obnovljivih izvora. ERS će na taj način doprinijeti ostvarenju ciljeva predviđenih međunarodnim ugovorima.
Takođe, opredjeljenje MH “ERS” je da aktivno učestvuje u ispunjenju akcionog plana, ne samo u domenu obnovljivih izvora, nego i u domenu energetske efikasnosti i emisije gasova. Elektroprivreda Republike Srpske će sa posebnom pažnjom pratiti obaveze koje će se odnositi na dopuštene emisije CO2 i drugih štetnih gasova u elektranama koje koriste fosilna goriva jer mogu prouzrokovati ograničenje rada postojećih TE koje rade u sastavu MH “ERS”.
