Cijena brašna po kilogramu viša je za dva feninga u Republici Srpskoj, a prema najavama Udruženja mlinara RS očekuje se da će brašno poskupjeti za još najmanje šest feninga. Razlog je loša godina za pšenicu, kako kod nas tako i u svijetu.
Ukoliko cijena brašna bude viša za 10 feninga po kilogramu, odraziće se to i na cijenu hljeba.
Na području Federacije još nije bilo promjena u cijeni brašna, ali ne znaju šta će biti sutra jer ih dosta nabavlja brašno upravo iz Republike Srpske ili van BiH gdje su cijene već promijenjene.
“U Federaciji se još ništa ne priča o tome. Republika Srpska ima svoj program, u Federaciji ga nema. Još nisam dobio naznaku o poskupljenju, a nabavljam brašno iz RS-a. Posljednja tura mi je stigla po staroj cijeni, a za dalje ne znam. Ali sigurno je da će doći do toga jer odavno nije, a cijene na svjetskom tržištu se mijenjaju, tu su i porezi i ostale dažbine koje plaćamo”, kazao je Muhamed Poričanin, član Udruženja pekara FBiH.
Hljeb treba poskupjeti
Istakao je da poskupljenje brašna od nekoliko feninga ne bi trebao biti alarm za poskupljenje hljeba, ali da postoje druge stvari zbog kojih bi hljeb trebao poskupjeti.
“Nama odlazi radna snaga. Zbog dažbina i poreza ne možemo priuštiti bolje plate i oni odlaze. Padamo na glavu da napravimo toliko hljeba da ga ima dovoljno. Hljeb je trebao poskupjeti davno, a uzrok je sistem. Za sada izdržavamo. Ali ako dođe do poskupljenja brašna od 10 i više feninga, onda i to vodi do poskupljenja hljeba”, rekao je Poričanin.
Pšenica podbacila
Nedžad Bićo iz Saveza udruženja poljoprivrednika Federacije BiH kazao je kako je godina zaista bila loša za pšenicu te da uopšte nije za ljudsku upotrebu.
“Bila je velika vlaga i došlo je do ranog sazrijevanja, zbog čega je kvalitet jednak nuli. Teško će i za stoku biti upotrebljiva. Ali mi svakako imamu rezervnu proizvodnju jer BiH proizvodi svega 20 posto pšenice od ukupne potrebe, resto uvozimo. Na svjetskom tržištu je bilo poskupljenje pšenice, ali ne tako značajno da bi se desila lančana reakcija koja će dovesti do poskupljenja hljeba. Ako nije poskupio nakon silnih akciza i dažbina, onda prema mom mišljenju ne bi trebalo ni sada. Silosi nisu prazni, ima zaliha”, rekao je Bićo.
Kazao je kako bi država trebala intervenisati ukoliko dođe do mijenjanja cijena te napraviti dodatne zalihe. Na svjetskim berzama cijena pšenice raste iz dana u dan jer je blizu 70 posto proizvodnje završilo kao stočna hrana. Kada zalihe do kraja godine budu potrošene, pitanje je šta će dalje biti. Prema navodima svjetskih medija, očekuje se da će pšenica u narednih 10 mjeseci poskupjeti koliko nije još od 2012. godine.
Nema radne snage
Predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić kazao je kako dosadašnja poskupljenja brašna prema pekarima nisu toliko velika da bi uzrokovala lančanu reakciju.
“Ali ono što nam se dešavalo u prethodnom periodu i velika potreba za radnom snagom dovest će do poskupljenja hljeba. Manji problem je brašno, veći je kako će doći do većih plata, jer ljudi masovno odlaze u Hrvatsku i druge zemlje i mi nemamo radnika iz ove struke”, rekao je Trivić.
Pekari s područja Federacije BiH uputili su apel nadležnima da konačno počnu obraćati pažnju i na ovaj sektor koji je zapostavljen godinama, a sve kako bi spremnije mogli dočekati ovako velike promjene i smanjiti udare na ionako vrlo skromne kućne budžete građana.
(Klix)
