Na današnji dan prije 19 godina, NATO i albanski teroristi počeli su ofanzivu na karaulu Košare i druge vojne položaje na granici Srbije i Albanije, gdje su malobrojni srpski vojnici uspjeli da se odupru višestruko brojnijem neprijatelju.
Odbrana Košara spriječila je kopnenu invaziju na Srbiju i onemogućila prekid komunikacija među srpskim formacijama.
Srpska vojska je odolijevala napadima sve do 14. juna 1999. godine, kada se po Kumanovskom sporazumu povukla sa Kosova i Metohije.
Cilj napada sa albanske strane bila je kopnena invazija na Kosovo i Metohiju i presijecanje komunikacije između jedinica tadašnje Vojske Jugoslavije u Đakovici i Prizrenu, kao i zauzimanje šireg područja Metohije tokom tog napada.
Poslije teških borbi Vojska Jugoslavije uspjela je da porazi napadača i spriječi njihov ulazak na Kosmet.
Na Veliki petak, 9. aprila 1999. godine, udružene snage terorističke OVK, regularne vojske Albanije i NATO-a predvođenog Amerikancima, koji su davali vazdušnu podršku, pokrenule su veliku ofanzivu na karaulu Košare, na granici tadašnje SRJ i Albanije.
Neprijatelj je bio višestruko nadmoćniji, pa se nešto više od 1.000 srpskih vojnika branilo od napada neprijatelja, koji je brojio između 5.000 i 6.000 Albanaca.
Najveći dio srpskih snaga na Košarama činili su vojnici na redovnom odsluženju vojnog roka koji su u prosjeku imali između 19 godina i 20 godina, a borili su se i Srbi dobrovoljci iz inostranstva i Kozaci, prenijeli su beogradski mediji.
Poginulo je 108 srpskih vojnika, od kojih 18 oficira i podoficira, 50 redovnih vojnika, 13 rezervista i 24 dobrovoljca, među kojima i jedan ruski dobrovoljac.
OVK je priznao gubitak 200 boraca, ali ih je najvjerovatnije poginulo mnogo više, a zvanično su poginula i dva NATO vojnika – Francuz i Italijan, kao i jedan državljanin Alžira. Uništeno je pet albanskih tenkova.
Komandant odbrane Košara, pukovnik u penziji Ljubinko Đurković ranije je ocijenio da je ta bitka simbol herojske odbrane srpske vojske.
“Košare nikada nisu pale”, govorio je on i dodao da se srpska vojska povukla po Kumanovskom sporazumu.
Đurković se sjećao i da je tokom NATO bombardovanja, samo 12 vojnika dva dana i jednu noć odbijalo napad 250 albanskih terorista, koje su na kraju jurišem natjerali u povlačenje.
On je odbranu Košara uporedio sa Kumanovskom bitkom u kojoj su oficiri jurišali sa vojnicima, kao i sa odbranom Beograda u Prvom svjetskom ratu.
Đurković je naveo da su posljednje riječi boraca sa Košara bile – “i mrtav ću se boriti za Srbiju”.
“Branioci Košara nisu odstupili ni pedalj jer su znali da su iza njih Kosovo, Srbija i srpski rod i to im je dalo snagu”, rekao je Đurković.
(Srna)
Ko o čemu, Tači o oružju
Predsednik samoproklamovanog Kosova, Hašim Tači, učestvovao je u albanskom spomen skupu u okviru tradicionalne manifestacije „Dani orla“, povodom bitke na Košarama.
Tači je pomenuo “pretnje iz Srbije”, rekavši da će na „ove pretnje biti odgovoreno kako smo odgovorili pre 19 godina – puškama“, prenosi Kosovapress.
„Kosovo je uprkos izazovima uspešna priča o izgradnji države. U svako vreme smo zahvalni prijateljskim državama koje su nas podržale čak i u fazama unutrašnje konsolidacije i međunarodne afirmacije. Kosovo nastavlja da istrajava u cilju evroatlantskih integracija“, rekao je on.
Tači je dodao da je “nezavisnost Kosova postala faktor mira i stabilnosti u regionu, uprkos činjenici da susedna država Srbija još uvek otežava članstvo u UN i drugim međunarodnim organizacijama”.
Tači je rekao da Kosovo nema drugu orijentaciju osim evroatlantsku, prenosi RTK na svom sajtu.
Đurić: Tači priziva mržnju i sukobe
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za KiM Marko Đurić izjavio je da Hašim Tači direktno preti puškama i oružjem i time priziva rat, mržnju i sukobe.
Marko Đurić je rekao da Tači više čak i ne skriva da je glavni cilj njegovog političkog delovanja, kako ranijeg, tako i sadašnjeg, stvaranje „Velike Albanije“.
„Njegovo destruktivno delovanje predstavlja direktnu pretnju celom regionu, ali i Evropi“, ocenio je Đurić.
Direktor Kancelarije je reagovao na izjavu Tačija, koji je danas na Košarama pominjao navodne pretnje „koje stižu iz Srbije“ i rekao da će „na te pretnje odgovoriti isto kao što su odgovorili pre 19 godina, puškama“.
Govoreći o tobožnjim, a zapravo nepostojećim pretnjama Srba i Srbije, Tači je taj koji direktno i otvoreno preti puškama i oružjem i iznova priziva rat, mržnju i sukobe, ističe Đurić.
„Srbija rat ne želi, želimo mir, ekonomski razvoj, slobodno delovanje i kretanje ljudi i privrede, a rat, priče o puškama kao sredstvu političkog delovanja ostavljamo prošlosti kojoj i sam Tači pripada“, poručio je direktor Kancelarije za KiM.
(Danas)
Vučić: Pažljivo čitati Tačijevu izjavu
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Mostaru da se Srbija bavi politikom mira i da će mirom, staloženo, strpljivo i trpeljivo odgovoriti na poruke predsjednika samoproglašenog Kosova Hašima Tačija “da će na prijetnje Srbije odgovoriti puškama, kao i prije 19 godina”.
Vučić je naglasio da rat nikome nije donio nikakvo dobro, te da on Srbiji nije potreban.”Gotovo sam siguran da rata neće biti, jer govorim u ime Srbije i u ime dobrog dijela srpskog naroda, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u ime drugog dijela našeg naroda”, rekao je Vučić novinarima.
On je rekao da Tačijevu izjavu treba pažljivije čitati, jer se u njoj, u suštini, govori da je prije 19 godina zauvijek skinuta granica između dvije zemlje albanskog naroda.
“Prije bih pitao neke iz međunarodne zajednice šta o tome misle i da li je Srbija zbog toga napadnuta 1999. godine. Ja ne volim da se bavim puškama i oružjem kao gospodin Tači. On neka to nastavi, ali nisu njegove puške, već su nečiji tuđi avioni razarali Srbiju”, rekao je Vučić.
On je istakao da će Srbija na ovakve izjave odgovoriti mirom, staloženo strpljivo i trpeljivo.
“Želimo slobodu kretanja, razmjenu znanja, veću trgovinsku razmjenu sa Prištinom i bolje odnose, a oni neka govore što im je volja. Ja da se junačim i pokazujem ko je jači, ne pada mi na pamet i ne želim tako da reagujem”, poručio je Vučić.
(Srna)
I Junker namirisao barut
Ako zemlje zapadnog Balkana ne budu primljene u EU, krvavi sukobi iz devedesetih godina prošlog vijeka mogli bi se ponoviti, rekao je Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, u intervjuu za Deutsche Welle.
On je u razgovoru za ovaj njemački medij podsjetio da je na Balkanu bjesnio rat nakon raspada Jugoslavije i da su sukobi trajali do kraja 20. vijeka.
“Ljude unutar EU treba stalno podsjećati da je Balkan praktično na našem kućnom pragu. Na Balkanu je bjesnio rat. Ako Balkan ne bude imao obećanje da će moći pristupiti EU, lako bi se moglo desiti da se konflikt ponovi”, rekao je Junker.
(Nezavisne novine)
