SDA, SNSD i HDZ BiH osvojile su najveći broj glasova na prošlim Općim izborima, ali državna vlast nije formirana zbog neslaganja oko aktiviranja MAP-a. S druge strane, federalna vlast nije formirana zbog insistiranja HDZ-a na usvajanju izmjena Izbornog zakona s ciljem osiguravanja “legitimnog predstavljanja”.
Napomenuo je ovo visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u 55. izvještaju generalnom sekretaru UN o stanju provedbe mira u Bosni i Hercegovini, a koji će predstaviti u srijedu pred Vijećem sigurnosti UN. Izvještaj se odnosi na period od 16. oktobra 2018. do 15. aprila 2019. godine.
Visoki predstavnik u BiH u pomenutom izvještaju, između ostalog, označava Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a, kao osobu koja najčešće dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Inzko takođe podsjeća da je u martu održan kongres udruženja nazvanog “Hrvatska zajednice Herceg-Bosna”, na kojem je pohvaljena ratna uloga paradržave Herceg-Bosne.
Privrženost EU, NATO prepreka za formiranje vlasti
Inzko u izvještaju ističe da je posljednjih šest mjeseci uglavnom proteklo u pregovorima o formiranju vlasti, ali da vlast na nivou države, Federacije BiH te četiri od deset kantona još nije formirana. Novi saziv Vijeća ministara i Vlada FBiH, dodaje Inzko, nisu formirani zbog neslaganja vodećih stranaka oko reformi izbornog zakonodavstva i puta BiH ka članstvu u NATO-u.
– S pozitivne strane, konkretni razgovori među strankama o formiranju državne vlasti su napredovali i međunarodna zajednica očekuje da se novi saziv Vijeća ministara što prije formira – navodi se u Inzkovom izvještaju.
Visoki predstavnik naglašava da politički lideri ostaju privrženi aspiracijama ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) te u tom kontekstu podsjeća da je Vijeće ministara BiH u februaru finaliziralo odgovore na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije, koje je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u martu odnio u Brisel.
– Izbor Željka Komšića, lidera građanske neetničke stranke Demokratske fronte, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH potaknula je reakciju glavne hrvatske političke stranke, HDZ-a BiH, čiji zvaničnici uporno nazivaju Komšića “nelegitimnim” predstavnikom hrvatskog naroda – piše u izvještaju.
Među događajima koji su obilježili posljednjih šest mjeseci u BiH, Inzko izdvaja i presudu Radovanu Karadžiću, kojeg je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u martu ove godine osudio na doživotnu zatvorsku kaznu.
– Žalosno je da mnogi u BiH nastavljaju promovirati revizionističke narative o sukobu i poricati genocid u Srebrenici, kojeg su potvrdila dva međunarodna tribunala. U tom kontekstu, RS je formirala komisije za ponovno tumačenje događaja u Srebrenici i Sarajevu od 1992. do 1995. godine. Ove komisije će donijeti vrlo malo historijske vrijednosti ili pridonijeti pravdi i pomirenju, budući da su događaji u BiH tačno dokumentirani, i kao dio pravnih postupaka protiv počinitelja ratnih zločina od strane domaćih i međunarodnih sudova – navodi se u izvještaju.
Entiteti nemaju pravo otcjepljenja
Inzko u izvještaju dodaje da je u januaru SDA najavila mogućnost upućivanja apelacije Ustavnom sudu BiH o nazivu entiteta RS. Pojasnio je da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović tu mogućnost obrazložio “diskriminirajućim položajem Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS te napadima SNSD-a na teritorijalni integritet BiH i blokiranjem njenog euroatlantskog puta”.
– Iako SDA nije realizirala najavljenu inicijativu, ipak naglašavam da Ustav BiH priznaje da se BiH sastoji od dva entiteta, FBiH i RS-a. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je u više navrata izrazio svoju predanost temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od ova dva entiteta – napisao je Inzko.
Očekivano, dodaje Inzko, najavljena inicijativa je usporila političke pregovore te je podstakla SNSD i ostale srpske političke stranke da zaprijete secesijom.
– Nevezano za te događaje, određeni dužnosnici iz RS nastavili su često davati izjave kojima negiraju državnost BiH, dok su se zalagali za otcjepljenje RS-a i ujedinjenje sa Srbijom, govoreći, na primjer, da je RS “već odvojena”. U tom kontekstu, pod ovlastima koje su mi dodijeljene u skladu s Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma, ponavljam da entiteti nemaju pravo otcijepiti se od BiH i da Sporazum garantira suverenitet i teritorijalni integritet BiH i unutarnji ustavni položaj entiteta, RS-a i FBiH – navodi se u izvještaju.
Opisujući političko okruženje u BiH, Inzko podsjeća da su SDA, SNSD i HDZ stranke koje su osvojile najveći broj glasova na prošlim Općim izborima te da državna vlast nije formirana zbog neslaganja oko aktiviranja MAP-a. S druge strane, federalna vlast nije formirana zbog insistiranja HDZ-a na usvajanju izmjena Izbornog zakona s ciljem osiguravanja “legitimnog predstavljanja”. Inzko također podsjeća da su u FBiH formirane dvije kantonalne vlade bez SDA, u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu, a da se Savez za pobjedu u entitetu RS raspao nakon Općih izbora.
Inzko također podsjeća i na proteste u Banjoj Luci zbog smrti Davida Dragičevića te optužbe vlasti na račun demonstranata, koje su nazivali “teroristima”.
– U vrijeme pisanja ovog izvještaja, međunarodna zajednica također prati najavljene izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS kojima se, između ostalog, stvaraju rezervne policijske snage RS. Potezi vlasti RS prema uspostavi rezervne policije potaknuli su snažne reakcije brojnih stranaka sa sjedištem u FBiH do toga da će FBiH razmotriti suprotstavljanje sličnom inicijativom. Uz najavu da će RS kriminalizirati nepoštivanje odluka političkih vlasti RS i ponovno inkriminirati klevetu, čini se da su ti napori usmjereni ka kontroliranju aktivnosti građana, ponekad na štetu njihovih demokratskih prava i temeljnih sloboda – napisao je Inzko u izvještaju.
Nepoštivanje vladavine prava ozbiljan problem
Visoki predstavnik naglašava da nepoštivanje vladavine prava širom države ostaje ozbiljan problem te da vlasti na svim nivoima nastavljaju sa nepoštivanjem ili odbijanjem presuda.
– U periodu kojeg pokriva izvještaj, stranke iz FBiH nisu uložile nikakav napor da riješe pitanje provedbe odluke Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” ili raniju odluku o izbornom sistemu u Mostaru, zbog koje lokalni izbori u tom gradu nisu održani od 2008. godine. RS nastavlja odbijati pridržavati se presuda Ustavnog suda i Suda BiH u vezi s upisom vojne imovine i odluka Ustavnog suda u vezi s 9. januarom kao “danom RS”. Iako niko ne osporava “dan RS”, on mora biti organiziran u skladu s pravnim okvirom i poštivanjem vladavine prava. Na martovskoj sjednici Narodne skupštine RS, ministar pravde je najavio razgovore u Vladi RS o uspostavljanju visokog sudskog i tužilačkog vijeća na entitetskom nivou, što bi predstavljalo ozbiljan nazadak u pravosudnim reformama – navodi se u izvještaju.
Inzko izdvaja i problem odbijanja nekoliko kantona u FBiH da prilagode svoje ustave Ustavu FBiH na način da osiguraju punu jednakopravnost Srba kao konstitutivnog naroda. Međutim, u svom izvještaju Inzko ne precizira koje političke strukture opstruiraju provedbu te obaveze, odnosno ne izdvaja HDZBiH kao prepreku.
Pored pitanja neprovedenih sudskih odluka, BiH se, dodaje Inzko, također suočava s problemom duboko ukorijenjenog razočarenja javnosti u pravosudni sistem.
– To se ogledalo u dva slučaja, jedan u Banjoj Luci i drugi u Sarajevu, o mladićima ubijenim pod sumnjivim okolnostima, u kojima aktivisti optužuju vlast za zataškivanje. Tokom posjete BiH u martu, evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn sastao se s roditeljima dvaju mladića, Davida Dragičevića i Dženana Memića – podsjeća Inzko.
Inzko konstatira da, uprkos čestim kršenjem vladavine prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, tokom izvještajnog perioda nije koristio svoje ovlasti, a u skladu sa politikom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira koje prednost daje donošenju odluka lokalnih vlasti u odnosu na međunarodnu zajednicu kao donosioca odluka. Kada je u pitanju ispunjavanje obaveza iz Programa 5+2, koje su neophodne za gašenje OHR-a, Inzko tvrdi da je u tom segmentu ostvaren ograničen napredak.
Pitanje knjiženja vojne imovine na državu BiH, iako je vezano za NATO put BiH, je prije svega, smatra visoki predstavnik, pitanje poštivanja vladavine prava.
– Stalno odbijanje nadležnih vlasti RS i visokih dužnosnika RS da provedu te pravno obavezujuće odluke predstavlja ozbiljan izazov vladavini prava. Primjera radi, gotovo tri godine Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS nije provela pravosnažnu presudu Suda BiH u slučaju perspektivne vojne imovine u Han Pijesku i registrirala tu imovinu kao vlasništvo države BiH – napisao je Inzko u izvještaju.
Nema suočavanja s prošlošću
Govoreći o fiskalnoj održivosti, Inzko ističe da je državni budžet “zamrznut” na istom nivou od 2012. godine.
– Iako je to do sada omogućavalo osnovno funkcioniranje državnih institucija, zabrinut sam zbog sposobnosti državnih institucija da se suoče s izazovima zemlje, uključujući reagiranje na vanredne situacije, ispunjavanje međunarodnih obveza i ispunjavanje zahtjeva u okviru evropskih integracija, bez mogućnosti finansiranja svojih potreba – upozorava Inzko.
Kada su prijetnje Okvirnom mirovnom sporazumu u pitanju, Inzko izdvaja Milorada Dodika kao osobu koja najčešće dovodi u pitanju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. U istom kontekstu Inzko podsjeća da je u martu održan kongres udruženja nazvanog “Hrvatska zajednice Herceg-Bosna”, na kojem je pohvaljena ratna uloga paradržave Herceg-Bosne.
Inzko podsjeća da je Narodna skupština RS u oktobru 2017. godine usvojila Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, kojom je taj bh. entitet proglasio vojnu neutralnost, iako isključivu nadležnost za vođenje vanjske politike ima država BiH te iako su već ranije donesene odluke koje se odnose na to pitanje.
– Budući da su vanjska politika i odbrana nadležnosti države, Rezolucija nije imala nikakav pravni učinak. Međutim, Rezolucija se sada ističe kao razlog da RS odbije knjiženje vojne imovine u RS na državu BiH i podnošenje godišnjeg nacionalnog programa BiH NATO-u. U praksi se Rezolucija sada koristi za blokiranje ključnih procesa, što predstavlja direktno kršenje nekoliko temeljnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući ustavni poredak BiH i njen suverenitet – napisao je Inzko u izvještaju.
U izvještaju se također navodi da “visoki zvaničnici entiteta RS nastavljaju negirati i omalovažavati genocid počinjen u Srebrenici te nastavljaju negirati presude međunarodnih sudova za ratne zločine”. Također se ističe da je HNS u januaru usvojio deklaraciju kojom se odbacuju presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaciju.
– Zabrinjavajuće je da se nakon više od dvije decenije od završetka rata u BiH visoki politički zvaničnici i pojedini segmenti društva nisu uspjeli uhvatiti u koštac s prošlošću i nastavljaju negirati presude Međunarodnog suda i Mehanizma. Takvi stavovi uveliko ometaju izglede za trajno pomirenje u zemlji – zaključuje Inzko.
(vijesti.ba)
