Usljed poboljšanja vremenskih prilika došlo je do porasta broja migranata uzduž balkanske rute, rečeno je juče u Evropskoj komisiji nakon predstavljanja najnovijeg izvještaja o stanju migracija u EU i na njenim spoljnim granicama.
Prema informaciji koju smo dobili iz Evropske komisije, u martu je iz Turske u Grčku ušlo devet puta više migranata nego u istom periodu lani, a da je od početka godine u Grčku ušlo 9.349 migranata. Uprkos tome, kako ističu, situacija je stabilna, a sve nadležne evropske službe su u kontaktu sa zemljama uzduž rute i na drugim potencijalnim kriznim mjestima. Što se tiče BiH, ističu da je u protekla dva do tri mjeseca registrovan povećan priliv migranata, ali navode da se ne očekuje dramatično pogoršanje situacije u tom dijelu. Komisija će, kako navode, angažovati dodatnih 1.350 graničnih službenika, od kojih će 103 biti postavljena na balkanskoj ruti.
Dmitris Avramopulus, komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo, ističe da su brojevi koji su se pojavili na balkanskoj ruti, odnosno na granici između Grčke i Turske, savladivi, i da je u stalnom telefonskom kontaktu s ministrom unutrašnjih poslova Turske i s ministrom za migracije Grčke.
“U ovom kontekstu najvažnije je da sporazum EU i Turske vrijednosti tri milijarde evra funkcioniše, a u toku su završne operacije za transfer druge tranše aranžmana”, rekao je Avramopulus.
Na pitanje novinara da li EU razmatra mogućnost izgradnje zida na kopnenoj granici između Grčke i Turske, odakle dolazi najveći broj migranata prema Evropi, rekao je da je EU eksplicitno protiv dizanja zidova.
“Ne želimo Evropu pretvoriti u tvrđavu. A posebno treba naglasiti da Evropa ima situaciju pod kontrolom. U zadnje dvije do tri godine postigut je značajan napredak. Nismo u svemu postigli željene ciljeve, ali idemo prema tamo gdje želimo biti. Treba reći i to da nijedna zemlja problem migracija ne može riješiti sama. Umjesto zidova, gradićemo mostove ka našim susjedima Turskoj i drugim zemljama”, rekao je on.
Dodao je da je jedna od najvažnijih novih mjera poboljšanje viznog sistema i informatičko uvezivanje graničnih ispostava, kako bi zemlje članice mogle u potpunosti razmjenjivati sve podatke.
U popratnom dokumentu na stranici Evropske komisije istaknuto je da je u oktobru 2015. godine, na samom vrhuncu krize na balkanskoj ruti, predsjednik Komisije Žan-Klod Junker okupio lidere zemalja zapadnog Balkana, a tada je dogovorena tijesna međudržavna saradnja zemalja zapadnog Balkana, koja, kako ističu, daje potpuno zadovoljavajući rezultat.
“Od tada naovamo održavaju se video-konferencije na sedmičnoj ili dvosedmičnoj bazi sa zemljama uzduž rute, evropskih agencija, Komesarijata za izbjeglice UN-a i Međunarodne organizacije za migracije”, naglašeno je u dokumentu.
(Nezavisne)
