Nema srednjeg rješenja za političku krizu oko formiranja vlasti na nivou BiH. Jedan od dvojice ključnih aktera – Milorad Dodik ili Bakir Izetbegović mora da bude gubitnik. S obzirom da nijedan to ne želi, mislim da je vrlo teško očekivati formiranje Savjeta ministara, a sami su sebe doveli u takvu situaciju isključivim stavovima koji su počeli još u kampanji.
To za Srpskainfo kaže bivši srpski član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić.
– Da budem iskren, bio bih iznenađen kada bi se nešto promijenilo do lokalnih izbora, a bogami nisam siguran ni poslije toga – kaže Ivanić
Da li je cijela priča o NATO zbog NATO ili je riječ o Izetbegovićevom dodvoravanju Amerikancima i Dodikovom Rusima?
Evidentno je da je Dodik bliži Rusima, kao što je evidentno da Bakir ovu situaciju pokušava da iskoristi u smislu da se pokaže kao proamerički čovjek, a doskoro nije bilo baš takvo poimanje. U takvim uslovima, njima je važnija vanjska nego unutrašnja percepcija, s tim što ni na unutrašnjem planu oni nešto puno ne gube, jer i jedan i drugi ispadaju veliki Bošnjak, odnosno Srbin u tom svom sukobu.
Koliko to može da traje?
Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali moj je osjećaj da se ništa krupno neće desiti čak do idućih opštih izbora.
Da li će takva situacija uticati na rezultat idućih opštih izbora?
U RS tema BiH nije tako politički važna kao unutrašnje političke teme i odnosi, ali sigurno de će imati određeni uticaj. Karakteristika ovoga jeste pitanje realne političke moći. Pokazuje se da SNSD i Dodik lično nemaju moć na nivou institucija BiH koju su očekivali da će imati. Ta nemoć je možda najveća negativna posljedica, jer nije dobro da institucije RS nemaju moć da bitno utiču na nivo BiH.
Kako da utiču kada Dodiku ne dozvoljavaju da kao izborni pobjednik u RS postane dio vlasti BiH?
To je zato što su sami tako definisali stvari. MAP i NATO su tema koju je svojevremeno proizveo Dodik. Ja bih ga razumio da je neko drugi to postavio. Ali, kada je sam sebi nametnuo MAP, jedino je on taj ko to može da riješi.
Koliko su realne najave iz SDS i PDP o deblokadi Predstavničkog doma BiH?
Mislim da ima smisla da Predstvanički dom radi zbog onih stvari koje su korisne za Srpsku, zbog finanijskih sporazuma, EBRD i slično. Ali, lično nisam zagovornik formiranja novog Savjeta ministara. Mislim da je to obaveza SNSD. Što se mene tiče, ne bih savjetovao nikome iz SDS i PDP da u ovom trenutku razmišlja o tome.
To je sada priča o legitimitetu. Imaju li PDP i SDS politički legitimitet da se uključe u formiranje vlasti, ako to ne uspije SNSD i njihovi koalicioni partneri?
Kako da nemaju? Svako ko može napraviti većinu je legitiman. I za PDP i za SDS su glasali građani. Dodik je svojevremeno napravio vrlo legitimnu Vladu RS sa dva poslanika i niko nije postavio pitanje legitimiteta te vlade jer su imali većinu. Zato mislim da je to pogrešna, nekorektna i lažna teza. Ako možete formirati vlast, zašto da ne? Drugo je to što ja u ovom trenutku mislim da to ne treba raditi, nego da odgovornost treba ostaviti Dodiku, da pokaže svoju snagu i formira vladajuću većinu. Osim toga, Izetbegović je jasno rekao da on hoće samo s Dodikom. Tu neku vrstu ljubavi ja ne bih prekidao.
Da li je ljubav bila prije četiri godine kada je Izetbegović išao s vama?
Ne. Ako se sjećate, i tada je on htio da ide sa SNSD, i tada pregovori nisu išli baš jednostavno. Tada je i Čović govorio da će samo i jedino sa SNSD. Jedan od najvećih zagovornika iz SDA u to doba da se ide sa SNSD bio je gospodin Džaferović. Tako da je to bilo rezultat mog političkog djelovanja i načina kako sam uspio da to obezbijedim.
Da li ste vi tada napravili neke ustupke na koje Dodik nije pristao?
Ne vidim koje. Šta je to u ovom periodu urađeno što je bilo štetno za Republiku Srpsku? Naprotiv, to je prvi i jedini period u kome nije bilo nijednog prenosa nadležnosti. U tom periodu, sasvim drugačijim stilom rada od Dodikovog, ja sam donio sve političke pobjede. Dokazao sam nelegitimitet tužbe protiv Srbije, branio Dan Republike i pobijedio i u tome, našao način da evropske institucije ospore popis u BiH i omoguće da i popis iz RS bude ravnopravno tretiran u Briselu.
Kako tumačite to što je Dodik svojevremeno prijetio povlačenjem iz Predsjedništva, dok sada kaže da to ne bi bilo korektno prema glasačima?
Dodik je poznat po tome što danas kaže jedno, a za 15 dana nešto sasvim drugo. Mislim da je nekorektno povlačiti se i prebacivati odgovornost za rad na nekog drugog. Njegova je obaveza da tamo ostane. Ti ekstremni stavovi raznih vrsta nikada u politici nisu dobri. Morate pokazivati stabilnost i onda će vas protivnici daleko više cijeniti. Možda bi neki u Sarajevu i voljeli da se Dodik povuče.
Šta može da izrodi pojačano američko prisustvo na Zapadnom Balkanu?
Balkan je postao predmet sukoba velikih. Imenovanje američkih izaslanika za Zapadni Balkan i za pregovore Beograda i Prištine nije posljedica nekog velikog značaja koje mi ovdje imamo i nekog velikog prioriteta u njihovim politikama, nego je daleko više rezultat njihovih međusobnih odnosa. Očito je da će taj međunarodni politički sukob, ako mogu tako da ga nazovem, trajati. Ne očekujem neke velike promjene, posebno kada je BiH u pitanju. Nema šanse da se osnovni okvir uređenja BiH u nekom kratkom periodu promijeni. Samo su dva dva načina za to. Prvi je da se mi međusobno dogovorimo, a jasno je da se ne možemo dogovoriti, jer bi Bošnjaci odmah željeli BiH bez entiteta, Srbi nezavisnu RS, a Hrvati treći entitet. Jednako tako je vrlo teško očekivati da bi u ovom trenutku Rusija, Amerika, EU i uz to, zbog posebnih interesa, Hrvatska, Srbija i Turska, mogle da se dogovore o nekoj novoj BiH. U narednih 15-20 godina ništa krupno se neće desiti na preuređenju BiH.
A može li se desiti američko zavrtanje ruku, kakvo smo ranije viđali?
Indivudualno možda, ali preko mehanizma OHR to je jako teško očekivati jer su protiv te politike ne samo Rusija nego i zemlje EU.
Dakle, imamo prisustvo Rusije, SAD, EU, Turske, Kine. Kako treba da se postavimo prema sukobu njihovih interesa na Balkanu?
Svakom dovoljno blizu, nikom previše. Kao kada se grijete oko vatre; niti valja da ste previše blizu jer ćete izgorjeti, niti valja da ste predaleko jer ćete se smrznuti. Od političara i vještine plivanja u tim okolnostima zavisi kako će to proći. Mislim da nije dobro da političari postanu sredstvo velikih; moraju da imaju dovoljan stepen sopstvene samostalnosti, a to zavisi od njihovog umijeća.
Možemo li da balansiramo kada se od nas traži da se opredijelimo?
Itekako može i nije to baš toliki problem, jer imate neke stvari koje su potpuno realne. Sve zavisi od ličnog autoriteta i sposobnosti političara da to predstave.
Da li priču o poziciji RS na bilo koji način treba povezivati s pitanjem Kosova?
Ja sam protiv toga. I Kosovo i Republika Srpska su prostor gdje Srbi polažu svoje pravo. Kada vezujete jedno za drugo, onda se jednog odričete. Naravno, u širem kontekstu sve ima veze, ali ne bih to povezivao na način “ako oni ono, mi ćemo ovo”, jer bismo se nečeg odricali, a ja ne vidim nijedan razlog da se odričemo. Podsjetiću da postoje zemlje koje polažu pravo na svoje teritorije iako su svjesni da to ne mogu tako lako ostvariti. Uzmite Kinu i Tajvan. Zašto mi to ne bi mogli istorijski graditi? Tu prije svega mislim na Kosovo.
Kao doktor ekonomije, kako biste ukratko opisali ekonomsku situaciju u Srpskoj?
Najviše me brine to što ne vidim investicije. Ne sjećam se nijedne koja je vrijedna desetak miliona evra. Mislim na preduzeća, na fabrike za proizvodnju. Ono investicija što ima je samo zahvaljujući EBRD. Ekonomskog razvoja nema. Srpska i cijela BiH je dugo pod nekom vrstom tihe izolacije. Srbija pokazuje da se može napraviti puno toga, u posljednjih četiri-pet godina je privukla nekoliko ozbiljnih investicija. Mi nijednu. Nije realno ni očekivati s ovakvim imidžom cijele BiH. U Republici Srpskoj je došlo do toga da su afirmaciju dobili ljudi koji to ni po čemu ne zaslužuju, ni po znanju, ni po viziji, ni po moralnim vrijednostima. Teško nama ako su ključni promotori vladajuće politike ljudi poput Tamindžije s riječnikom, stilom kojim govori, a on je očito promovisan za jednog od ključnih ljudi koji brani ovaj sistem. Teško nama ako je to dugoročno simbol društva u kome ćemo živjeti.
U vlasti ipak tvrde da je rekordna zaposlenost?
Ne bih rekao da je zaposlenost rekordna. Smanjena je nezaposlenost, ali ne zato što se ljudi zapošljavaju nego zato što odlaze. To je strašno kada se time neko hvali. Republika Srpska ima veliku korist od svog geografskog prostora zato što ima veliki malogranični promet. Kada pogledate teritoriju i kada vidite potrošnju, naše učešće u PDV velikim dijelom je pozitivno zato što imamo malogranični promet koji je tu prisutan. Unutrašnji promet i unutrašnja trgovina zbog odlaska ljudi, siguran sam da pada i da će padati.
U skupštini teško očekivati jedinstvo
U ponedjeljak je posebna sjednica Narodne skupštine RS o poziciji RS u BiH, povodom Deklaracije SDA. Šta tu možemo i smijemo da uradimo?
Još nisam vidio konkretan prijedlog, ali to će u suštini biti prijedlog SNSD. Očekivati neku vrstu jedinstva na prijedlog jedne partije, mislim da nije realno. Da su željeli jedinstvo bio bi red da sjednu s predstavnicima političkih partija prije nego što stvar bude gotova. Ovako će tražiti podršku NSRS za neku vrstu političkog stava SNSD. Dejtonski sporazum ostaje jer nema uslova da se mijenja. To znači da je RS sačuvana, zaštićena i siguran sam, ako se bude i dalje razvijala, da je niko ni u budućnosti neće moći poništiti. Šta je cilj Dodika, ne znam, ali na tom skupu ne bih govorio o političkoj deklaraciji SDA. To je davanje prevelikog značaja političkoj deklaraciji jedne partije. Bilo je jednako ružnih deklaracija u prošlosti, pa NSRS o tome nije raspravljala. To jeste za osudu i za stavove političkih partija, ali ne bih da NSRS raspravlja o tome. SDA taj značaj nema.
Ne razmišlja se o alternativi Stanivukoviću
Kao počasni predsjednik PDP, znate li da li je kandidatura Draška Stanivukovića za gradonačelnika Banjaluke gotova stvar? Da li je tačno da ipak postoji kombinacija da zajednički kandidat bude neko drugi ko nije sada u PDP, ni u SDS, poput Milana Radovića iz DNS?
U operativne stvari u PDP se ne miješam puno. Koliko znam, Stanivuković je kandidat Gradskog odbora i ne razmišlja se u ovom trenutku o nekoj alternativi.
Kako bi se na rezultat vlasti i opozicije odrazio eventualni ulazak Davora Dragičevića u politiku u Banjaluci?
Koliko sam shvatio, realnost je da Pokret „Pravda za Davida“ ulazi u nekom obliku u politiku. Zaista smatram da je to potpuno demokratski. Kakve će reperkusije imati, zavisiće od njihove snage. Teško mi je da to u ovom trenutku procijenim.
(Srpskainfo)
