Protest je započeo od 11:55 sati na Trgu kralja Tomislava.
Na protestu se okupilo više hiljada ljudi, održana je minuta šutnje za žrtve nasilja, a iz inicijative #spasime su pročitali svoje zahtjeve.
Na protestu se pojavio i premijer Plenković.
Nulta tolerancija
Iz inicijative su poručili kako je Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje te predlažu niz mjera koje bi povoljno uticale na rad institucija, bolji pravni okvir i opštu senzibilizaciju javnosti.
Pozvali su predstavnike vlasti i institucija da ozbiljnije pristupe problemu porodičnog nasilja, prvenstveno u praksi, a postupno ugrađivanjem zakonske regulative.
Dodatna edukacija
“Zahtijevamo dodatnu edukaciju profesionalaca koji u sustavu rade sa žrtvama nasilja – u policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb, medicinskim i odgojno/obrazovnim ustanovama. Istovremeno, nužno je ulagati sredstva kako bi se osigurali primjereniji uvjeti njihova rada i povećala se učinkovitost u zaštiti žrtava.
Kako bi nulta tolerancija prema nasilju postala naša stvarnost, nužno je stvoriti učinkovit sistem potpore žrtvama do konačnog izlaska iz kruga nasilja i to: pružanjem dugoročne psihosocijalne podrške, bez predrasuda kojima se stigmatizuje i sekundarno viktimizuje, te pružanjem pomoći u osiguravanju egzistencijalnih uslova za izlazak iz nasilnih veza.
Nužno je osigurati rehabilitacijske tretmane za nasilnike”, poručili su.
Dodaju i kako je važno edukovati i senzibilisati javnost jer smo svi odgovorni i dužni sprječavati nasilje.
Ovo su njihovi prijedlozi za uvođenje nulte stope tolerancije za nasilje u porodici:
1. Zakonodavne izmjene i izmjene provedbene prakse
– nasilje u obitelji obavezno kvalificirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj do izmjena zakona neodložna uputa višeg državnog odvjetništva iz čl. 5. POSLOVNIKA DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA i UPUTA RAVNATELJSTVA POLICIJE da se tjelesno nasilje i spolno uznemiravanje u obitelji kvalificira kao kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ-a
– obavezna uputa sudovima o zaštiti dostojanstva i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji kao strane u postupku sukladno čl. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Poglavlju VI. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
– obavezna primjena zaštitnih mjera iz čl. 13. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tako da će se, sukladno čl. 52. Konvencije, prednost uvijek dati sigurnosti žrtava ili osobama izloženim riziku.
Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji:
– u čl. 10. st. 1. tako da se brišu t. 1 i 4
– u t. 2. iza riječi “djeci” dodaje se “članu obitelji ili bliskoj osobi”
– u čl. 12. st. 4. riječ “može” zamjenjuje se riječju “će”, iza riječi “potrebi” briše se riječ “može”
– u čl. 14. st. 1. riječ “može” zamjenjuje se riječju “će”
– u čl. 15. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 16. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 17. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
– u čl. 18. st. 1. “može se izreći” zamjenjuje se s: “izreći će se”
2. Edukacija i prevencija
Poduzimanje sljedećih mjera i aktivnosti, propisanih Konvencijom te utvrđenih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, a za koje su u državnom proračunu za 2019. godinu osigurana sredstva:
– kontinuirana međuresorna suradnja na prevenciji, sankcioniranju te javnom osuđivanju obiteljskog nasilja, sukladno već potpisanom Sporazumu o suradnji za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama:
Ministarstvo pravosuđa
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ministarstvo zdravstva
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo obrazovanja i znanosti
– organizacija sveobuhvatne državne EDUKACIJSKE kampanje NULTA TOLERANCIJA NA NASILJE, s naglaskom na obavezu svakog pojedinca da spriječi i prijavi nasilje u obitelji
– organizacija OBVEZNIH stručnih i periodičnih EDUKACIJA I SENZIBILIZACIJA svih službenika i djelatnika koji u svome radu dolaze u doticaj s djecom i žrtvama nasilja o postupanju u takvim slučajevima, ranom prepoznavanju znakova nasilja
– koordinacija između Državnog odvjetništva, policije i centra za socijalnu skrb – mjesečni sastanci s temom prijava za obiteljsko nasilje i transparentno izvješćivanje o statističkim pokazateljima incidencije obiteljskog nasilja
– u obrazovni sustav OBVEZNO I NEODLOŽNO uvrstiti edukaciju o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju
3. Osnaživanje institucija sustava
– uspostava OBITELJSKIH SUDOVA pri općinskim sudovima
– uspostava neovisnog tijela koje ima ovlasti po prijavama građanki i građana vršiti nadzor nad radom institucija uključenih u pojedinačni slučaj
– izvaninstitucionalna podrška skloništima i savjetovalištima koje treba razumjeti kao integralni dio sustava zaštite žrtava, financijski ih podržati te uključivati u multisektorske timove u pojedinim slučajevima nasilja
– uvođenje zasebne, 24 sata dnevno i 7 dana tjedno dostupne, telefonske i internetske službe za podršku žrtvama nasilja.
(Index.hr, Foto: N1, Video: Jutarnji.hr)
