Predsjednica Omladine SDS-a Nina Bukejlović, kojoj je CIK BiH na osnovu toga što se izjasnila kao Bošnjakinja dodijelio kompenzacioni poslanički mandat u Narodnoj skupštini RS umjesto lideru SRS RS Milanku Mihajlici, mogla bi da ostane bez te pozicije.
Kandidatkinja SDS-a Ivanka Marković, po nacionalnosti Hrvatica, potvrdila je da će tražiti da CIK provjeri kako se Bukejlovićeva izjasnila na izborima 2016. godine jer postoje informacije da se izjasnila drugačije, najvjerovatnije kao Srpkinja. Ukoliko se to ispostavi kao tačno, postojaće osnov zbog kojeg bi CIK BiH mogao da joj oduzme mandat.
Portparolka CIK-a BiH Maksida Pirić potvrdila je za “Glas Srpske” da izborna pravila ne dozvoljavaju da kandidati u toku jednog izbornog ciklusa koji traje četiri godine mijenjaju nacionalnu pripadnost i da se drugačije izjašnjavaju.
– Ukoliko se neko 2016. godine izjašnjavao drugačije nego na ovogodišnjim izborima, onda bi mogao da ostane bez mandata, ali bi CIK morao o tome posebno da se izjasni. Izborno zakonodavstvo kaže da nije dozvoljeno drugačije izjašnjavanje u toku jednog izbornog ciklusa, ali CIK to utvrđuje samo ako se neki politički subjekt žali – kaže Pirićeva.
Ovaj “slučaj” višestruko je specifičan jer, ukoliko se ispostavi da se Nina Bukejlović drugačije izjašnjavala na izborima 2016. godine i CIK joj zbog toga oduzme mandat, to neće dovesti samo do tumbanja na kandidatskoj listi SDS-a, već i SNSD-a.
Naime, CIK je u skladu sa zakonom po redu dodjeljivao poslaničke mandate u Narodnoj skupštini RS i nakon što je dodijelio 81 mandat i ustanovio da su među njima samo po tri Bošnjaka i Hrvata, preostala dva su morala da budu dodijeljena još po jednom pripadniku ova dva konstitutivna naroda zato što zakon nalaže da u NSRS moraju da budu najmanje po četiri Bošnjaka i Hrvata. Zbog toga je Milanko Mihajlica, kome je pripao pretposljednji, 82. mandat ostao bez poslaničke funkcije, a ona je dodijeljena prvom sljedećem kandidatu s iste liste kandidata koji se izjasnio kao Bošnjak ili Hrvat, a to je bila Nina Bukejlović kao četvrta na kompenzacionoj listi SDS-a.
Međutim, ukoliko CIK njoj oduzme mandat, onda će se on biti dodjeljivan ponovo i trebalo bi da pripadne Ivanki Marković, koja je 11. na istoj kompenzacionoj listi, a izjašnjava se kao Hrvatica. U tom slučaju, ponovo će biti dodjeljivan i posljednji, 83. poslanički mandat, koji je po istom ključu i istim pravilima kao Milanku Mihajlici oduzet Radovanu Vukoviću sa liste SNSD-a i dodijeljen njegovoj stranačkoj koleginici Sanji Kovačević, koja je po nacionalnosti Hrvatica. Pošto bi, uslovno rečeno, zbog novih okolnosti četvrti obavezni hrvatski mandat trebalo da bude dodijeljen Markovićevoj, to znači da će Kovačevićeva ostati bez mandata, ali da se na kompenzacionoj listi SNSD-a mora tražiti kandidat koji se izjasnio kao Bošnjak, a to bi trebalo da bude predsjednik Mladih SNSD-a Denis Šulić.
Nina Bukejlović nije odgovarala na naše pozive.
Kombinacije
Član 10.6 Izbornog zakona BiH kaže da “ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacionoj listi nema dovoljno kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacionoj listi”.
To praktično znači da će se, u slučaju da mandat Bukejlovićevoj bude oduzet, Bošnjak kome će pripasti 83. poslanički mandat u NSRS tražiti na kompenzacionim listama svih stranaka, i to počev od one koja je osvojila najveći do one koja je osvojila najmanji broj glasova. Ukoliko se predsjednik Mladih SNSD-a Denis Šulić nije izjasnio kao Bošnjak, a sudeći prema imenima svih ostalih kandidata na kompenzacionim listama SNSD-a, SDS-a, DNS-a, PDP-a, SP-a i NDP-a, na njima nema nijednog Bošnjaka, moguće je da mandat pripadne Samiru Paliću sa kompenzacione liste koalicije Zajedno za BiH.
Lažni Srbi Haris, Rasim i Nermin
Ustavni sud BiH je nakon opštih izbora 2014. godine uvažio stav CIK-a i odbacio apelaciju Harisa Plehe, Rasima Smajića i Nermina Bjelaka, koji su se izjasnili kao Srbi sa ciljem da izigraju izborno zakonodavstvo i budu srpski delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
– CIK je ispravno zaključio da su apelanti, izjašnjavajući se kao Srbi u toku aktuelnog izbornog ciklusa (lokalni izbori 2012-2016, odnosno opšti izbori 2010-2014), zloupotrijebili pravo izjašnjenja o pripadnosti konstitutivnom narodu iz člana 4.19 Izbornog zakona, te uzurpirali pravo relevantnog naroda na izbor kandidata u Dom naroda – navodi se u presudi Ustavnog suda BiH.
(Glas Srpske)
