Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, smatra da predsjednik Rusije Vladimir Putin “dugi niz godina vodi agresivnu politiku protiv EU i SAD”, te dodaje da “Rusija sustavno pomaže protudemokratske i protueuropske opcije u brojnim državama i na taj način pokušava ugroziti demokratske poretke u EU, kao što je pokušala i destabilizirati SAD utjecajem na ishod tamošnjih predsjedničkih izbora”, a u čitavu priču je umiješao i Republiku Srpsku.
“Zanimljivo je da se za transfer crnog novca protudemokratskim organizacijama sustavno koristi i Republikom Srpskom, u koju vode tragovi prljavih financija austrijske FPÖ, ali i neobična afera o pokušaju financiranja kampanje Janeza Janše i SDS u Sloveniji”, upozorava Gjenero.
Evropa je konačno odlučila stati na kraj takvu Putinovom utjecaju, kaže Gjenero.
“Hrvatska je, kao država koja nije pretjerano zahvaćena razornim djelovanjem Putinove strategije podrivanja Europe, bila među onima koji su odlučili zategnuti odnose prema Rusiji i zatvoriti kanale ruskog utjecaja. Države poput Austrije, u kojoj su Putinovi štićenici dio vladajuće koalicije, naravno, ne mogu sudjelovati u takvom procesu, nego izigravaju zajedničku europsku vanjsku politiku. U Hrvatskoj nije bilo nikakvog spora ključnih političkih aktera o poštivanju zajedničkih europskih politika”, zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.
Odluka EU i NATO, u dogovoru sa SAD, o izgonu ruskih diplomata uslijedila je nakon ubojstva ruskog prebjega u Britaniji, ali to je samo povod, a ne uzrok. Uzrok je dugogodišnja agresivna politika ruskog autoritarnog vladara Vladimira Putina protiv EU, ali i SAD, kaže za Vijesti.ba politički analitičar Davor Gjenero, komentarišući slučaj “Skripalj”.
U svojevrsni diplomartski sukob protiv Rusije uključila se i Hrvatska, postavši jedna od 16 zemalja EU koja se odlučila na protjerivanje ruskog diplomatskog osoblja kao odgovor na trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke u Velikoj Britaniji.
Odluku o ovom potezu saopštio je hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon sastanka državnog vrha Hrvatske na kojem je bila riječ o nekoliko tema, među kojima je i afera “Skripalj”.
Imajući u vidu da je neposredno prije nego što je sporni slučaj dospio u žižu svjetske javnost, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala ruskog predsjednika Vladimira Putina u zvaničnu posjetu Hrvatskoj, brojni analitičari otvorili su polemiku o svojevrsnoj dualnosti hrvatske vanjske politike.
Gjenero za Vijesti.ba naglašava da je hrvatska vanjska politika posve usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, te da ova država posve ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz članstva u NATO savezu.
“U tome nema nikakve razlike u stavovima između predsjednice Republike i premijera kao sukreatora vanjske politike”, konstatuje on.
Ovaj analitičar kaže da je poziv predsjednice Grabar-Kitarović ruskom predsjedniku Putinu da posjeti Hrvatsku star nekoliko mjeseci, iz vremena njene posjete Rusiji.
“Izgleda da je Predsjednica imala i ambicije da pokuša u Hrvatskoj organizirati susret američkog i ruskog predsjednika, a domaćinstvo tog susreta ambicija je i Slovenije, Srbije, a i nekih drugih država, naravno”, procjenjuje Gjenero.
(vijesti.ba)
