Stručna javnost u Federaciji Bosne i Hercegovine strahuje da bi zbog prijedloga zakona o porezu na dohodak te zakona o doprinosima i o porezu na dobit dobar dio privrednika mogao svoje poslovanje da preseli u Republiku Srpsku.
Najveću bojazan im stvara oporezivanje dividende, koje ne postoji u RS, kao ni porez na kamatu, što bi moglo uzrokovati odliv firmi, jer bi mnoge u RS u tom slučaju imale povoljnije poslovno okruženje.
“Plate u realnom sektoru, koje su sada ispod prosjeka, ovim prijedlogom bile bi opterećene još i više nego sada. Uvode se novi oblici dohodaka u oporezivanje, kao što su dividenda, prihodi od kapitalne dobiti, pa čak i kamate na štednju u bankama. Predloženi zakoni šalju poruku destimuliranja štednje, destimuliranja investicija, a uvođenje oporezivanja dividendi negativno djeluje na ionako zamrlo tržište kapitala”, kazao je Željko Raguž iz Privredne komore FBiH, na jednoj u nizu javnih rasprava o prijedlogu pomenutih zakona.
Dodao je da i stope doprinosa treba dodatno smanjiti – sa predloženih 33% u Nacrtu zakona o doprinosima, na 30,5%, kao i da treba uvesti tri stope poreza na dohodak od 10, 15 i 20%, a u Nacrtu zakona o porezu na dohodak su predložene dvije – od 10 i 20%.
Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević rekao je juče da su se oni ujedinili s Vijećem stranih investitora, Predstavništvom njemačke privrede u BiH, Privrednom komorom FBiH i FIPA jer smatraju da predloženi zakoni nisu dobri.
“Vlada će, ukoliko želi dobro ovoj državi, uvažiti većinu naših primjedaba”, naglasio je Pandurević.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, istakao je da je bojazan javnosti u Federaciji BiH opravdana.
“Njihova bojazan je opravdana, ja samo nisam siguran koliko će ta opterećenja biti veća. Ako, recimo, porez na dividendu bude jedan odsto, onda to neće biti dovoljan razlog da neko mijenja sjedište firme, ali ukoliko bude viši, onda je selidba vrlo moguća”, kazao je on.
Grabovac je istakao da se na čitavu priču može gledati dvojako.
“Ukoliko bi došlo do prelaska firmi u RS, to bi na neki način poslalo poruku vlastima u Federaciji da podizanje poreskih opterećenja može dovesti do obrnutog efekta od onoga koji oni žele. Sa druge strane, može da izazove pozitivnu konkurenciju između entiteta i da oni koji odlučuju o fiskalnoj politici razmišljaju o smanjenju opterećenja i olakšavanju procedura”, kaže on.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, istakao je da ne bi ulazio u to hoće li do prelaska stvarno i doći, ali da je Srpskoj neophodna stimulativna poreska politika kako bi se stvorili uslovi da postojeći investitori dodatno ulažu.
“Naravno, moramo privući i strane investitore posebno imajući u vidu negativne trendove koji se moraju unaprediti. Zato se mora ići ka rasterećenju, a nikako dodatnom opterećenju”, naveo je Blagojević
S tim u vezi iz Privredne komore RS uputili su Vladi prijedlog mjera za Program ekonomskih reformi RS za period 2018 – 2020. godina. Prioritetne mjere prema njima su rasterećenje privrede kroz smanjenje poreskih i neporeskih davanja, to jest izmjene zakona o porezima i doprinosima s ciljem vraćanja na nivo od 51 odsto, izmjene Zakona o porezu na dohodak, povećanje neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate, izmjene zakona o dječjoj zaštiti.
Tu je i reforma javne uprave gdje se navodi da je plate potrebno vezati za plate u privredi, kao i smanjiti sve budžetske troškove, odnosno rashode, osim subvencija, podsticaja i kapitalih investicija i transfera. Iz Komore apeluju i na praćenje aktivnosti u vezi s analizom primjene Zakona o radu i aktuelne situacije na tržištu rada. Važno je spomenuti i poboljšanje likvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, gdje je možda i prioritetno uvođenje instituta “vansudskog restrukturiranja”, odnosno “dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja”.
Javne rasprava o prijedlozima zakona traju do kraja godine, nakon toga se kreće u parlamentarnu proceduru usvajanja, a ako zakon buden donesen, realno je očekivati da njegova primjena krene od 2019. godine.
(Nezavisne)
