Ugledni magazin Foreign Affairs objavio je tekst o utjecaju Rusije na buran proces integriranja zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO, navodeći da im je sljedeća meta u strateškom centru regiona – Bosni i Hercegovini. Cilj: držati BiH van NATO i EU, uz pomoć savezništva sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem.
“Plan Rusije za Bosnu će se oblikovati dva glavna faktora. Prvi je dugogodišnji odnos Kremlja sa Miloradom Dodikom, secesionističkim predsjednikom Republike Srpske, autonomniog regiona u kojem dominiraju Srbi. Drugi, još alarmantniji faktor je veza između Moskve i Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH, predstavništva Hrvatske demokratske zajednice, aktuelne vladajuće stranke u Zagrebu”, piše Foreign Affairs.
U tekstu su naveli da je cilj Rusije jednostavan – držati BiH van NATO i EU, nastojeći osigurati da zemlja ostane etnički podijeljena u srcu Balkana.
“Prema tome, Rusija traži saveznika sa Dodikom i Čovićem, dvojicom najvećih šampiona etničkih podjela uzročnika nefunkcionalnosti u BiH”, napisao je Jasmin Mujanović u tekstu za Foreign Affairs.
Za Dodika je naveo da je Rusiji najvažniji u regiji, važniji i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, dugogodišnjeg saveznika Kremlja.
“Dodik je lider na Balkanu koji najglasnije o uzdiže ruske interese, izražavajući neslaganje prema NATO-u, EU, a posebno prema uticaju SAD-a na Balkanu. Tokom protekle tri godine Dodik je postao čest posjetilac Moskve, a ekonomska situacija u njegovom entitetu, što više lobira za rusku finansijsku pomoć, postaje još gora. Na primjer, nedavna ruska otplata duga u vrijednosti od 125 miliona dolara Bosni je, prvenstveno, od životnog značaja za Dodika, koji je u januaru došao pod sankcije SAD zbog provođenja neustavnog referenduma krajem 2016. godine, a što u Vašingtonu smatraju namjernim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz ignorisanje ponovljenih odluka Ustavnog suda BiH, kojim je službeni praznik osnivanja entiteta RS proglašen diskriminatorskim za nesrpsko stanovništvo”, stoji u tekstu Foreign Affairsa.
Za Čovića su naveli da je znatno nebuloznija figura, kojeg je teško odvojiti od njegovih dobrotvoraca u Zagrebu.
“Kao i nacionalisti u Srbiji, hrvatski vladajući HDZ nikada nije sasvim srušio svoje iredentističke tvrdnje o hrvatskim većinskim dijelovima BiH. Sestrinska partija, HDZ BiH, često funkcioniše kao sredstvo Zagreba da izgovara svoje najekstremnije nacionalističke pozicije, dok se drži svog navodnog diplomatskog ugleda. Međutim, karijere istaknutih glasnogovornika HDZ BiH, kao što je Božo Ljubić, član hrvatskog Sabora i šef Hrvatskog narodnog sabora, te bivši zastupnik u Parlamentu BiH, jasno ilustruju vezu dva krila HDZ-a. Uprkos iredentističkim tendencijama, postjugoslovenska Hrvatska je istorijski sumnjičava na prisustvo Moskve na Balkanu. Na kraju krajeva, Rusija je glavna međunarodna podrska glavnog hrvatskog rivala Srbije, zbog podrške za vrijeme bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića. Kao odgovor, Zagreb tradicionalno gravitira prema Briselu i Vašingtonu. Hrvatsko -srpska ogorčenost je čak prenijela u mali rat sa preko predstavnika srpskih ekstremista koji su se borili za Rusiju u sukobu u Donbasu, a hrvatski radikali podržavali Ukrajinu”, stoji u tekstu Foreign Affairsa.
Mujanović je naveo da se regionalni odnosi uvijek odigravaju drugačije.
“Tokom devedesetih godina prošlog vijeka Zagreb i Beograd su sarađivali kako bi otkinuli dio svog manjeg susjeda i kroz prećutnu vojnu koordinaciju protiv vlade u Sarajevu, kao i na eksplicitne načine poput neuspješnog sporazuma u Gracu iz 1992. godine. Ta saradnja je preživjela u obliku dugogodišnjeg saveza Dodika i Čovića, koji su postali čvrsti prijatelji u zemlji poznatoj po, naizgled, stalnim međuetničkim sukobima. Za Čovića, apsolutna kontrola Dodika u Republici Srpskoj poslužila je kao osnova za pokušaj uspostavljanja ‘trećeg entiteta’, navodno monoetničkog hrvatskog dijela u Hercegovini. Dodik vidi Čovića kao saveznika u nastojanju da potkopa pokušaje državne vlasti BiH i njegovih saveznika u Briselu i Vašingtonu da stvore efikasniju i racionalnu državu, koja danas ima 14 različitih nivoa vlasti na manje od četiri miliona stanovnika”, navodi se u tekstu Foreign Affairsa.
Istaknuto je da je to kontekst u kojem se iznenada pojavila Rusija, kao žestok zagovornik onoga što HDZ BiH naziva “hrvatsko samoopredeljenje”, ali da se promijenilo i zagrebačko nominalno protivljenje potezima Moskve na Balkanu.
“Hrvatska je u propasti zbog najgore političke i ekonomske krize od nezavisnosti. Agrokor, jedna od najvećih kompanija na zapadnom Balkanu i kičma hrvatske privrede, je na pragu kolapsa. Ukoliko padne, apsolutno će uništiti i zemlju i region u cjelini. Čeka iz prikrajka ruska državna Sberbanka, koja se pojavila kao najagresivniji kreditor Agrokora. Drugim riječima, Moskva je spremna zauzeti veliki dio hrvatske privrede, a Zagreb to zna. Umjesto da bude bljesak protiv ruskog utjecaja na Balkanu, Hrvatska će postati sljedeća domina Moskve ublažavajući kritiku na aktivnosti Kremlja u regionu, u zamjenu za povoljne uslove u pogledu finansijske krize u zemlji”, stoji u tekstu Foreign Affairsa čiji je autor Jasmin Mujanović.
(klix.ba)
