Zemljama zapadnog Balkana trebaće 25 godina da dostignu EU, a ima razloga za sumnju da će njemačka ideja o berlinskom procesu plus, takozvanom Maršalovom planu za Balkan, biti realizovana, ocijenio je direktor projekta za Balkan na Evropskom institutu CIFE u Nici Tobijas Flesenkemper.
Flesenkemper je rekao da je cilj berlinskog procesa plus, koji je predložio njemački šef diplomatije Zigmar Gabrijel, da se pomogne ekonomski razvoj Balkana, koji bi trebalo da se “otarasi” nekih od problema koji vuku korijene iz 19. vijeka.
“To nije Maršalov plan, već nova inicijativa, kako bi se redizajnirala postojeća inicijativa sa ciljem pronalaženja sredstava za potrebe balkanskih država. Međutim, još ništa nismo čuli konkretno u vezi sa fondovima, čak nema ni pravnog mehanizma. Sve je još uvijek na nivou ideja”, naveo je Flesenkemper za “Radio Slobodna Evropa”.
On je dodao da nije siguran u kojoj mjeri je cijeli projekat dobro osmišljen, te da ima razloga za sumnju kako će ova inicijativa biti realizovana, s obzirom na ranije slične projekte kao što je Pakt stabilnosti.
Flesenkemper kaže da berlin proces plus nije zamjena za članstvo u EU, nego “poziv za buđenje”, kao i da je potrebno više investicija kako bi balkanske ekonomije postale spremne.
“Zemlje zapadnog Balkana su siromašnije nego prije 30 godina. Dakle, čak i ako zabilježe privredni rast od tri do četiri odsto godišnje, trebaće im 25 godina da dostignu sadašnji nivo u EU”, rekao je Flesenkemper, koji je i član Savjetodavne grupe za javne politike Balkana u Evropi.
On je naveo da će za 10 do 15 godina EU definitivno izgledati drugačije nego sada.
“Moć Evrope u globalnim razmjerama će slabiti i samim tim njena sposobnost da se suoči sa sukobima nalik onima iz 19 vijeka. To znači da će za EU biti teže da se 2030-2035. godine bavi, na primjer, sporom Skoplja i Atine o nazivu Makedonija, odnosima Srbije i Kosova ili ustavnim reformama u BiH”, istakao je Flesenkemper.
On je naglasio da članstvo u EU ne znači automatski da je neka zemlja dostigla evropski prosjek i kao primjer je naveo Hrvatsku, te ocijenio da “više ne drži vodu stav da sam proces pristupanja EU ubrzava ekonomski rast i integraciju zemalja aspiranata”.
Flesenkemper je rekao da nije toliko riječ o kontra strategiji prema namjerama Kine, koja planira da ulaže u infrastrukturu Balkana kroz projekat “Jedan pojas, jedan put”, već o ostvarivanju onoga što je EU obećala Balkanu.
“Kada je riječ o kineskim investicijama na zapadnom Balkanu, niko nije protiv njih jer je to dobro za građane. Naravno, veoma je važno da su one ekonomski održive, da ne ugrožavaju životnu sredinu. Rusija je, pak, aktivnija na političkom, nego na ekonomskom planu i to ne uvijek konstruktivno”, kaže Flesenkemper.
(Srna)
