Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Albanija uputile su dopis na adresu Generalnog direktorata za pitanja trgovine i čelnog čovjeka ovog tijela Evropske komisije sljedeće sadržine:
Poštovani gospodine Demarty,
Obraćamo Vam se u ime poslovnih zajednica zapadnobalkanske šestorke u vezi sa štetnim implikacijama propisa koje je uvela Vlada Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 15. jula 2017. godine.
Riječ je o Pravilniku koji propisuje uslove i način vršenja inspekcije i kontrole usklađenosti voća i povrća sa tržišnim standardima, mjerama i aktivnostima inspektora i uslova za uvoz i izvoz voća i povrća. Novim amandmanom u Aneksu VI ove uredbe predviđena je naknada za inspekciju i kontrolu usklađenosti voća i povrća uvezenih iz trećih (van EU) zemalja, što je 22 puta više u odnosu na prethodni period.
Ova jednostrana netarifna barijera direktno utiče na dugoročne trgovinske sporazume za izvoz voća i povrća u Hrvatsku, koje imaju dobavljači iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Shodno tome, proizvođači i trgovci iz ovih zemalja van EU, koji su u procesu pristupanja EU, stavljeni su u neravnopravan položaj tako što se značajno povećava konačna cijena predmetnih proizvoda.
Ova izuzetno štetna mjera nije u duhu formulacije i smisla SSP-a – Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i predmetnih zemalja, a posebno njegovog člana pod nazivom “Mirovanje” koji glasi: “Od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, nema uvođenja novih carinskih opterećenja na uvoz ili izvoz niti dadžbina sa jednakim efektom, niti će se one koje se već primjenjuju uvećavati … ”
Željeli bismo da vas upozorimo da uzmete u obzir da donošenje ovog pravilnika ozbiljno ometa trenutni režim slobodne trgovine između naših zemalja i EU i stvara značajnu ekonomsku štetu. Nadamo se da ćete preduzeti sve moguće korake u vašoj nadležnosti kako biste pomogli u rješavanju ovog pitanja, u duhu principa slobodne tržišne ekonomije i spremnosti EU da doprinese ekonomskim reformama u referentnim zemljama i dubljoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana u cjelini.
Uvođenje ovakvih barijera u trgovini usporava poslovnu saradnju između regiona i EU, a posebno sa Hrvatskom. Istovremeno, takve jednostrane mjere rezultiraju u prekidanju trgovinskih lanaca vrijednosti koji nam svima koriste, tako što nas čine konkurentnijim na domaćem, ali i evropskom jedinstvenom tržištu, te predstavljaju kamen temeljac ekonomskog razvoja regiona na njegovom putu ka EU.
(N1)
