RS je jedini politički subjekt osim Bjelorusije i Rusije u Evropi koji nije ukinuo smrtnu kaznu, a “packu” je ponovo uputila Evropska komisija, koja je u mišljenju o kandidaturi za članstvo u EU istakla ovu činjenicu i zatražila da se to izmijeni.
“Ustav RS uključuje proviziju o smrtnoj kazni, što je kršenje evropskih standarda, a zemlja još nije usvojila nacionalni mehanizam prevencije protiv mučenja i zlostavljanja”, istaknuto je u mišljenju.
Napomene radi, jedino Bjelorusija još sprovodi smrtne kazne, a Rusija je od 1999. godine uvela moratorijum na izvršenje ove kazne. Što se tiče RS, iako se ova provizija nalazi u Ustavu, ona se praktično ne može izvršiti jer je to zabranjeno zakonima koji su na snazi. U članu 11. Ustava RS stoji da je ljudski život neprikosnoven, a da se smrtna kazna može propisati i izreći samo za najteže oblike krivičnih djela.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS, “Nezavisnim” je rekao da Narodna skupština i sama RS nisu krive što je ova provizija još u Ustavu RS, istakavši da su za njeno postojanje odgovorni Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS i Kancelarija visokog predstavnika (OHR), za koju tvrdi da je nametanjem odluke 2002. godine formirala Vijeće naroda sa preširoko definisanim nadležnostima.
“Pojam vitalnog nacionalnog interesa, zbog čije zaštite je formirano, toliko je široko definisan da dovodi do zloupotreba i često se taj mehanizam povlači za sve i svašta, sa jednim osnovnim ciljem da se nanese politička šteta RS. Tako je i u ovom slučaju”, tvrdi on.
Naime, Čubrilović ističe da je Klub Bošnjaka korištenjem ovih mehanizama 2012. blokirao donošenje 29 amandmana na Ustav RS, a među tim amandmanima je i amandman o ukidanju smrtne kazne.
“Sve ovo jasan je dokaz da Vijeće naroda blokira rad i odluke NS RS jer stalnim potezanjima vitalnog nacionalnog interesa usporava zakonodavnu vlast u Srpskoj. Zbog toga mislim da formulacije o odgovornosti RS za nesprovođenje preporuke o ukidanju smrtne kazne nisu tačne. NS RS je svoj posao završila po ovom pitanju na 28. redovnoj sjednici, održanoj 10. marta 2009. godine, kada je usvojila amandmane CXXII-CL na Ustav RS”, rekao je Čubrilović.
On je rekao da su amandmane na sjednici Vijeća naroda RS održanoj 26. aprila 2012. godine podržali svi klubovi osim bošnjačkog, te da su tada ove ustavne promjene odbačene.
U Klubu Bošnjaka nam se niko nije javio kako bi nam dali svoje viđenje zašto smrtna kazna nije ukinuta.
Inače, ranije su u Klubu Bošnjaka tvrdili da nisu protiv ukidanja smrtne kazne u RS, već da su principijelno protiv usvajanja amandmana dok RS ne uvaži potrebe izmjene Ustava BiH a koje, kako tvrde, RS blokira. Oni takođe zahtijevaju da Bošnjaci budu ravnopravni u RS i Banjaluci, zbog čega, kako su objasnili, odbijaju jedan od amandmana kojim bi Banjaluka bila proglašena glavnim gradom RS, zahtijevajući da Bošnjaci u tom gradu dobiju jednaka prava kao Srbi u gradskim organima vlasti. U paketu amandmana se, takođe, nalaze i izmjene o zabrani diskriminacije, amandman kojim se garantuje pravo na slobodu i bezbjednost ličnosti, obezbjeđuje pravo na pravično suđenje i slično.
Ukinute smrtne kazne u regionu
- 2006. godine Srbija
- 2002. godine Crna Gora
- 1990. godine Hrvatska
- 1991. godine Sjeverna Makedonija
- 1989. godine Slovenija
