Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je na zajedničkoj sjednici vlada Srpske i Srbije danas u Beogradu dogovoren nastavak dalje saradnje koja će ići još većom uzlaznom putanjom, naročito u energetskom sektoru i u oblasti saobraćaja.
Višković je istakao kao značajan dogovor za Srbiju i Srpsku ulaganje u energetski sektor u gornjem toku rijeke Drine kroz izgradnju tri hidrocentrale ukupne snage oko 200 megavata i procijenjene vrijednosti investicija oko 450 miliona evra.
On je zahvalio premijeru Srbije Ani Brnabić i predsjedniku Aleksandru Vučiću za pomoć koju je Srbija uputila građanima Srpske, ali i mjestima u FBiH gdje pretežno živi srpsko stanovništvo.
– Građani Republike Srpske znaju to da cijene – rekao je Višković na konferenciji za novinare nakon zajedničke sjednice vlada Srpske i Srbije.
Predsjednik Vlade Srbije izjavila je da će 2019. godina biti veoma važna za saobraćajno povezivanje Srbije i Republike Srpske, odnosno BiH, navodeći da završavaju dogovore o trasi auto-puta Beograd-Sarajevo.
Ona je izrazila zadovoljstvo da je Vlada Srbije u Beogradu ugostila Vladu Republike Srpske na desetoj jubilarnoj zajedničkoj sjednici.
– Drago mi je što sjednice postaju sve češće i redovnije, a i rezulati ne izostaju. U ekonomije bilježimo konstantan rast razmjene, sa BiH u 2018. godini imali smo razmjenu od milijardu i osamsto sedamdeset miliona evra i približavamo se cifri od dve milijarde, a 70 odsto te razmjene je sa Republikom Srpskom – rekla je Brnabićeva.
Ona je istakla da vjeruje da postoji prostora da ta saradnja bude još veća, podsjećajući da je Srbija jedan od najvećih investitora u Srpsku i da će to biti i dalje.
Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je da dobra ekonomska saradnja može biti još bolja, da su pokrenuti veliki infrastrukturni i energetski projekti, a da će se u perspektivi ići na unapređenje saradnje u oblasti poljoprivrede i namjenske industrije. Ona je naglasila da je apsolutno zadovoljna robnom razmjenom koja je dostigla gotovo dvije milijarde evra.
– To je jako značajno i mi ćemo gledati kako da se taj rast nastavi. Takođe, energetika je nešto na što smo mi stavili prioritet i ja mislim da je to nekako i logično. Nama su potrebni novi energetski kapaciteti i dobro je da koristimo Drinu i da imamo zajedničke projekte Srbije i Republike Srpske – poručila je Brnabićeva.
Prema njenim riječima, to će biti dobro i za rast bruto društvenog proizvoda i za građevinsku operativu, kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj.
– S tim u vezi ja očekujem i svakako će moj fokus, zajedno sa Ministarstvom energetike, biti da što pre realizujemo ove tri hidroelektrane – rekla je Brnabićeva.
Brnabićeva je navela da je od velikog značaja i infrastruktura, gdje je do sada mnogo urađeno.
– Mi smo mnogo uložili u most LJubovija-Bratunac. Jeste negde izvor frustracije to što građani i privreda još ne mogu da koriste taj most zbog sporosti na federalnom nivou, a svi problemi koji su bili do nas i naše administracije otklonjeni su. Da ne bi bilo samo kritike – evo pozitivno je da smo danas čuli da će tender za izvođače radova na tom graničnom prelazu biti zatvoren 7. marta – navela je Brnabićeva.
Ona je ukazala da je konačno na pragu realizacija autoputa Beograd-Banjaluka i Beograd-Sarajevo.
– Takođe, brza saobraćajnica kod nas koja ide od Loznice, biće još jedan putni pravac koji će lakše spajati Srbiju sa Srpskom, ali i Srbiju sa BiH – rekla je Brnabićeva.
Prema njenim riječima, fokus zajedničkog rada u narednom periodu biće na poljoprivredi i na automatskoj protivgradnoj zaštiti.
– Mi ne možemo sami da štitimo naše poljoprivredne površine bez dobre saradnje sa Republikom Srpskom i sa BiH. Tu imamo apsolutno isti prioritet, dakle, što više automatizacije protivgradne zaštite. Mi, kao i Srpska, radimo na tome i to je ono negde gde smo se dogovorili da ćemo više zajedno raditi i svakako veliki je potencijal u namenskoj industriji – rekla je Brnabićeva.
Brnabićeva je, kada je riječ o taksama koje je Priština uvela na robu iz centralne Srbije i BiH, konstatovala da su prave posljedice tih taksa, koje su van ekonomskih i regionalnih političkih okvira, te što one ugrožavaju sve ostale regionalne sporazume koji treba da budu potpisani, poput sporazuma o romingu.
“Regionalni roming sporazum je usaglašen. Ideja je bila da se on potpiše 4. aprila na Drugom digitalnom samitu zapadnog Balkana. Kako mi sada da kažemo – `hajde da potpisujemo nove regionalne sporazume`, koliko god oni bili u interesu građana, kada se ne poštuju stari regionalni sporazumi, i to osnovi regionalnih sporazuma kakav je Cefta?”, upitala je Brnabićeva.
Ona je navela da se takse nisu odrazile na robnu razmjenu Srbije i Srpske.
– Mi imamo normalnu robnu razmjenu. Te takse odnose se na robu koja ide na teritoriju Kosova i Metohije iz centralne Srbije i iz BiH. To nema nikakve veze sa našom robnom razmenom u ovom slučaju. Tu je potpuno jasno i kršenje Cefta sporazuma. Ja sam u kontaktu sa (predsjedavajućim Savjeta ministara u tehničkom mandatu Denisom) Zvizdićem i razgovaramo kako da zajednički pokušamo da ukažemo koliko te takse utiču na naše ekonomije. Borimo se zajedno – poručila je Brnabićeva.
Brnabićeva je u osvrtu na dinamiku otvaranja poglavlja u procesu pridruživanja Srbije EU, istakla da Beograd uspješno sprovodi svoje reforme, a da sve drugo određuju zemlje EU.
U Beogradu je održana zajednička sjednica vlada Srbije i Republike Srpske na kojoj je potpisano više memoranduma o saradnji u različitim oblastima.
Na sjednici je razmatrana realizacija zaključaka sa 9. zajedničke sjednice vlada Srpske i Srbije koja je održana u Trebinju u avgustu prošle godine, kao i aktuelna pitanja u vezi sa međusobnim odnosima u periodu između dvije sjednice.
Sjednici je prethodio sastanak premijera Srbije Ane Brnabić i Republike Srpske Radovana Viškovića, kao i bilateralni sastanci ministara dvije vlade.
Današnja 10. zajednička sjednica vlada Srbije i Srpske održana je u Palati Srbija.
(Srna)
