Za 12 godina, čitav jedan gradski budžet otišao je na grijanje, a danas, kada su se stvorile tahnološke pretpostavke za zamjenu energenta, za nas u gradu više nije bilo dileme u kom pravcu treba ići – Banjaluka želi svojim građanima da ponudi najbolji odnos kvaliteta i cijene.
Stoga je “Eko-toplana” projekat regionalnog značaja koji predstavlja rješenje najkrupnijeg komunalnog problema koji je grad Banjaluku mučio u posljednjih 20 godina.
U postojećem sistemu daljinskog grijanja imali smo loš kvalitet grijanja i nezadovoljne građane s jedne strane, i ogromno opterećenje za grad Banjaluku, koji je u posljednjih 12 godina kroz direktne subvencije iz budžeta i garancije izdvojio oko 125 miliona KM.
Pored svih izdvajanja grada i Vlade RS, društvo “Toplana” a.d. na današnji dan ima oko 90 miliona KM obaveza i jednostavno imamo neodrživ sistem u kom je sam proces isporuke toplotne energije postao upitan.
Nama se već sada javljaju lokalne zajednice iz regiona koje imaju isti problem kao što smo mi imali, tako da, pored lokalnih zajednica iz RS, imamo interesovanje i iz Srbije i Hrvatske.
Inovativno: Posljednji u nizu je grad Kragujevac, koji želi u potpunosti da preslika model i način rješenja problema sistema daljinskog grijanja kao što smo mi to uradili. Nadalje, govorimo o inovativnom rješenju koje podrazumijeva obnovljive izvore energije, što nam stvara poziciju energetske suverenosti i jednostavno kao grad više ne zavisimo od globalnih kretanja, cijena na svjetskim berzama, dok naš novac koji se troši na energent ostaje u RS, a ne ide na uvoz skupog mazuta iz Italije, Češke…
Imamo apsurdnu situaciju da se 400.000 kubnih metara ogrevnog drveta godišnje izvozi u zemlje Evropske unije kao jeftin energent, a sa druge strane uvozimo najskuplji energent za grijanje iz zemalja EU.
Napominjemo da je za čitavu grejnu sezonu u gradu Banjaluci neophodno 80.000 kubnih metara. Ovdje ne spominjemo šumski i pilanski otpad koji se prevashodno koristi u ovakvim sistemima, tako da mogu slobodno reći da ne postoji pitanje količina i nabavke biomase za potrebe grijanja.
Kvalitet: Zašto kažemo nešto ovako? Ne da bismo se hvalili bez pokrića – jer ako pogledamo unazad godinu dana, od kada je raspisan poziv, do danas, urađeno je mnogo. Za nepunih osam mjeseci, završena je kompletna građevinska faza projekta i objekat površine 3.500 metara kvadratnih te putna infrastruktura. U punom kapacitetu je pušten logistički centar i obezbijeđene su sirovine do kraja sezone, izgrađeno je preko 700 metara kompletno novog vrelovoda, završena je kompletna vodovodna i elektroenergetska infrastruktura, u rad je već pušteno 70 odsto kapaciteta, sa puštanjem svih kapaciteta do 15. februara.
Banjaluka želi svojim građanima da ponudi najbolji odnos kvaliteta i cijene, dugoročno, održivo i inovativno rješenje, dok ciljne grupe ovog projekta nisu samo korisnici sistema daljinskog grijanja. Prva ciljna grupa su upravo oni koji nisu korisnici “Toplane” i čije potrebe nisu vezane za isporuku toplotne energije, već su njihove potrebe putna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, zdravstvena zaštita…, dok je grad bio primoran da sredstva troši na nabavku mazuta i održavanje grijanja.
Kada su u pitanju korisnici “Toplane”, samo za domaćinstva sa kalorimetrima, oko 15 odsto od ukupnog broja korisnika, čija ugradnja je bila “stihijska”, dolazi do promjene obračuna cijene. To je stari zahtjev od strane “Toplane” a.d., koja i u posljednjem izvještaju od 2016. navodi potrebu uvođenja fiksnog dijela, jer za ovu kategoriju potrošača prosječna cijena grijanja je 0,45 KM po metru kvadratnom i jednostavno nije ekonomski održiva, čak uz fiksni dio od 0,32 KM po metru kvadratnom na mjesečnom nivou ovo i dalje predstavlja najjeftiniji način grijanja.
Za preostalih 85 odsto korisnika cijena ostaje apsolutno ista i ništa se ne mijenja, dok za sve korisnike imamo uvođenje dvadesetčetvoročasovnog režima grijanja i samim tim pri istim uslovima veću količinu isporučene energije. Vjerujemo da će to značajno uticati i na treću ciljnu grupu, a to su potencijalni korisnici, jer želimo da se u narednom periodu poveća obuhvat korisnika “Toplane”.
Mnogo nam znači i podrška EBRD-a projektu, jer je time dat legitimitet samom projektu kao inovativnom i održivom, a Banjaluka se pokazala kao povoljno i stabilno područje sa sluhom za velike investitore koji imaju viziju, tačnije da imamo mogućnost da administrativno ispratimo potrebe velikih investitora.
Ovo sad što pričamo je jedan segment sveukupnog rješenja grijanja u Banjaluci. Drugi bitan segment je distributivna mreža, koju će budući davalac usluge voditi kroz svoja rješenja i uz komunikaciju sa građanima.
Spremno: Grad Banjaluka, gradonačelnik i ja ne želimo da obmanjujemo građane pa da kažemo – sad smo čarobnim štapićem riješili grijanje… Jedan dio je već spreman, a to je proizvodnja toplotne energije i on već od decembra u značajnim kapacitetima pomaže isporuku energije, dok konačno rješenje podrazumijeva i sanaciju mreže, sa čim se već počelo raditi paralelno sa izgradnjom novog postrojenja.
Za razliku od mnogih, mi ne pričamo, mi radimo, a gdje se radi, sigurno ima prostora i za poboljšanje, ali rezultati će biti vidljivi, a ono najbitnije je da će naši građani imati bolje uslove i veći kvalitet življenja u našem gradu. Cilj ove gradske uprave i mene lično jeste da naredne generacije osjete bolji kvalitet života u Banjaluci – bez obzira na to gdje mi bili tada. Sve što radimo, radimo da Banjaluka u narednim godinama i decenijama ponudi svojim građanima i onima koji dolaze bolji kvalitet života, kako u gradu tako i prigradskim sredinama.
(Srđan Amidžić, Nezavisne)
