Državni koordinator za reformu javne uprave i potpredsjednik SDS-a Dragan Ćuzulan za Oslobođenje tvrdi da BiH zbog ponašanja Vlade RS nije dobila desetine miliona eura pomoći.
– Upozoravao sam na tu praksu i ranije i da je reforma javne uprave dijametralna interesima stranaka koje stvaraju partokratski mentalitet i žele politizovanu javnu upravu. One javnu administraciju shvataju isključivo kao biračko tijelo, a javne resurse kao sredstva za finansijske manipulacije, kaže Ćuzulan, koji za ovu situaciju optužuje Vladu RS i njeno soliranje nauštrb zajedničkih projekata.
Naša zemlja još nije usvojila cjelodržavnu strategiju za reformu javne uprave, a ministrica u Vladi RS Lejla Rešić kaže da je novi strateški okvir “kao da čitate Treće oko, nema ni cilja ni plana ni ideje”. Ako je dokument usaglašen, otkud sad priča – jesmo za reforme, ali na drugi način?
– Zaista ne čitam Treće oko i ne bavim se paranormalnim fenomenima. Ali, jasno mi je da je to traženje alibija zašto da se nešto odbije. Prvi put je da je neko iz Vlade RS to jasno rekao. Do sada su stalno stizali odgovori u stilu – bili su izbori ili dok se formira nova vlada ili… Sada je jasno da je u pitanju odsustvo političke volje. Strateški okvir i akcioni plan su samo jedan korak. Bili smo ohrabreni nedavnim sastankom članova Predsjedništva BiH sa najvišim evropskim zvaničnicima u Bruxellesu, gdje je rečeno da će se nastaviti provođenje reformi, ali očigledno nije prvi put da naši političari jedno govore, a drugo rade. Upozoravao sam na tu praksu i ranije i da je reforma javne uprave dijametralna interesima stranaka koje stvaraju partokratski mentalitet i žele politizovanu javnu upravu. One javnu administraciju shvataju isključivo kao biračko tijelo, a javne resurse kao sredstva za finansijske manipulacije.
Naglašavam da je prijedlog strateškog okvira potpuno usaglašen na sastanku Zajedničke radne grupe (ZRG) održanom 29. marta 2018. i dogovoreno je da se dokument uputi na vlade i Savjet ministara. ZRG čine i predstavnici iz RS, koji su podržali prijedlog dokumenta. Oni su nas obavijestili na sastanku ZRG 18. januara da je upućeno više urgencija, te da su obavljeni razgovori sa predstavnicima institucija nadležnih za davanje mišljenja, kao i da nije bilo primjedbi na sadržaj usaglašenog dokumenta. Dakle, bez ikakvog razloga, čeka se na usvajanje strateškog okvira u Vladi RS već gotovo godinu. Na sastanku Specijalne grupe za RJU, koja je uspostavljena kao dijalog s predstavnicima Evropske komisije, održanom prije nekoliko dana predstavnici iz RS obećali su EK da će usvojiti inoviranu strategiju u narednih nekoliko sedmica i imali su pozitivan stav o nastavku rada Fonda za reformu javne uprave. Evropska komisija smatra da je Fond dobar alat za podršku reformi i dala je podršku daljem unapređenju njegovog rada. Sad ministrica odjednom govori suprotno.
Zbog čega iz vlasti Republike Srpske insistiraju na razgovoru s donatorima?
– Sad odjednom saznajemo od ministrice da nema komunikaciju sa DEU u BiH, ali da je naišla na razumijevanje za primjedbe Vlade RS kod švedske SIDA, jednog od najvećih donatora Fonda. Iskreno, ne znam o čemu se tu radi, ali mi je poznato da su iz Vlade RS tražili načine kako da se finansiraju individualni projekti. Zamislite, Fondom mi operativno upravljamo, ali su nam vrata zatvorena za takve razgovore!? Ministricu Rešić sam i ranije upozoravao da pristup donatora nije partikularan i da oni, donatori, gledaju RJU kao proces koji treba da se provodi na svim nivoima vlasti, harmonizovano i istovremeno. Istina je da je unutrašnje uređenje RS jednostavnije od FBiH i da to olakšava prohodnost i brzinu reformi, ali EK, kada ocjenjuje napredak zemlje, gleda cjelinu. I ako jedan nivo nešto nije proveo, oni to ocjenjuju negativno. Treba razumjeti da EU funkcioniše kao jedinstven prostor i ako želite biti članica EU, onda morate imati odgovarajući nivo reformisanja javne uprave.
Podsjećam da Fond ne funkcioniše, kako zbog neusvajanja strategije, tako i zbog odbijanja predstavnika iz RS da potpišu aneks Memoranduma o razumijevanju o njegovoj uspostavi. Čak 10 projekata koji će pomoći provođenju reforme javne uprave, a njih su pripremali članovi nadzornih timova iz RS, FBiH, BDBiH i državnog nivoa, čeka na usvajanje. RS je jedini nivo vlasti koji je koristio individualne projekte iz Fonda, dok su svi ostali (njih 23) bili zajednički. Vlada RS je u zadnjih sedam godina, otkako i domaće vlasti učestvuju u Fondu, uplatila u Fond svega 198.467 KM, a trebala je više. Nepoštivanje Memoranduma, pored nesrazmjernog finansijskog učešća Srpske u odnosu na druge nivoe, ogleda se i u činjenici da je u 2016. godini Vlada RS u dva navrata donijela odluke o isplati sredstava za sufinansiranje projekata, međutim, taj novac nikad nije uplaćen na račune Fonda.
Šta zapravo blokada jednog od entiteta znači u cijeloj priči i šta time gubimo svi u ovoj državi?
– Sve zemlje regije imaju i već realizuju nove strategije, jer je to jasan zahtjev EK-a/SIGMA i jedan od preduslova za finansijsku podršku procesu RJU od EU. Dakle, ono što direktno gubimo jesu IPA sredstva, ali i drugi oblici finansijske podrške iz EU. Države regiona koje su ovaj posao završile već su dobile značajna sredstva direktne budžetske podrške, tako je npr. Srbija dobila 90 miliona evra, Crna Gora 40 miliona… Mi se generalno ponašamo vrlo neracionalno.
Je li Vaš stav o tome da Aleksandar Vučić za svoje unutrašnje političke potrebe i problem Kosova koristi Milorada Dodika zaista digao buru unutar samog SDS-a, kako su o tome izvještavali pojedini mediji i šta bi zapravo u toj izjavi bilo sporno?
– To je bio moj lični stav, iako je razumljivo da je on izazvao takve reakcije, jer je pitanje Kosova vrlo osjetljivo za Srbe. Legitimno je da postoje različita mišljenja u SDS-u i svako ima odgovornost za ono što kaže. Cijena autentične politike na Kosovu je, nažalost, plaćena životom, samo zbog toga što se neko zalagao za direktni dijalog Srba i Albanaca. Dakle, onih koji dolje žive, a ne koji to posmatraju iz Beograda. U sličnom kontekstu je ovdje potrebno da se unutrašnjim dijalogom rješavaju ključna politička pitanja i odnosi. Treba nam mnogo više hrabrosti za takvu politiku.
Kako komentarišete svojevrsni apel Milovana Bjelice, koji očekuje poziv iz SNSD-a kako bi SDS pregovarao o učešću u vlasti? Da li je to put kojim stranka treba ići pred izbornu skupštinu, istovremeno dijeleći teške odluke koje su pred predsjedavajućim Predsjedništva BiH?
– Ne želim da komentarišem stav Milovana Bjelice, jer je njegovo pravo da tako misli i šalje apele. Ono što je stav stranke jeste da se na bazi platforme koju je usvojio Glavni odbor razgovara sa svim političkim subjektima iz Republike Srpske o modalitetima saradnje u zajedničkim institucijama BiH.
Policija u Beogradu šeta uz narod, dok banjalučka hapsi i pri najavi protesta. Kako gledate na to, kao i na činjenicu da je Crkva u oba grada onima koji se bune protiv režima zatvorila vrata?
– Evidentna je kriza demokratije, elementarnih ljudskih prava i slobode mišljenja na cijelom ovom prostoru. A sada i prava na život. Mi svi plaćamo visoku cijenu neznanju i neizgrađenosti demokratskih kapaciteta naših društava.
Nedopustivo je da policija radi to što radi i to je zadnja institucija koja u svemu tome treba da ima glavnu riječ, jer nas to vraća u vremena policijske države. Crkva i sve vjerske institucije imaju svoju odgovornost. Međutim, njihova misija je drugačija i nikada nije dobro kada odatle dolaze bilo kakve političke poruke. Licemjerno je da se zatvore vrata hrama pred građanima koji bježe od terora policije. Zato mislim da nam treba deideologizacija vjerskih instituta.
(oslobodjenje.ba)
