U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH odbijen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim je bilo predviđeno uvođenje tehnoloških novina poput optičkog skeniranja glasačkih listića, uvođenja biometrijskih čitača otiska prsta i video-nadzora.
Dom naroda prihvatio je većinom glasova negativno mišljenje Ustavnopravne komisije za ovaj zakon, čime je okončana njegova procedura u parlamentu.
Učestvujući u raspravi o navedenom zakonu predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić ocijenio je da bi se nastavljanjem procedure za ovaj zakon izgubilo dragocjeno vrijeme.
“Ako ga vratimo Ustavnopravnoj komisiji, ništa se neće riješiti”, konstatovao je Tadić i zauzeo se za deblokadu situacije, za koju je naveo da je posljedica podijeljenosti dva bloka u parlamentu.
Kao način izlaska iz ove situacije Tadić je rekao da on i srpski delegat Dragutin Rodić imaju namjeru da ponude kompromisan prijedlog koji bi uključio uvođenje savremenih tehnoloških metoda poput skeniranja glasova, ali i da se te metode primijene i testiraju na lokalnim izborima 2020. godine u gradovima Republike Srpske, Brčko distriktu i sjedištima kantona u Federaciji.
Hrvatski delegat Zdenka Džambas negodovala je što se u medijskim napisima za HDZ i SNSD navodilo da se protive usvajanju izmjena i dopuna Izbornog zakona jer žele kontrolu izbora.
“Niko ne želi da kaže da su sva mišljenja o primjeni predloženih rješenja koja smo tražili od Agencije za identifikacione dokumente, Savjeta ministara, Agencije za zaštitu ličnih podataka, Centralne izborne komisije bila negativna”, istakla je Džambasova.
Ona je navela da je Agencija za zaštitu ličnih podataka ocijenila da se predloženim rješenjima zadire u ljudska prava, da je bila i protiv video nadzora, a posebno protiv uzimanja otiska prsta, jer to otvara mogućnosti za zloupotrebe.
“Dozvolili su elektronsko glasanje, ali ni za to, kao ni za skenere nema para”, zaključila je DŽambasova.
Ona je podsjetila da na velikom broju glasačkih mjesta nema signala, a da ih je blizu 100 bez struje.
“Mi nismo zemlja koja to u ovom trenutku može da izdrži”, naglasila Džambasova.
Hrvatski delegat Martin Raguž smatra da u BiH postoje stranke kojima ovakvo stanje odgovara.
“Ima nas koji smatramo da je riječ o potpunoj političkoj nespremnosti”, istakao je Raguž, koji je bio za to da se predloženi zakon zadrži u parlamentarnoj proceduri kako bi se vratilo povjerenje birača u izborni proces.
Podrška izmjenama Zakona o krivičnom postupku
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je u Sarajevu u prvom čitanju podržao dva prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku – Kluba delegata hrvatskog naroda i onaj koji je predložio bošnjački delegat Halid Genjac.
O navedenim zakonskim prijedlozima nije bilo rasprave, niti su ih predlagači obrazlagali.
Prijedlog hrvatskih delegata identičan je prijedlogu izmjena Zakona o krivičnom postupku koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, a koji nije dobio podršku Savjeta ministara.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša pojasnio je ranije da je riječ o odluci Ustavnog suda BiH na apelaciju tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto u kojoj su pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji /OBA/ proglašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.
Prijedlog izmjena ovog zakona sličan je prijedlogu koji je u Predstavničkom domu predložio poslanik SDA Amir Fazlić, ali je suštinska razlika u obuhvatu primjene zakona, a praktično to bi značilo da se izmjenama zakona definišu samo krivična djela koje tretira Krivični zakon BiH, ali ne i krivični zakoni entiteta.
Genjčevim prijedlogom propisana je detaljnija procedura davanja imuniteta svjedoku.
Ustavni sud BiH je na sjednici 31. maja konstatovao da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluke ovog suda o ocjenama ustavnosti odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o OBA, te odredio dalji način njihovog izvršenja tako što će osporene odredbe biti primjenjivane u skladu sa standardima sadržanim u ranije donesenim odlukama ocjene ustavnosti, te u skladu sa opštim standardima ljudskih prava i sloboda iz Ustava BiH i Evropske konvencije i praksom Ustavnog suda i Evropskog suda u oblasti na koje se te osporene odredbe odnose.
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan rekao je da se BiH neće naći u pravnom vakuumu s obzirom na to da je ova poruka Ustavnog suda upućena stručnim institucijama koje primjenjuju ove odredbe.
Profesionalnim vojnicima služba produžena do 40. godine
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je u Sarajevu bez rasprave usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, kojim se predviđa produženje trajanja službe profesionalnih vojnika.
Ovim izmjenama maksimalna dužina trajanja službe vojnika pomjera se do navršenih 40 godina, čime BiH slijedi praksu zemalja regiona.
Istovremeno se propisuje procedura za produženje ugovora u pogledu ispunjavanja psihofizičkih standarda, što će omogućiti kontinuiranu spremnost vojnika u izvršavanju zadataka i, uz njihovo stečeno iskustvo, dodatno ojačati Oružane snage BiH.
Dopunama Zakona pomjera se i dužina trajanja službe vojnika u rezervnom sastavu sa 35 na 40 godina života.
Dom naroda usvojio je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, kojim se, između ostalog, poslodavac obavezuje da donese odluku o poništavanju javnog oglasa ukoliko procedura prijema u radni odnos, po propisanom javnom oglasu, ne bude okončana u roku od četiri mjeseca od dana objave.
Otkazni rokovi se skraćuju sa 15 na sedam dana u slučaju da zaposleni otkazuje ugovor o radu i sa 30 na 14 dana ukoliko to čini poslodavac.
Prema usvojenom zakonu, pravo na sudsku zaštitu zbog povreda prava iz radnog odnosa ograničava se rokovima.
Zajedničkoj komisiji za ljudska prava Paralamentarne skupštine BiH vraćen je na davanje novog mišljenja Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH.
Savjet ministara utvrdio je ovaj zakonski prijedlog s ciljem jačanja uloge Institucije ombudsmana u promociji ljudskih prava, stvaranja uslova za uspostavljanje kvalitetnog dijaloga s nevladinim sektorom, akademskom i međunarodnom zajednicom i unapređenja finansijske nezavisnosti.
Skinut prijedlog zakona o SIPA
Na prijedlog predsjedavajućeg Kluba delegata srpskog naroda Sredoja Novića, sa dnevnog reda današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH skinuti su Prijedlog zakona o Agenciji za istrage i zaštitu /SIPA/ BiH i Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu.
Zahtjev za skidanje sa dnevnog reda Prijedloga zakona o Sipi, koji je predložio Savjet ministara, Nović je obrazložio riječima da delegati nisu imali vremena da se upoznaju o ovom zakonskom prijedlogu, koji je na dnevni red uvršten neposredno pred početak sjednice.
Kada je riječ o Izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, Nović je rekao da Klub delegata srpskog naroda ima potrebu da ga još jednom razmotri zbog nekih bitnih pitanja navedenih u njemu.
Novićevi zahtjevi dobili su podršku većine delegata iz sva tri kluba naroda.
(Srna)