Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da “ni Željko Komšić ni Šefik DŽaferović, kao učesnici rata u BiH devedesetih godina, izgleda još nisu izašli iz rata ako je suditi po retorici koju koriste govoreći o Srbiji i njenom rukovodstvu”.
“Srbija je suverena, nezavisna i prijateljska država koja ima suvereno pravo da odlučuje o svim važnim pitanjima za srpski narod i srpsku državu i izuzetno smo im zahvalni što Republiku Srpsku gledaju kao prioritetno spoljnopolitičko pitanje”, naglasio je Dodik.
Na pitanje Srne da prokomentariše reakcije članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića na Strategiju odbrane i nacionalne bezbjednosti Srbije, koja je predstavljena u srpskom parlamentu, član Predsjedništva BiH rekao je da ne shvata “šta je razlog histerije koja je došla iz Sarajeva, osim da se zadržava potreba pogršavanja odnosa sa dva najvažnija susjeda Srbijom i Hrvatskom”.
“Istrajavajući na lažima o agresiji i genocidu, koji se nisu dogodili i sa kojima Srbija nema veze i nakon 24 godine od završetka rata, akt je najdubljeg neprijateljstva i kako neko sa tom i takvom retorikom može držati lekciju o dizanju tenzija. Ne može država Srbija i njeno rukovdstvo služiti kao moneta za potkusurivanje u najnovijim međubošnjačkim političkim trvenjima, pa preporučujem i Komšiću i Džaferoviću da se uozbilje”, istakao je Dodik.
On je naglasio da Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, Dejtonski mirovni sporazum, u okviru koga entitet Republika Srpska ima svoju ustavom garantovanu poziciju, kao i Sporazum o specijalnim paralelnim vezama.
“Pozivam bošnjačke članove Predsjedništva da bar poštuju suverenitet Srbije i ne miješaju se u unutrašnja pitanja prijateljske i susjedne zemlje”, poručio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Vulin: Koncept totalne odbrane
Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin izjavio je da je Srbija definisala nacionalne interese i da će u narednom periodu prioritet biti očuvanje mira u regionu i vojne neutralnosti zemlje, kao i saradnja sa istokom i zapadom.
Obrazlažući narodnim poslanicima izmjene Zakona o vojsci, Vulin je rekao da se izmjene donose kako bi se preciznije uredila određena pitanja i obezbijedila efikasnija vojska.
“Ponovo se vraćaju činovi vodnika prve klase, kapetana prve klase i poručnika bojnog broda u riječnim jedinicama. Povećava se starosna granica za prijem profesionalnih vojnika na 40 godina, a za oficire na 45 godina, ako posjeduju vojnu obuku. Vojska Srbije mora da se učini što prijemčivijom za što veći broj ljudi, pa zato želimo da olakšamo uslove za prijem”, objasnio je ministar.
On je dodao da je “srednje vojno obrazovanje skoro ukinuto 2005. godine kada su ukinute srednje stručne vojne škole”, i istakao da se sada ponovo školuju tehničari za održavanje vojne opreme.
Vulin je dodao da se propisuju uslovi za unapređenje u viši čin, a propisano je i da vojnici koji provedu neko vrijeme u mirovnoj misiji, po povratku moraju u Vojsci Srbije da provedu tri puta toliko vremena kako bi prenijeli iskustva mlađima.
Takođe, profesionalnom vojnom licu ne može prestati služba za vreme ratnog stanja, rekao je ministar odbrane.
Kada je reč o strategiji odbrane, Vulin je rekao da su odbrambeni interesi Srbije: zaštita suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, zaštita bezbjednosti Srbije i njenih građana, očuvanje mira i bezbjednosti u regionu, unapređenje nacionalne bezbjednosti kroz proces eurointegracija, vojna neutralnost i saradnja sa drugim državama u oblasti bezbednosti.
Vulin je posebno istakao da se prvi put u strategiji odbrane pominje “očuvanje Republike Srpske kao entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine u skladu sa Dejtonskim sporazumom i unapređenje položaja Srba u regionu i svijetu”.
Kada je reč o ostalim predlozima, Vulin je rekao da se predlogom Nacionalne strategije bezbjednosti uvodi “koncept totalne odbrane”, jer kako je rekao “svako ima pravo i obavezu, da onako kako može da učestvuje u odbrani zemlje ako to bude potrebno”.
Predlogom odluke o angažovanju vojske van granica Srbije, predviđeno je da kada Skupština usvoji jednu od odluka o učešću u mirovnim misijama, to ne mora ponovo da radi ako se ne promeni mandat ili naziv same mirovne operacije.
Komšić: Biće nam zadovoljstvo ako Srbi odustanu od Dejtona
Usvajanje Strategije odbrane i nacionalne sigurnosti Srbije značilo bi narušavanje regionalnog mira i stabilnosti, a predstavljalo bi i uvod u nove tenzije na prostoru zapadnog Balkana, jer bi to bio čin otvorenog neprijateljstva prema državi Bosni i Hercegovini, ocijenio je u izjavi za Fenu predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Kako je naglasio, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u cilju očuvanja mira, ima u obavezi da odmah suspendira Strategiju, prije nego što bude kasno, podsjećajući da su “u BiH još uvijek svježe rane od posljednje srbijanske agresije i genocida koji je počinjen”.
– Neka budu sigurni da nećemo dozvoliti da se to ponovi – kazao je Komšić, dodajući da Srbija “nije nikakav garant Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Potpisnici Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, dodao je Komšić, među kojima je bila tadašnja SR Jugoslavija, a danas njen pravni slijednik Republika Srbija, obavezali su se na priznanje i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i s tim u vezi nad BiH nemaju nikakve ingerencije.
U popratnim pismima, koja su sastavnim dijelom Dejtonskom mirovnog sporazuma, SR Jugoslavija, današnja Republika Srbija, obavezala se na niz elemenata, koji su u potpunoj suprotnosti s ovim što se u Strategiji predlaže, posebno u dijelu koji se tiče vojnog i odbrambenog aspekta, stav je Komšića.
– Ako u Srbiji misle odustati od Dejtonskog mirovnog sporazuma, neka to i kažu, bit će nam zadovoljstvo, da stvari u BiH drugačije uredimo – pozvao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Strategija, dodao je, po temeljnim postulatima međunarodnog prava zapravo ne može imati nikakvu pravnu validnost jer se njome krši međunarodni sporazum, a ako to ne znaju “bilo bi dobro da ih neko pravilno savjetuje”.
S obzirom da se radi o svjesnom kršenju Dejtonskom mirovnog sporazuma, što je sada slučaj kako bi se kreirale javne politike Srbije prema susjednoj zemlji, Komšić je podsjetio da su među potpisnicama Dejtona neke od najznačajnijih članica NATO saveza.
– One će veoma brzo doći na granicu na Drini, kako bi spriječili baš takve srbijanske maštarije. BiH treba i postat će članicom NATO-a upravo radi planova iz Srbije kojima se iskazuju pretenzije prema dijelu teritorije suverene države BiH – zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Džaferović: Prepakovani Milošević
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović komentarisao je Strategiju odbrane i nacionalne bezbjednosti Republike Srbije za koju je kazao da “predstavlja grubu povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.”
“Proglašavanje dijela Bosne i Hercegovine nečim što je od posebnog značaja za bezbjednost i odbranu Republike Srbije predstavlja izraz agresivne politike prema Bosni i Hercegovini. Entitet Republika Srpska je dio suverene države Bosne i Hercegovine i nije samo entitet srpskog naroda, nego i bošnjačkog i hrvatskog i svih drugih naroda koji tamo žive, kao uostalom i cijela Bosna i Hercegovina”, rekao je Džaferović.
On je istaknuo da je Ustav BiH jedini zaštitnik te zemlje i da zaštitnici ne mogu biti druge države:
“Pogotovo ne one koje su zbog učešća u agresiji na Bosnu i Hercegovinu potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ustavom Bosne i Hercegovine je predviđen način kako njegovog funkcioniranja, tako i eventualnih izmjena. Tu nema i nikada neće biti mjesta za druge države. To je pitanje samo Bosne i Hercegovine i nas koji u njoj živimo.”
Naveo je kako ideje i izjave srbijanskih zvaničnika u posljednje vrijeme podsjećaju na neke izjave iz bliske prošlosti te države:
“Imajući u vidu razne teze koje u posljednje vrijeme dolaze iz Srbije o «zaštiti srpskog naroda gdje god on da živi», zatim «da Republika Srpska nema vojsku ali je ima srpski narod» i slično, može se zaključiti da navedena strategija nije ništa drugo do prepakovana verzija strategije koju je 90-ih godina prošlog stoljeća pokušao da provede zločinački režim Slobodana Miloševića.”
Istaknuo je da je ključna obaveza potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma propisana u članu 1. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini “gdje je jasno je navedeno da se Srbija mora suzdržati od svakog djelovanja uperenog protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine”.
(Srna, Fena, N1)
