Ministarstvo unutrašnjih poslova RS “ne češlja” Fond zdravstvenog osiguranja RS, samo je zatražilo dokumentaciju koja se tiče tendera vrijednog 23 miliona KM za nabavku integrisanog informacionog sistema, a na osnovu anonimne prijave. Na tender se prijavio samo konzorcijum „MMSCODE“, „Lanaco“ i „Ericsson Nikola Tesla“ iz Zagreba, ali to ne znači da će ugovor s njima biti potpisan. Tek ćemo analizirati njihovu cijenu. Skuplje svakako ne može da bude, kazao je u intervjuu za CAPITAL direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejan Kusturić.
Kako je istakao, Fond je zainteresovan da se oko milionski teške i diskutabilne javne nabavke „utvrde prave činjenice pa, ako bude utvrđeno kršenje zakona, svako neka snosi posljedice“.
Jeste li već predali traženu dokumentaciju?
Mislim da će naredne sedmice sve biti dostavljeno. Riječ je o izuzetno obimnoj dokumentaciji, desetine kutija. Biće predata kompletna tenderska dokumentacija, kompletne procedure i sve što se tiče projekta.
Ovo je prvi put da MUP kontroliše FZO RS?
U mom mandatu dosad nije tražena dokumentacija. U prethodnom periodu MUP jeste kontrolisao FZO, ali na kraju nije bilo negativnih konotacija. Ovdje nema ništa neobično. Mi godišnje provodimo tendere vrijedne više od 200 miliona KM, postoji mogućnost da svako kaže šta misli i da podnosi prijave. Mi u Fondu smo pod lupom svih i tako treba da bude.
Zbog čega ni nakon tri mjeseca nije odabran najpovoljniji ponuđač za 23 miliona KM vrijedan tender? Koliko firmi je dostavilo ponude i u kojoj je fazi javna nabavka oko koje se digla prašina?
Radimo u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Dvadesetak firmi je preuzelo tendersku dokumentaciju. Zakonom su propisane procedure. Prva faza je bila predkvalifikaciona, bilo je mnogo zainteresovanih. Uslijedile su dvije žalbe. Neki dijelovi žalbi su uvaženi i Kancelarija za žalbe je dala saglasnost za dalji postupak. Ne vjerujemo da će se potpisivanje ugovora moći završiti u roku od pet do šest mjeseci.
Za IZIS je planirano izdvajanje 23 miliona KM. Ogroman novac je u pitanju. Slijedi li novo kreditno zaduženje?
U posljednje dvije godine bila je planirana nabavka IZIS-a. Kako nije realizovan, kredit nije ni podignut. Takođe, ove godine, s obzirom da je prioritet finansiranje zdravstvenog sistema, a ovo je nešto što bi smanjilo troškove u sistemu, ali treba naglasiti da će se IZIS finansirati u fazama, u skladu sa realizacijom projekta. Dakle, 12 miliona biće uzeto iz kredita od 133 miliona KM, za koji je Vlada RS dala saglasnost. Da li će se realizovati ove godine, sve zavisi od procedura. Ali, kreditom bismo započeli finansiranje ove faze.
U početku se otvoreno govorilo da je ovaj milionski tender namijenjen firmi „Prointer“, sada se govori da se već zna da je posao dobio „MMSCODE“. Kako komentarišete ove navode?
Postoji pravilo zaštite podataka. Stvarno ne znamo ko će se prijaviti. Mogu reći da je u ovoj fazi prošao konzorcijum „Lanaco“, „MMSCODE“ i „Ericsson Nikola Tesla“ iz Zagreba. Da li će biti izabrani, zavisi od njihove ponude koja još nije razmatrana. Bilo je informacija da sve ovo može napraviti za pet miliona u Srbiji. U više navrata u Srbiji je kroz više faza potrošeno gotovo 100 miliona KM. Mi smo željeli da cijeli proces objedinimo u jedno i da od tog dobavljača dobijemo funkcionalnost za novac koji dajemo. Procijenjene vrijednosti su jedno, a nabavka drugo. Skuplje ne može da bude i suština je da to radi.
Želite da kažete da IZIS u RS neće biti skuplji od onog u Srbiji, iako su postojale informacije da je razlika u cijeni čak i do deset miliona KM?
Neću ulaziti u medijske objave. Suština je da će dobavljač, ako se pokaže da treba i dodatnih 10.000 računara, to morati da isporuči o svom trošku. Kada vam neko prodaje softver, postoji mogućnost da vam kaže da nešto ne radi jer nemate nove računare. Želimo da sve ustanove koje će koristiti integrisani sistem imaju kvalitetnu opremu. Rađene su procjene. IT oprema zastarijeva i postoji mogućnost da postojeću opremu pregazi vrijeme u momentu kada završimo sistem. Zato je to tako kompleksno. Suština je da ovim projektom bude sve obuhvaćeno i da Fond ne može da ima nikakvih naknadnih troškova.
Garancije RS za novo zaduženje
Spomenuli ste kredit od 133 miliona KM. Vlada RS je u decembru dala saglasnost na ovo zaduženje. Kako će biti realizovan, hoće li biti potrebna garancija Vlade RS?
U ovo zaduženje ulazimo kako bismo relaksirali finansijsku situaciju i da teret Fonda smanjimo. Novac možemo sada da nađemo značajno jeftinije, ali i da produžimo rok otplate. Kao Fond jedino možemo da obezbijedimo mjenice, ali ako tržište bude tražilo garanciju Republike Srpske, mi ćemo je zatražiti. Suština je da ćemo povoljnijim kreditom obezbjediti da se značajan dio sredstava koji smo davali za otplatu kredita usmjeri za zdravstvenu zaštitu stanovništva.
Kolika su ukupna zaduženja Fonda u ovom momentu?
Obaveze Fonda, kada sam ja došao na mjesto direktora, iznosile su 567 miliona KM. Trenutno te obaveze iznose 431 milion KM, a u okviru toga su kreditna zaduženje od oko 145 miliona KM. Podizanjem 133 miliona KM kredita reprogramićemo 95 miliona KM indirektnih kredita. Indirektni krediti su oni koje su podigle bolnice i domovi zdravlja preko Fonda. Cijena tih kredita su blizu šest odsto, a smatramo da sada možemo da to riješimo ispod pet odsto. Naše obaveze neće dalje rasti. Sa Hrvatskom smo 31. decembra 2016. godine kompenzirali oko 115 miliona KM. U prošloj godini prestali smo da gomilamo obaveze. Deficit smo značajno smanjili.
Sa 89 miliona KM deficit je smanjen na 5,4 miliona KM. Sindikalci su vam, međutim, zamjerili da lomite kičmu zdravstvenom sistemu.
FZO RS vodi računa isključivo o osiguranicima. On nema ni mandat ni obavezu da utiče na rad domova zdravlja ni bolnica. Ne isplaćujemo plate zdravstvenim radnicima, to rade njihovi direktori. Lomljenje kičme zdravstvu apsolutno nije tačno. U prošloj godini smo dali 19 miliona više u zdravstveni sektor. Mi plaćamo uslugu. Dakle, pozivamo da se više radi u RS, kako bi se što manje pacijanata slalo na liječenje u inostranstvo.Teze da smo na uštrb novca zdravstvenih ustanova smanjili deficit nisu tačne. Čak smo im priznali i neka prekoračenja i za to je izdvojeno oko 2,5 miliona KM. Napravili smo uštede i to smo mogli da priuštimo.
Gdje ste napravili najveće uštede?
Hemodijaliza, na koju trošimo 35 miliona godišnje, sada je jeftinija. Usluge su koštale 110 i 130 evra. Sada koštaju 103 evra. Ušteda je devet posto, odnosno tri miliona KM. Radioterapija, na koju trošimo 15 miliona KM, a smanjili smo cijenu za 9,3 posto. I tu je ušteda oko milion KM. Pregovaramo oko sniženja cijene lijekova. U pregovorima sa dobavljačima smo uspjeli da smanjimo cijene pojedinih lijekova i prije stupanja na snagu pravilnika Agencije za lijekove, ali efekti nižih cijena zavise i od propisane količine lijekova, na šta Fond ne može da utiče.
Kolike su uštede na lijekovima?
Spuštali smo cijene lijekova i za 20 odsto. Stvar je u tome što nije presudna samo cijena, već i količina. Dakle, negdje nije postignut efekat uštede zato što je došlo do povećanja propisivanja tih lijekova.
Niste uspjeli, kako kažete, da smanjite broj propisanih lijekova i da je to stvar procjene ljekara. Jeste li analizirali koje zdravstvene ustanove su nenamjenski trošile novac?
Nemamo mandat da ulazimo u finansijsko poslovanje zdravstvenih ustanova, mada moram priznati da mislim da jeste bilo takvog trošenja novca. Mi svakome uslugu plaćamo isto i nije logično da neki mogu da funkcionišu, a neki ne. Kada dobijemo podatke, analiziramo ih, ali na to ne možemo uticati. Adresa je resorno ministarstvo. Prošle godine izrekli smo pet puta više kazni nego u prethodnom periodu, jer svi moraju da rade posao onako kako treba. Mi plaćamo da se čovjek liječi. Doktori, takođe, racionalnim propisivanjem lijekova mogu da, ne ugrožavajući zdravlje pacijenata, uštede i za svoju ustanovu i za FZO RS.
„Plaćate da se čovjek liječi“, ko je onda kriv što u bolnicama nema lijekova, sterline gaze, kesa za stome…?
I dalje mislim da ne treba da tražimo krivce, već da unapređujemo zdravstveni sistem, a da pritom, kada se utvrdi, imenom i prezimenom tražimo ko je odgovoran za nešto što ne valja. Sam Zakon o javnim nabavkama pravi probleme. Nije isto kada nabavljate nešto što može da čeka i kada nabavljate lijekove i ono što je neophodno za zdravstvenu zaštitu. Tu se može desiti da, zbog formalnih razloga, neko uloži žalbu i zaustavi proces javne nabavke i u bolnicama i u Fondu. Ne može se generalizovati, ali se treba istražiti zbog čega nečega negdje nema. Hoće li menadžetr platiti lijek ili nešto drugo, to je stvar menadžmenta. Novca hronično nedostaje. I na Zapadu je tako. Krivac se mora tražiti imenom i prezimenom.
Dio ste zdravstvenog sistema. Postoji li plan da se katastrofalno stanje u zdravstvu popravi?
Ovo je pitanje za sve nas u Republici Srpskoj. Svi su svjesni da problema ima. Odgovorno tvrdim da stanje nije katastrofalno. Jako malo se izdvaja, a sve je skupo. Ništa ne proizvodimo i sve kupujemo na tržištima van RS. Stopa izdvajanja za penzionere je jedan posto, a u okruženju izdvajanja su ista kao za radnike. Po osiguraniku je prihod 71 KM, a rashodi su negdje oko 82 marke. Tu se već vidi da dio novca nedostaje. Moramo razmisliti o dodatnim izvorima prihoda. Govorimo o akcizama na duvan i alkohol i na ono što je štetno po zdravlje. Fond bi mogao tako da ostvari 50 miliona KM dodatnog prihoda, što bi bilo usmjereno u bolju zdravstvenu zaštitu. Nije logično da osiguravajuća kuća za štetu u nezgodi isplati štetu za auto, a ne isplati štetu za povredu koja je nastala. Trenutno zakon podrazumijeva da one to plaćaju, ali zbog tromosti sistema ovo ne možemo da naplatimo. Srbija i Hrvatska su to predefinisale i sada se izdvaja pet odsto od premije. FZO bi tako ostvario dodatnih sedam miliona KM prihoda. Lokalne samouprave moraju da preuzmu veću odgovornost.
Kineski telefoni i indijski lijekovi
Zašto je FZO RS htio da na osnovnu bolničku listu uvrsti neregistrovani lijek iz Indije?
Agencija za lijekove daje dozvole za registraciju, a Ministarstvo, kada nema lijekova, dozvoljava interventni uvoz. Da li nam ne valjdaju kineski telefoni? Poenta je da ono što ulazi na tržište lijekova mora da bude kontrolisano.
Lijek nije pratio adekvatan sertifikat. Dokument koji je stigao uz njega odnosio se na cefalosporine, a ovo je penicilinski antibiotik.
Lijek ne može biti stavljen u priomet, ako nema saglasnosti institucija. Ovo nije prvi lijek koji se nabavlja tamo gdje nemamo alternativu – interventnim uvozom. Ako registrovani lijek prelazi procjenjenu vrijednost ponude, prednost se može dati i neregistrovanom lijeku koji ima prihvatljivu cijenu. Ranije se insistiralo na EUGMP sertifikatu, a sada imamo situaciju da je dozvoljeno nekoliko lijekova bez tog dokumenta i to je dozvolila Agencija.
Ali, ovaj lijek nije odobrila Agencija za lijekove.
Kada se lijek nabavlja interventno, dozvolu za uvoz daje Ministarstvo zdravlja, što podrazumjeva da za lijek postoji sva neohodna dokumentacija uključujujući sertifikate da je lijek provjeren i bezbjedan za pacijenta.
Kancelarija za žalbe BiH je poništila ovaj tender upravo zbog toga što lijek nije bio registrovan i njegova kupovina nije bila hitna. Ovakvi lijekovi već postoje na tržištu BiH.
Postoje lijekovi, ali zakoni ostavljaju ogroman prostor da se neko žali. Ali, ako će neko cijenu lijeka podići sto puta, onda mi nismo u mogućnosti da to platimo. Ako postoji način da dobijemo lijek i koji nije registrovan), onda ćemo to uraditi. Sigurno je da čim se lijek nalazi na tržištu da mora da bude provjeren i siguran za pacijenta, jer u suprotnom se ne bi ni mogao naći na tržištu. Međutim, veći su problem žalbe koje su često neosnovane koje dovode do deficita lijekova i medicinskih sredstava.
FZO RS imao je problema sa obezbjeđivanjem milion KM vrijedne garancija za ugovor sa firmom „International Medical Center“ koja rukovodi Centrom za radioterapiju. Je li novac obezbijeđen i da li je rad Centra ugrožen?
Postojala je mogućnost da FZO RS plati penale, ali smo garanciju obezbijedili krajem prošle godine. Dogovrili smo se sa ovom firmom i obezbijedili garanciju uz dosta muke. Čak smo dogovrili da nam snize cijenu.
Koliko?
Snižena je 9,3 odsto, sa 82 na 75 evra po terapiji. Cijena brahiterapije je snižena sa 1.200 na 1.100 evra. Garancija je tri miliona na period od tri godine.
Kolika su dugovanja prema „Frezenijusu“ za usluge u dijaliznim centrima. Vlada ove godine daje devet miliona KM za dugovanja, a ima još 96 rata. Koliko FZO nije plaćao usluge?
Obaveze su bile negdje oko 76 miliona KM. Godišnje trošimo 34 miliona KM pa ispada da FZO ništa nije plaćao dvije godine. Nije tačno, godinama se gomilaju obaveze i FZO u tom periodu nije mogao da plaća. Obaveze koje su stvorene do 1. septembra prošle godine preuzela je Vlada RS, koja će vraćati u 96 mjesečnih rata. To je u skladu sa ugovorom za dijalizu. Od tog dana Fond nije napravio ni marku duga. Mjesečne fakture su oko 2,5 miliona KM. Prijetilo je da ostanemo bez dijalize. Otpisano je devet odsto duga.
Fond se, kako kažete, bori da obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu osiguranicima, a onda napravi plan javnih nabavki u kojem više od dva miliona KM troši na IT sektor.
Fond sprovodi javne nabavke ne samo za nas, nego u ime svih zdravstvenih ustanova. I ne znači da će planirana dva miliona KM i biti i potrošena, jer i ranijih godina smo za ovu stavku trošili manje nego što smo planirali. Svake godine smo podložni analizama i važno je da ne kršimo zakon. Održavanje poslovnog informacionog sistema je negdje oko pola miliona KM.
670.000 KM
Vrijednost ugovora je manja i iznosi oko 585.000 KM. Bio je jedan dobavljač, ove godine je drugi, jer je ponudio nižu cijenu.
O saradnji sa “Prointerom”
Ove godine je „Prointer“, koji je ušao u sve institucije, preduzeća i ustanove.
Oborena je cijena u odnosu na prethodnog dobavljača koji nije htio da ponudi nižu cijenu, a imao je mogućnost. Obavili smo pregovarački postupak. Ovo je zahtijevan sistem i mora da funkcioniše. Da li je moglo jeftinije? Niko nam se nije javio da ponudi nižu cijenu, a svi su imali priliku.
Ovoj firmi plaćate održavanje informacionog sistema, prošle godine ste za 150.000 KM kupili 85 računara. Činjenica je da „Prointer“ dobija poslove i u Fondu. Kako objašnjavate vašu „tendersku vezu“?
Na dva tendera samo smo imali „Prointer“.Postoji zakon o javnim nabavkama i ako Kancelarija za žalbe ne zaustavi tender, onda ništa nije sporno. Moramo da dobijemo kvalitet. Više IT firmi radi sa FZO. Ne možemo izvlačiti iz konteksta.
Revizija je 2016. godine utvrdila da novčani tokovi u FZO nisu bili u skladu sa zakonom, bilo je neregularnosti oko putnih naloga, isplata bolovanja. Čak je izražena zabrinutost za opstanak sistema zdravastvenog osiguranja. Na čemu ste radili prošle godine?
Bilo je 16 preporuka. Nismo dobili negativno mišljenje. I većina datih preporuka je i realizovana.
Danas od revizije ustanove i institucije ne dobijaju negativna mišljenja.
To je pitanje za reviziju. Ako upravljamo sa 700 miliona KM i ako se nešto proceduralno desilo oko putnog naloga, onda smatram da treba otkloniti, ali i da nije velika šteta. Sve preporuke nastojimo da otklonimo. Moguće su greške. Bitno je da Fond smanjuje troškove i obaveze.
Znači da nije ugrožen opstanak Fonda zdravstvenog osiguranja RS?
RS ima izuzetno dobar sistem u odnosu na finansijska sredstva. Fond ni u jednom momentu nije doveden u pitanju. Imamo 431 milion KM obaveza i 300 miliona KM potraživanja. Nastao je gap od 130 miliona razlike i to za RS nije veliki problem kako god to zvučalo. Očekujemo da će iza ovoga stati i Vlada i sve druge institucije.
Jesu li potraživanja naplativa?
Dok se ne dokaže da nisu, u bilansima su naplativa. Sigurno ima nenaplativih potraživanja. Ne možemo da utičemo da nešto naplatimo, za to je zadužena Poreska uprava RS. Mnoge firme su otišle u stečaj. Rješavaćemo i izaći ćemo sa prijedlozima i obratićemo se za pomoć, ako to bude trebalo. Suština je da se sve institucije uokvire i rade ono za šta su nadležne. Ja odgovaram samo za FZO RS.
