Prema nezvaničnim informacijama, gotovo 100 vojnika u Bosni i Hercegovini u posljednja dva do tri mjeseca odlučilo je da napusti službu, što je nastavak procesa u kojem iz godine u godinu sve više pripadnika napušta Oružane snage BiH.
“U zadnjih četiri-pet godina povećan je odlazak ljudi iz Oružanih snaga BiH, posebno Hrvata, i to nakon što je Hrvatska postala članica EU, što je i razumljivo. Hrvati odlaze da rade u zemlje Evropske unije i mnogo im je lakše zbog pasoša da tamo nađu bolje plaćeno radno mjesto”, rekao je Boris Jerinić, zamjenik ministra odbrane BiH.
O problemu odlaska iz Oružanih snaga BiH već duže vrijeme se govori i u Ministarstvu odbrane BiH gdje su nedavno odlučili da se poveća starosna granica za vojnike, tako da sada aktivan vojnik može biti do 40 godine starosti, dok je ranije to bilo do 35 godina.
“Nedavno su usvojene i izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH kojim se povećavaju plate vojnicima, oficirima i podoficirima, a i to u određenoj mjeri doprinosi tome da se kadrovi na neki način zadrže”, rekao je Jerinić.
Dodao je da, prema informacijama iz Sektora za upravljanje personalom Ministarstva odbrane BiH, oko 200 ljudi godišnje napusti Oružane snage Bosne i Hercegovine.
On kaže da je nedavno Ministarstvo odbrane BiH raspisalo konkurs za prijem oko 800 mladih vojnika u Oružane snage BiH kako bi se popunio i podmladio vojni kadar i održala operativna sposobnost Oružanih snaga. Ovim konkursom traži se više od 300 Hrvata, tako da i to pokazuje da su prethodnih nekoliko godina pripadnici ovog naroda najviše napuštali vojnu službu.
Na konkurs se mogu prijaviti kandidati koji imaju završenu srednju školu i maturanti, a oni koji budu primljeni u profesionalnu vojnu službu potpisaće trogodišnji ugovor koji može biti produžavan do 40 godina starosti.
O problemima odlaska vojnika iz Oružanih snaga BiH nedavno je govorio i Boško Šiljegović, parlamentarni vojni povjerenik, koji je naglasio da posebno brine to što odlaze visokostručni kadrovi kategorije brigadira (pukovnik).
“To zaista mora neke ljude da uozbilji i sistem mora da poboljša nedostatke i bar u tom dijelu da da sigurnost profesionalnim licima. To se mora popraviti”, rekao je Šiljegović početkom marta, ističući i da je u svom izvještaju za 2017. godinu izrazio zabrinutost zbog toga.
(Nezavisne novine)