Život teče ustaljenim tokom, poštujući preporučene distance i prilagođavajući se trenutnim uslovima ljudi i dalje posjećuju restorane, barove i noćne klubove, putuju gradskim prevozom, druže se i odlaze u teretane. Ovako trenutno izgleda život u Švedskoj, zemlji koja je u jeku širenja novog virusa korona odabrala specifičan način borbe protiv ove bolesti, koja je u svijetu odnijela oko 170 hiljada života, dok je infekcija potvrđena kod 2,5 miliona svjetske populacije.
Iako je način života i zaštite u doba virusa korona u Švedskoj stvar ličnog izbora, određene mjere, kao što su zabrana okupljanja više od 50 ljudi na jednom mjestu, zabrana posjeta bolnicama i staračkim domovima ipak postoje, ali predstavljaju blažu verziju onih mjera, koje su usvojile vlasti ostalih zemalja.
O mjerama nadležnih organa, preporukama i načinu života u Švedskoj u doba korone razgovarali smo sa Danijelom Hagblom iz Stokholma.
„Iako je prvi zaraženi švedski državljanin identifikovan krajem januara, zaraza se počela širiti za vrijeme takozvanog ’sportskog raspusta’, koji je u Švedskoj ove godine bio od polovine februara do početka marta. Upravo tada je veliki broj Švedjana boravio na skijaliŠtima na sjeveru Italije, a nakon povratka u Švedsku identifikovana im je zaraza ovim virusom. U tom periodu vlasti su postepeno počele uvoditi preporuke o odgovarajućem ponašanju, kao što su smanjenje putovanja u inostranstvo, okupljanje velikog broja ljudi na jednom mjestu i mjere vezane za licnu higijenu“, rekla je za portal banjaluka.net Danijela Hagblom.
Ona dodaje da su švedske vlasti od samog početka pojave pandemije zagovarale jedan smiren i kontrolisan pristup situaciji, kako se u društvu ne bi stvarala panika.
„Zabrane kretanja ne postoje, osim onih koje uključuju posjete bolnicama i staračkim domovima. S druge strane, preporučuje se ostanak kod kuće u svim situacijama kada je to moguće. Primjetno je da je manji broj ljudi u javnom prevozu, restoranima i javnim mjestima. Ipak, velika je razlika u odnosu na druge zemlje u Evropi i svijetu, ovdje je jos uvijek sve otvoreno, od ugostiteljskih objekata, preko prodavnica do teretana. Postoje ljudi koji su se dobrovoljno izolovali i ne žele nikakvu vrstu kontakata, ali i oni koji žive zivot istim tempom kao i prije korone“, ističe Danijela Hagblom i dodaje da stručnjaci smatraju da je Švedska na dobrom putu stvaranja ”kolektivnog” imuniteta, što i jeste cilj cijele strategije u ovoj državi.
„Švedski zavod za zdravstvo, koji vodi ključnu riječ u odlukama koje su u vezi sa pandemijom, smatra da je situacija u državi jos uvijek pod kontrolom i da zdravstvo može da pokrije potrebe većine pacijenata kojima je pomoć potrebna. Međutim, već sada postoje bolnice u Stockholmu koje nisu u mogućnosti da prime sve zaražene osobe, kojima je potrebna medicinska njega. Jedna od njih je najveca medicinska institucija u Švedskoj, ”Karolinska Institutet”, koja je objavila da stariji od 80 godina zarazeni sa covid-19 virusom, neće biti u mogućnosti da prime na intenzivnu njegu“, navodi ona.
Iz svega navedenog stiče se utisak, što nam potvrđuje i naš sagovornik, da se život u Švedskoj ne razlikuje u mnogome od onog prije pojave pandemije, osim što većina ljudi radi od kuće i manji je broj ljudi koji se okuplja na javnim mjestima. Strah ipak postoji, ali uglavnom u pogledu posljedica koje virus korona može da ostavi na privredu i ekonomiju zemlje.
„Ono sto je trenutno zabranjeno u Švedskoj za vrijeme pandemije korona virusa jeste okupljanje vise od 50 ljudi na jednom mjestu, posjete bolnicama i staračkim domovima, kao i ulazak u zemlju za lica koja nisu državljani Švedske, otkazani su kulturni i sportski događaji za jedan izvjestan period, srednje skole i fakulteti ne rade, dok su vrtići jos uvijek otvoreni. Restorani i barovi moraju da se prilagode novim uslovima rada, koji podrazumijevaju stvaranje distance između stolova, tako da gosti sjede na odredjenoj udaljenosti jedni od drugih. Takođe, na svim javnim mjestima tačno je obilježena distanca na kojoj bi ljudi trebali da stoje jedni od drugih. Postoji i velika zabrinutost u drustvu zbog ekonomskih posljedica pandemije. Sve vise kompanija je prinudjeno da obustavi rad zbog smanjenog obima posla i veliki broj ljudi su dobili otkaze. Država jos uvijek daje subvencije subjektima koji su oštećeni, ali i ti resursi su ograničeni“, ističe naš sagovornik.
Hagblom zaključuje da je tek vrijeme koje dolazi prepuno izazova i da oporavak od krize, koja nas je snašla na globalnom nivou, neće biti nimalo lak.
(banjaluka.net)
