Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Srpska, uprkos blokadama sa nivoa BiH, u 2018. godinu ušla ekonomski i finansijski stabilna, da nije smanjila socijalna davanja, već naprotiv povećala, kao i da je dobrim dijalogom sa socijalnim partnerima i usvajanjem strateških dokumenata stvorena dobra osnova da se radi na daljem razvoju.
Cvijanovićeva je izjavila da je Srpska u prilici da već početkom drugog kvartala ove godine ima ukupno povećanje penzija od 17,5 odsto, kao i ukupno povećanje izdvajanja za boračke kategorije od 16,2 odsto.
“Za svaku od ovih kategorija namjeravamo da idemo dalje, da unapređujemo njihov materijalni status. Došli smo u jedan ambijent gdje možemo zajedno, Vlada i ostale institucije, sa socijalnim partnerima da pokrećemo veliku akciju koja nosi naziv `Zajedno za jaču Srpsku`. Uprkos blokadama sa nivoa BiH, uspjeli smo, ne samo da održimo stabilnost, već da je i unaprijedimo”, rekla je Cvijanovićeva u intervjuu Srni.
Ona je naglasila da u 2018. godini počinje i realizacija mjere podrške nezaposlenim porodiljama, kao i sistemsko rješenje liječenja djece u inostranstvu posredstvom Fonda solidarnosti.
“To su dvije nove socijalne orijentacije, jedna koja se odnosi na nezaposlene majke, a druga na liječenje djece u inostranstvu. Počeli smo razgovore i sa udruženjima lica sa invaliditetom, nismo ih završili i taj dijalog mora biti bolji, ali smo postigli saglasnost sa socijalnim partnerima da jedna od prioritetnih stvari mora da bude i veće zapošljavanje invalida, posebno u radnu sferu”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da je Republika Srpska veliko gradilište, da se gradi bolnica u Istočnom Sarajevu, da je u planu izgradnja bolnice u Doboju, da se završavaju veliki radovi na rekonstrukciji i izgradnji Univerzitetskog kliničkog centra Srpske, u toku su izgradnja auto-puta, rekonstrukcije puteva…
Jedan od prioriteta Vlade povećanje plate u realnom sektoru
Cvijanovićeva je izrazila žaljenje što do sada nisu napravljeni konkretniji pomaci u oblasti obrazovanja, ali i izjednačavanje koeficijenata budžetskih korisnika, odnosno onih iz prosvjete i kulture sa ostalima.
“Mnogo ljudi odlazi odavde i toga smo svjesni. Ljudi iz poslovne zajednice su svjesni da dobri radnici odlaze, a mogu se zadržati dobrim platama. Upravo iz tog razloga Vlada je rekla da je jedan od prioriteta povećanje plate u realnom sektoru. Zato smo definisali ovakav hodogram, da rasterećujemo privredu, a da poslodavci, u skladu sa zahtjevom sindikata, to što uštede prebace na radnike da imaju veće plate”, rekla je Cvijanovićeva.
Premijer Srpske je konstatovala da budžet i program ekonomskih reformi predstavljaju osnov da se Vlada prioritetno usmjeri na realni sektor, povećanje broja zaposlenih i plata, a kasnije i na povećanje plata u javnom sektoru.
Prema njenim riječima, ovi dokumenti su i rezultat dijaloga i posvećenije, drugačije i ozbiljnije komunikacije između Vlade i socijalnih partnera u prošloj godini.
Napominjući da je Srpska jedini nivo vlasti koji je usvojio ove dokumente, Cvijanovićeva je istakla da je na osnovu toga moguće upoređivati situaciju na različitim nivoima vlasti.
“U prvoj polovini decembra 2017. usvojili smo strateške dokumente za ovu godinu, uprkos nastojanjima opozicije da nam poremeti planove. Način na koji su to radili je kontraproduktivan po njih, a ne nas. Ako nemate stabilnu parlamentarnu većinu, ne možete razmišljati o strateškom ponašanju”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da je Republika Srpska prošle godine nastavila da ostvaruje dobre rezultate koje je imala i 2016, te da su oboreni rekordi, poput pokrivenosti uvoza izvozom od 71 odsto, ali i broja zaposlenih koji je u septembru iznosio 263.476.
Cvijanovićeva je dodala da podaci Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja pokazuju da ima 300.000 uplatioca doprinosa.
“Naravno, uvijek može bolje, ali zbog složenosti poslova kojima smo se bavili i okolnosti u kojima smo funkcionisali, zadovoljna sam radom Vlade. Pokazali smo maksimalan nivo aktivizma, ne samo u protekloj godini, već i u prethodnim, koje su bile opterećene teškim nasljeđem – od svjetske ekonomske krize koja je činila veliku štetu, posebno malim ekonomijama, zatim poplave koja je `odnijela` godišnji budžet, ali nakon koje smo uspjeli da veoma brzo saniramo infrastrukturu, da reagujemo prema građanima i privredi”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je Vlada Republike Srpske bila prva vlada koja je nakon suše prošle godine donijela konkretan set mjera za prevazilaženje problema, od kojih je i isplata zaostalih obaveza u poljoprivredi da bi bila omogućena jesenja sjetva.
Republika Srpska stabilna
Premijer Srpske je naglasila da je Republika Srpska ekonomski i finansijski stabilna, iako je posljednje tri godine prisutna i politička i finansijska blokada sa nivoa BiH, čime je Srpska ostala uskraćena za ukupno 748 miliona KM koji su trebalo da budu usmjereni u budžet i realizaciju određenih projekata.
Ona je napomenula da su mnoge obaveze ostale neizvršene na nivou BiH namjernom akcijom da bi entiteti bili spriječeni da dođu do određenih sredstava, ali i da je Srpska konstantno pod određenim “napadima” kada je riječ o njenim nadležnostima s ciljem da se razvlasti, da joj se smanji uticaj, da bude manje vidljiva, funkcionalna i operativna.
“Nažalost, to su stvari koje dolaze iz dijela političkog Sarajeva i međunarodne zajednice, ali, zahvaljujući dobroj interakciji svih institucija, Vlade i Narodne skupštine, na čelu sa predsjednikom Republike Srpske, uspijevamo da se odupremo i ne samo to, već smo se još jače pozicionirali i namjeravamo dodatno da jačamo poziciju. Ne tražimo ništa što nam ne pripada Ustavom”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da je dodatna, otežavajuća okolnost to što su predstavnici iz Republike Srpske koji su vlast na nivou BiH, a koji su iz SDS-a, PDP-a i
NDP-a, “uglavnom bili promoteri aktivnosti obrušavanja na Republiku Srpsku”.
“Pokušali su da nam zatvore vrata u političkom i finansijskom smislu gdje god je to bilo moguće, da nam otežaju rad i nisu prezali da se svete institucijama ili građanima, što je još tužnije, uskraćujući mnoga sredstva i aranžmane. Posebno bolno je što su oni često služili kao ljudi koji šalju pogrešnu sliku o institucijama Srpske kada imaju priliku da razgovaraju u inostranstvu”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je u intervjuu Srni rekla da je vlast u Srpskoj uspjela to da prevaziđe i da sa dijelom međunarodne zajednice korektno sarađuje, dok ne želi da gubi vrijeme sa onima koji Srpsku smatraju dobrim partnerom samo ukoliko njeni predstavnici “klimaju glavom i prihvataju ono što je protiv Srpske”.
Vlada Srpske samo traži da se poštuju Ustav i nadležnosti
Cvijanovićeva je ocijenila da Vlada Srpske ima dobru saradnju sa Vladom FBiH, dok je, kada je riječ o nivou BiH, prethodni period bio period u kojem nije postojala nikakva stvarna komunikacija.
Predsjednik Vlade Srpske smatra frustrirajućom činjenicu da ne postoji unutrašnja komunikacija, zbog čega se često dešava da neko iz međunarodne zajednice bude posrednik i prenosi stavove između različitih nivoa vlasti.
“Znam da smo mi u Vladi Srpske težak sagovornik samo zato što tražimo da se ispoštuje ono što pripada Srpskoj, da poštujemo Ustav i nadležnosti i da se u skladu sa tim ponašamo. Insistiramo na mehanizmu koordinacije. Izgubili smo tolike godine da bismo definisali koordinaciju, sada kada to imamo hoćemo da to bude primjenjivano, a ne mrtvo slovo na papiru, što je, nažalost, opredjeljenje mnogih na nivou BiH”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je mehanizam koordinacije donesen da bi se poštovao, a ne da bi time zadovoljili EU.
“Uvijek imate u političkom Sarajevu i dijelu međunarodne zajednice pristup da se nekako moraju `pumpati mišići` nivou BiH. Oni žele da to bude dominantan nivo i uzalud je gubiti vrijeme i ljudima objašnjavati da ne mogu biti dominantni zato što nemaju nadležnosti za sva pitanja. Nisu nadležni za zdravstvo, poljoprivredu, infrastrukturu, penzioni sistem, niti za socijalna pitanja, prosvjetu…”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da politički subjekti iz Srpske koji su vlast na nivou BiH nikada nisu osjetili potrebu da se konsultuju sa institucijama Republike Srpske, a radili su na štetu Srpske.
“Zamislite, usvajaju mehanizam koordinacije koji propisuje kako se ponašaju institucije Srpske u korelaciji sa drugima, a da niko ne pita institucije Srpske. To je neodgovorno i moram da zaključim da je iza toga postojala loša namjera”, rekla je Cvijanovićeva i podsjetila da je u ranijem periodu, kada je bila druga struktura na vlasti u BiH, postojala bliska koordinacija i dogovor o svim strateškim dokumentima.
Govoreći o evropskom putu BiH, ona je ocijenila da je najveća kočnica to što neki neće da se dosljedno primjenjuje mehanizam koordinacije, koji nije nešto što će biti korišteno samo kada je riječ o ispunjavanju Upitnika Evropske komisije, već za sve što treba da se sprovede u sferi evropskih integracija.
Napominjući da je više od 70 odsto tema u okviru pregovaračkih poglavlja u nadležnosti Srpske, Cvijanovićeva je dodala da su i ostala pitanja, koja nisu isključivo u “rukama Srpske”, pitanja u kojima Srpska učestvuje.
“Ne možete definisati stvari bez Republike Srpske. Sa nama nema problema kada se poštuje Ustav, kada se dogovore procedure i kada ih svi poštuju”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da Srpska razumije da su potrebne određene okvirne strategije koje bi bile podloga za finansiranje kroz različite fondove EU, naglasivši da su te strategije okvirne jer sadrže stvari koje su po Ustavu dodijeljene entitetima.
“Dali smo saglasnost na strategiju ruralnog razvoja, ali zato što je ona sada jasno postala okvirni dokument, jer Republika Srpska u toj oblasti ima svoje politike, propise, intervencije i podršku koju pruža”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je i EU dala garanciju da će biti obezbijeđen mehanizam koordinacije kada je riječ o programiranju pomoći.
Ona je istakla da je Republika Srpska u prednosti kada je riječ o usklađivanju zakona, ali i formiranju timova u okviru institucija koji su sposobni da odrade posao u vezi sa procesom integracija.
Cvijanovićeva je naglasila da je Srpska posvećena integracijama na način da želi da bude vidljiva s obzirom na ustavne nadležnosti, te priznaje da je u ranijem periodu bilo i određenih grešaka, prije svega zbog naivnosti i uvjerenja da će konačno neke stvari biti pokrenute u BiH.
Kao primjer navela je verifikacije zakona nametnutih od visokog predstavnika, jer je rečeno da će nakon toga ta rješenja biti moguće mijenjati i korigovati u parlamentarnoj proceduri.
“Zaista smo bili naivni da u to povjerujemo. Šta se na kraju ispostavilo – da nemate sa kim da dogovarate da to korigujete i da je to bila jedna obična zasjeda. Ljudi u Sarajevu neće o tome da pričaju, oni vole ta rješenja”, rekla je Cvijanovićeva.
BiH treba da ostane na putu evropskih integracija
Premijer Srpske je ocijenila da je OHR prevaziđena institucija, nepotrebna u procesu evropskih integracija, jer je BiH sagovornik EU.
Koliko je OHR apsurdna institucija, kaže Cvijanovićeva, pokazuju i kontradiktorne izjave dva bivša visoka predstavnika – Kristijana Švarc-Šilinga i Miroslava Lajčaka, od kojih prvi zagovara korišćenje bonskih ovlaštenja, a drugi da domaće strukture treba da obezbijede funkcionalnost države i da međunarodna zajednica može samo da pomaže bez intervencija.
“Zamislite, zemlja se kreće ka EU i glavni sagovornik je EU, a visoki predstavnik treba na silu da nameće zakone, mjere, sklanja ljude sa pozicija. Kakva je to država u kojoj oni koji su bili visoki predstavnici različito govore, nisu usaglašeni”, upitala je Cvijanovićeva.
Imajući u vidu intervenciju međunarodne zajednice u ranijem periodu, koju je ocijenila kontaminirajućom i destruktivnom, Cvijanovićeva je konstatovala da je Srpska izgradila pravo na jasan stav i sistem komunikacije tog stava, bez traženja onoga što je van Ustava.
“Intervencija visokog predstavnika je smanjila potencijal za unutrašnji dijalog, jer je jedna strana uvijek znala da ima sigurnu kuću u OHR-u”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, proces evropskih integracija je u više navrata pogrešno vođen i izgubljeno je mnogo godina jer su nekada u delegaciji EU glavnu riječ vodili ljudi koji su prije toga bili u OHR-u, ali da se sada možda naziru obrisi realnijeg pristupa BiH.
Podsjećajući da je EU u posljednje vrijeme zadesilo nekoliko izazova, poput “Bregzita”, grčke krize, pitanja monetarne unije, Cvijanovićeva ipak smatra da BiH treba da ostane na putu evropskih integracija, jer to daje političku, ekonomsku i socijalnu sigurnost, ali i lakšu komunikaciju između država, kao i slobodno kretanje i robe i ljudi.
“Evropa bez nivelizacije neće moći da funkcioniše, zato što nije iznivelisana unutra ni kada je riječ o sjeveru i jugu, niti istoku i zapadu, ni centralni dio u odnosu na ostalo. Prema tome, mislim da će se to nekada desiti, ali dok se to desi mi treba da preživimo”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona ne očekuje brzo kretanje BiH ka EU, prije svega jer je potrebno prvo dobiti status kandidata, a potom i datum za pregovore koji traju više godina.
“Poruke z EU o 2025. godini nisu rezervisane za BiH, jer nismo još dobili status kandidata, iako su neki naši funkcioneri sa nivoa BiH stalno licitirali, a sada to više i ne spominju”, zaključila je Cvijanovićeva.
(Srna)
