Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da Srpska ne smije odustati od ideja za koje stoodsto zna da su ispravne, poput formiranja rezervnog sastava policije, zahvaljujući kojem bi danas institucije mnogo lakše mogle da se bave pitanjem migrantske krize.
Cvijanovićeva je napomenula da ovakva ideja nije realizovana jer je bilo “političke galame” i izmišljenih priča da bi to mogla biti prijetnja po ostatak BiH, te naglasila da bi formiranje ovakvih snaga bile korisne i u Federaciji BiH, jer bi to značilo bezbjednost na višem nivou.
“Kada god izađete sa nekom dobrom idejom, po pravilu krene galama iz Sarajeva, onda galame stranci i tako dalje. Ne smijemo odustajati od stvari za koje zmnamo da su ispravne nego moramo na njima istrajati”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci na obilježavanju tri godine od početka rada Fakulteta bezbjednosnih nauka univerziteta u Banjaluci.
Ona je ponovila da je Srpska imala puno pravo da traži uspostavljanje rezervnog sastava policije, koji bi uz redovni, ali i one koji na naučnoj i svakoj drugoj osnovi proučavaju određene izazove, mogli da se uključe u pitanja opšte bezbjednosti Republike Srpske.
“Suočeni smo sa izazovima koji izlaze iz klasičnih okvira javne bezbjednosti, možda čak i nacionalne bezbjednosti. Stvari moramo posmatrati na globalnom nivou, a kada danas pogledate situaciju u vezi sa migranstkom krizom ili prethodne godine koje su bile obilježene globalnom prijetnjom od terorizma ili dešavanja te vrste, naravno da razumijemo koliko je važno da naši ljudi, ne samo oni koji nose policijsku ili vojnu uniformu, nego i stručnjaci za različite oblasti, a posebno bezbjednost, budu zajedno integrisani i na raspolaganju široj društvenoj zajednici da bi mogla da se odbrani od tih izazova”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, svi ti izazovi pokazuju koliki je značaj obrazovnih ustanova, poput Fakulteta bezbjednosnih nauka i koliko je njihova uloga važna u izgradnji i jačanju perspektive za stabilnu budućnost Republike Srpske.
Ona je izrazila zadovoljstvo što je bila na čelu Vlade koja je podržala transformaciju Visoke škole unutrašnjih poslova u Fakultet bezbjednosnih nauka i da Srpska ima kadrove koji će moći da odgovore na buduće izazove.
“Stojim iza onoga što je misija ovog fakulteta jer znam da će mnogo toga zavisiti upravo od ljudi koje ćemo školovati ovdje. Važno je da uvodimo nove nastavne programe, neku novu praksu u nastavni proces u najširem smislu, posebno u visokom obrazovanju, znajući koliko je važno da idemo u korak koji nam diktira novo doba”, rekla je Cvijanovićeva.
Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić rekao je da postoji veliko interesovanje mladih za ovaj fakultet, koji je do sada upisalo oko 300 studenata.
On je naveo da ova visokoškolska ustanova ima dobru saradnju sa srodnim fakultetima iz Rusije, Srbije i Sjeverne Makedonije.
“Dogovoreno je da zajedno sa Fakultetom bezbjednosti iz Moskve uradimo studijski program drugog ciklusa, tako da će naši studenti dobijati dvije diplome – moskovskog i banjalučkog univerziteta”, istakao je Ćeranić.
On je naveo da kod studenata ovog fakulteta postoji i patriotizam, jer svake godine ešalon studenata učestvuje u svečanom defileu povodom Dana Republike, ali i dobrovoljnom davanju krvi.
Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin rekao je da ovaj fakultet uspješno ostvaruje međunarodnu saradnju, ali i nastavni proces, kako teorijsku tako i praktičnu nastavu.
“Veoma smo zadovoljni sa razvijanjem ove naše najmlađe organizacione jedinice. Moram da pohvalim rukovodstvo Fakulteta na brižnom izboru kadra koji učestvuje u nastavnom procesu, jer je riječ o najboljim”, rekao je Gajanin.
Fakultet bezbjednosnih nauka danas je promovisao 20 diplomaca, koji bi trebalo biti zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Fakultet je osnovan 6. marta 2017. godine i nastao je nadogradnjom Visoke škole unutrašnjih poslova.
Srpska ne može biti migrantski stacionar
Cvijanović je izjavila da je bazični stav da Srpska ne može biti stacionar ili parkiralište za migrante i da se on ne može mijenjati.
“Nemamo mogućnosti da gradimo kapacitete i da se uhvatimo u koštac sa nečim što je poseban prije svega bezbjednosni, ali i zdravstveni, ekonomski i socijalni rizik jer je to za nas teret. Ne mijenjamo svoj odnos ni prema Evropskoj uniji /EU/, ali naša poruka je da ne mogu očekivati od nas da otvorimo svoje granice ako ni oni ne otvaraju svoje”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Prema njenim riječima, napravljen je veliki propust u nastojanju da budu ojačane spoljne granice EU time što je blokirana granica BiH prema Hrvatskoj, ali ne i spoljna granica preko koje su migranti došli u EU.
“To znači da nisu napravili dobar posao. Ovdje se sve pretvara u politikantstvo. Ako mi imamo odnos prema Fronteksu, to postane politikantstvo i tumači se kao da nešto nećemo. Srpska želi da Fronteks radi svoj posao, ali širom spoljne granice EU, a ne da migrante puste na jednom mjestu da dođu kod nas, a onda ne žele da ih puste da idu dalje i uđu u EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da je Evropa proteklih godina napravila velike greške i pokazala deficit razumijevanja za mnoga globalna kretanja.
“Žalim zbog toga jer sam uvijek željela da vjerujem u projekat EU i smatrala da i mi treba da se nađemo tamo. Pozivi dobrodošlice za veliku migrantsku populaciju da bi nadomjestili nedostatak radnika im se na kraju obio o glavu. Pravili su sporazume sa Turskom i rekli da štite spoljne granice i da je to prioritet EU, ali smo vidjeli da to ne funkcioniše. Možda neko smatra da mi treba da budemo žrtva tog procesa, ali ja ne dijelim to mišljenje. Srpska ili bilo koja druga država zapadnog Balakana ne može da odradi ovaj posao sama”, kaže Cvijanovićeva.
Navodeći da je cijela EU na nogama zbog migrantske krize, Cvijanovićeva je poručila da Srpska treba da ostane dosljedna stavovima svojih institucija jer je to njeno pravo, a ne samo da slijepo sluša kada joj drugi nameću neke radnje i daju sugestije koje dolaze od onih koji ni sami ne znaju kako da se izbore sa tim problemom.
“Zašto Mađarska i Austrija, koje su članice EU, imaju pravo da jasno kažu da neće da prime migrante, a mi nemamo pravo da to kažemo? Zašto se mi ne bismo uplašili zbog činjenice da neko u Evropi kaže da će migrante zaustaviti na Balkanu? Šta ćemo mi sa njima? Ako smo partneri, onda to nije partnerski riječnik, niti je pomoć koja se pruža partnerska”, naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Srpska nije prouzrokovali migrantsku krizu jer nije ratovala u drugim zemljama i izmišljala priče o uvođenju demokratije i rušenju režima, ali, nažalost, mora da učestvuje u rješavanju problema.
(Srna)
