Jasno opredjeljenje i stav Republike Srpske definisan prije godinu i više jeste da u njoj nema uslova za smještaj migranata i da stranci koji su zatvorili svoje granice nemaju prava držati lekcije, izjavila je predsjednik Srpske Željka Cvijanović.
“Nemamo uslova da se kod nas smještaju migranti, ali uvijek imamo problem onda kada su oni smješteni u određenim centrima u neposrednoj blizini ili na granici dva entiteta”, istakla je Cvijanovićeva, komentarišući najave da bi migrantski centar mogao biti formiran na teritoriji opštine Doboj-Istok, koja se nalazi na granici Republike Srpske i Federacije BiH.
Cvijanovićeva je naglasila da je stav Srpske jasan i da se ne razlikuje od stava članica EU.
“Oni nemaju prava da nama govore šta ćemo mi raditi sa migrantima zato što su zatvorili svoje granice. Budući da su oni zatvorili svoje i mi smo svoje. Zašto je vaša kuća vama draža nego što je nama naša? Izvolite, radite to kod svoje kuće, pa ćemo i mi raditi što i vi radite”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Doboju.
Ona je navela da nije saglasna sa pričama onih koji dolaze sa strane, a objašnjavaju da Srpska treba da riješi problem migranata, da bude humana, da uspostavlja prihvatne centre – da budu njihov trajni smještaj, dok u zemlje tih koji objašnjavaju nije moguć ulazak migranata.
“To nije korektno. Čula sam neki dan visokog predstavnika u BiH (Valentina Incka), koji objašnjava kako treba (migrantski centri) da budu u Republici Srpskoj. Ja pitam zašto ne u Austriji?”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da migranti nisu ni krenuli u Republiku Srpsku, već su se zaputili u Njemačku, Francusku, Austriju, Belgiju.
“Prema tome, nije fer da se problem rješava tako što će Evropa dići žice, a mi da se bavimo tim problemom”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona kaže da je svjesna da je sav teret na kantonalnim ili lokalnim vlastima u Federaciji BiH.
“Vi imate zemlju u kojoj niko ne radi svoj posao, u kojoj ne možete da dobijete nikakvu adekvatnu zaštitu ili bilo kakvu pravu analizu ili pravi set mjera koji bi uključivao sve nivoe vlasti, da imate tu neku polugu koja može nešto da definiše na nivou BiH, ljudi se time ne bave”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da i kada bi bio podignut sporni prihvatni centar, uloga organa BiH bila samo da od Evrope traže novac za to.
Posjeta gradilištu koridora 5 C
Ni mjesec od zvaničnog početka radova, zvaničnici Srpske obišli su gradilište korodora 5C.
Sa šefom delegacije Evropske unije u BiH, predsjednica Republike i resorni ministar, posjetili su dionicu, čija se izgradnja finansira kreditom Evropske banke i grant sredstvima Investicionog okvira za zapadni Balkan.
Prvi metri auto-puta na dionici od Јohovca do Rudanke već su prokopani.
U toku je realizacija prve od četiri faze. Iako će na ovoj dionici biti izgrađene dvije saobraćajne petlje, ona nije najzahtjevnija.
Vigemark: Neka se BiH ugleda na Srbiju
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark rekao je da se bez formiranih vlasti i novog saziva, prije svega, Savjeta ministara, čini da je zemlja gotovo paralizovana u vezi sa pitanjem migrantske krize i ponovio da nije u redu da sav teret migracija padne na leđa Unsko-sanskog kantona.
– Јako je teško raditi, migracije su nadležnost nivoa BiH, međutim znatan dio aktivnosti se odvija na nižim nivoima – rekao je Vigemark novinarima u Doboju.
On je naveo da EU sa svoje strane nastavlja da radi kao i do sada sa domaćim i međunarodnim partnerima.
– Znatna sredstva, koja se realizuju posredstvom naših međunarodnih kolega i organizacija, čak i sa domaćim vlastima razgovaramo o modalitetima direktne finansijske podrške, ali takva podrška zahtijeva postojanje strategije, plana utroška tih sredstava, čega, nažalost, još nema. To nas opet vraća na početak, a to je da je koordinacija suština svega – naglasio je Vigemark.
On je istakao da Srbija ima 18 prihvatnih cenatara koji su ravnomjerno raspoređeni po cijeloj zemlji.
– Kada bi takav model bio ovdje usaglašen mi bismo ga sa podržali – naveo je Vigemark.
(Srna)
