Koordinator za reformu javne uprave u BiH Dragan Ćuzulan je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazao da Bosna i Hercegovina ne može ispuniti jedan od ključnih uslova za pristupanje Evropskoj uniji, jer Vlada Republike Srpske i dalje svjesno opstruiše proces reforme javne uprave.
On je podsjetio da je Strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2020. usvojen u martu prošle godine na tehničkom nivou, a Vlada RS ga već duže vrijeme odbija usvojiti i “time onemogućava BiH da ispuni jedan od zahtjeva Evropske komisije iz ranijih preporuka, a to je usvajanje cjelodržavnog strateškog okvira za reformu javne uprave“.
Ćuzulan ističe da se ignorantski odnos vlasti u RS prema zahtjevima Evropske komisije, ali i građanima cijele BiH koji traže da se uprava reformiše, da bude efikasnija i transparentnija, ogleda u činjenici da Vlada RS ne želi sinhronizovanu reformu javne uprave na cijelom području BiH, već usvaja i donosi zaseban program razvoja javne uprave o kojem Kancelarija koordinatora nije ni informirana, šta je sadržaj tog dokumenta i šta je cilj takvog programa.
Napomenuo je da su Strateški okvir za reformu javne uprave usvojili Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i Vlada Brčko Distrikta još prošle godine, a zbog neusvajanja u Vladi RS bilo je nemoguće pristupiti izradi pratećeg zajedničkog akcionog plana, dokumenta koji sa konkretnim mjerama institucije treba da provedu.
“Nedavno je Delegacija EU, na zahtjev i inicijativu Kancelarije koordinatora, prihvatila da se pristupi izradi akcionog plana i mi smo taj proces izrade pokrenuli”, kazao je Ćuzulan.
Ustvrdio je da je paralelno sa odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokrala i Fond za reformu javne uprave, u koji su donatori u posljednih 12-13 godina ulagali novac i podržavali određene projekte putem kojih se reformisala javna uprava, harmonizovano na cijelom području BiH.
Po njegovim riječima, Evropska komisija, kada daje svoje mišljenje o napretku, gleda zemlju u cjelini i ukoliko jedna dio ili upravni nivo ne ispuni određenu obavezu, to onda povlači negativnu ocjenu za sve nivoe. Kaže da ništa neće značiti ukoliko se napredak bude ostvarivao u jednom dijelu zemlje ili na jednom nivou vlasti, a ne ostvaruje se u cjelini.
“Prema posljednjim informacijama koje imamo, jasno je da će se sredstva iz IPA-e III, pretpristupne pomoći i podrške institucijama u pristupanju EU, uglavnom usmjeravati u one zemlje koje budu imale konkretan napredak”, naveo je Ćuzulan.
Naglasio je da je paralelno s odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokirala i Fond time što je odbila da potpiše Aneks Memoranduma o razumijevanju, kao ključnog dokumenta na kojem Fond funkcioniše i time onemogućila daljnje uplate i donatora i domaćih vlasti i dovela u pitanje smisao postojanja Fonda.
Ćuzulan kaže da stvarni razlozi zašto se odbija potpisati Aneks Memoranduma nisu nikada navedeni, ali da su saznali da je neprihvatljiv način raspodjele novca iz Fonda, a da je ustvari stvarni cilj rasparčavanje preostalog novca iz Fonda za reformu javne uprave na nivoe vlasti, kako bi oni upravljali pojedinačno tim sredstvima.
Dakle, dodao je on, potpuno suprotno principima i filozofiji koju su imali donatori kada su ulagali sredstva u Fond za reformu javne uprave, jer su oni gledali harmonizovan razvoj javne uprave u cijeloj BiH.
“Kao posljedica neprihvatanja Aneksa Memoranduma i zastoja u radu Fonda, došli su i zahtjevi donatora, Švedske i Danske, za povratom neutrošenog novca”, kazao je Ćuzulan.
On je podsjetio da je iz Fonda za reformu javne uprave do sada finansirano 26 projekata, od kojih je 25 završeno, a jedna je u implementaciji.
Kaže da je čak 21 projekat bio dizajniran za sve nivoe vlasti. U skladu s njihovim ciljevima i potrebama, državni nivo nije učestvovao u pet projekata, Federacija BiH u tri projekta, a Brčko Distrikt u dva projekta. Vlada RS je učestvovala u svih 26 projekata, napomenuo je Ćuzulan.
Istaknuo je da je Fond za reformu javne uprave u proteklim godinama bio ključni pokretač reforme javne uprave, zahvaljujući kojem je, uprkos dugotrajnim procedurama i uslovljenim kompleksnim političkim okruženjem, postignut značajan napredak u procesu reforme javne uprave.
Ćuzulan je pozvao vlade u BiH, Vijeće ministara BiH, da pronađu politički dogovor u vezi sa nastavkom funkcionisanja Fonda za reformu javne uprave.
“U suprotnom, BiH će u evropskim krugovima ostati upamćena kao jedina zemlja koja nije u stanju da novac donatora potroši”, zaključio je on.
“Niko me ne može ubijediti da je to reforma”
Vlada Republike Srpske smatra da treba promijeniti koncept Fonda za reformu javne uprave u BiH jer se dosadašnji pokazao kao neefikasan za Srpsku, rekla je ministar uprave i lokalne samouprave Srpske Lejla Rešić.
“Za sve ove godine upali smo u administrativni sistem, pri čemu smo posljednje tri godine rada finansirali obuke rada na računaru. Niko me ne može ubijediti da je to reforma”, rekla je Rešićeva novinarima u Banjaluci.
Rešićeva je istakla da Vlada nije protiv reforme javne uprave.
Ona je istakla da Republika Srpska od 2016. godine traži drugačiju koncepciju Fonda za reformu javne uprave BiH, koji od osnivanja 2006. godine ima koncept koji se pokazao kao neefikasan za Srpsku.
“Imamo dva drugačije politički koncipirana entiteta i ne možemo raditi na isti način da bismo došli do istog cilja”, navela je Rešićeva.
Ona je rekla da Srpska sama sprovodi reforme jer jedina ima ministarstvo koje se bavi ovim pitanjima i podsjetila da je Srpska sama uradila sve što se tiče elektronskih matičnih knjiga od 2012. godine, bez sredstava iz Fonda.
“Spremamo se za novi projekat `e-bebu`, pri čemu će sva porodilišta imati matične kancelarije, i to radimo sami”, istakla je Rešićeva.
Koordinator za reformu javne uprave BiH Dragan Ćuzulan izjavio je danas u Sarajevu da je Fond za reformu javne uprave u BiH blokiran time što je Vlada Republike Srpske odbila da potpiše aneks memoranduma o razumijevanju, čime “pravi štetu ne samo drugima, već i sebi i svojim građanima”.
(Klix, Srna)
