Dan Republike je važan datum u našoj istoriji, i kako god ga ko tumačio ili gledao, to je datum koji će ostati zabilježen kao jedan od najvažnijih datuma za stvaranje Republike Srpske, kaže Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
“Mi ne sporimo drugima da obilježavaju svoje važne datume. Mislim da je korektno očekivati da niko ne spori nama da obilježavamo svoje praznike i datume iz svoje istorije”, rekao je Čubrilović u intervjuu za “Nezavisne”.
Puno je bilo napada, političkog osporavanja proslave Dana Republike tokom proteklog perioda. Kakva su Vaša očekivanja ovog puta?
Očekujem da Dan Republike – 9. januar proslavimo svečano i da se smire tenzije koje su bile prisutne tokom proteklog perioda. Tenzije nikome ne trebaju. Mislimo da je korektno da se poštuju naši praznici koji nikog ne vrijeđaju. Ovo jeste važan datum u našoj istoriji, i kako god ga ko tumačio ili gledao, to je datum koji će ostati zabilježen kao jedan od najvažnijih datuma za stvaranje Republike Srpske. Na osnovu tog datuma RS postoji već četvrt vijeka i želim i očekujem da taj dan proslavimo svečano i pošaljemo pozitivne poruke.
Da li Vi mislite da je uopšte moguće u ovoj zemlji napraviti dogovor da svi jedni drugima poštujemo praznike?
Mi ne sporimo drugima da obilježavaju svoje važne datume. Mislim da je korektno očekivati da niko ne spori nama da obilježavamo svoje praznike i datume iz svoje istorije. Da li je moguće doći do zajedničkih datuma s obzirom na istoriju i sve što opterećuje naše odnose, barem u dogledno vrijeme, teško je očekivati. Pogotovo, kad imamo situaciju da se najviše tenzija vidi među ljudima koji bi trebalo da vode ovu zemlju. Međutim, to ne smije biti izgovor. Mi moramo iznaći snage da pokušavamo, da radimo na tome i donijeti zakone koji će regulisati praznike koji su zajednički na nivou BiH jer takav zakon ne postoji. Moramo tražiti zajednička rješenja. Ja tome ne vidim alternativu.
Počela je nova 2019. godina. Šta je, po Vašem mišljenju, obilježilo proteklu godinu?
Nesumnjivo, 2018. godina obilježena je izborima na svim nivoima u BiH. Sve drugo na neki način bilo je obilježeno ili predizbornom kampanjom ili postizbornim vremenom. Svakako, pozitivna stvar je što se RS, uz sve izazove i probleme, ipak pokazala kao stabilniji dio BiH. Sama činjenica da smo uspjeli da formiramo sve nivoe vlasti govori u prilog tome. Nažalost, u ostatku BiH to još nije ni na vidiku. Iz svega što nam se desilo u 2018. treba da izvučemo pouke. Moramo se prestati baviti prošlošću, moramo se okrenuti ekonomiji, razvoju, budućnosti. Svi ljudi, svi narodi na ovom prostorima to zaslužuju.
Koliko ćemo čekati na uspostavljanje vlasti na nivou BiH?
Republika Srpska je spremna, sad čekamo drugu stranu. Očekujemo kompromisna rješenja, očekujemo da se uvaže izborni rezultati i odnosi koji postoje među strankama koje su dobile povjerenje na izborima. Mislim da je očigledno da glavni faktor neizvjesnosti u formiranju tih organa dolazi iz FBiH. Tamo imate pobjedničku stranku koju su eliminisali s mnogih nivoa vlasti, a opet bez te stranke je nemoguće formirati vlast na nivou BiH. Onda imate predstavnika jednog naroda kojeg većina tog naroda ne priznaje kao svog. Imate na sceni političke opcije koje ne mogu da se slože ni o najelementarnijim stvarima.
Osim ovog što ste sad rekli, imamo problem Akcionog plana za NATO i povezivanje s izborom Zorana Tegeltije kao budućeg predsjedavajućeg Savjeta ministara. Kako ovo riješiti?
Važno je naglasiti da je MAP proces koji ne znači automatsko članstvo u NATO. Narodna skupština RS je svojom rezolucijom, koja, uostalom, izražava jasan stav većine građana RS, izabrala put neutralnosti, a na kraju krajeva, o tako krupnoj odluci treba da se izjasni narod na referendumu. Ali isto tako, ne treba stvari zakivati. Ovo je proces koji će trajati dugo. Mi odluku o članstvu nećemo ni donositi možda ni za desetak godina. Treba usvajati standarde, ali uz napomenu da treba poštovati i institucije RS.
Da li to znači da Tegeltija neće uskoro u fotelju predsjedavajućeg?
Neće ako nekom nije u interesu da se institucije konstituišu što prije, i ako nekom nije u interesu da se počne raditi nešto za dobrobit građana. Ako se to ne desi, kako će građani steći sigurnost u institucije ove zemlje? Onda ćemo se očigledno naći u još većim problemima.
Formirate novu stranku, da li je priča sa DNS-om definitivno završena?
Da. Mi smo iz DNS-a isključeni, a ne kao što je to bilo spominjano, da smo mi istupili iz DNS-a. Mi smo bili prinuđeni na ovaj korak. Mislimo da nismo napravili grešku formirajući DEMOS. To je nova politička opcija. Formiranje organa stranke je završeno, a sad idemo na formiranje u lokalnim zajednicama. U četvrtak smo imali osnivačku sjednicu Skupštine Gradskog odbora u Bijeljini i zasad sve ide onako kako smo se nadali.
U odnosu na DNS, po čemu ćete se razlikovati u programskom smislu?
Vi znate da su programi većine stranaka slični, dakle u programskom smislu nema tu ništa revolucionarno. Mi smo stranka desnog centra, nacionalno smo osviješćeni, ali spremni na kompromisna rješenja. Želimo uključiti građane što neposrednije u naš rad. Fokusiraćemo se na rješenja, na ekonomiju, na realni sektor. To će biti okosnica naše politike.
Proteklu godinu sigurno je obilježila “Pravda za Davida” i sve što se dešavalo u vezi s predmetom “Dragičević”. Šta je, po Vašem mišljenju, rješenje?
Ja da imam rješenje, ja bih ga rado vama sada ovdje iznio. Uvjeren sam da je svima stalo da se taj slučaj riješi na način da porodica dobije pravdu, a javnost povjerenje u institucije.
Osim gubitka mladog života, došlo je i do velike podjele u samom društvu i stvaranja međusobnog nepovjerenja među ljudima, posebno ovdje u Banjaluci. Volio bih da mediji prepoznaju svoju odgovornost i spuste tenzije, a bojim se da je došlo i do događaja koji su izbacili iz prvog plana rješenje predmeta i prenijelo ga na teren političke borbe.
Apelujem da svi doprinesu da se riješi ovaj predmet, a ne da se doprinosi boli porodice. Jačanje povjerenja u institucije je nešto što treba ovom narodu. Prioritet je da roditelji saznaju istinu o smrti ovog mladića, a onda, naravno, i cijela javnost.
(nezavisne.com)