Atmosfera u Republici Srpskoj, kada je riječ o aktivaciji MAP-a, zatrovana je na vrlo ružan način, kaže ministar vanjskih poslova BiH.
Imate li neke konkretne informacije o povratku naših državljana sa prostora koje je kontrolisala Islamska država i zbog čega Ministarstvo još nije formiralo koordinaciono tijelo na nivou BiH koje bi se bavilo pitanjem povratka tih ljudi?
– Jedino što je sigurno je da postoji inicijativa o formiranju koordinacionog tijela za prihvat ovih ljudi. Na inicijalnom sastanku dogovoreno je da pomoćnik ministra za vizno-konzularne poslove u Ministarstvu inostranih poslova bude na čelu tog tijela i u toku je procedura pribavljanja odgovarajućih mišljenja kako bi se to usvojilo na Savjetu ministara BiH. Naglašavam da ne postoji nikakvo tijelo unutar MIP-a, to je dezinformacija, mi obavljamo svoje poslove u skladu sa našim nadležnostima i zakonom predviđenim aktivnostima.
Prati se stanje na tom području, održavaju se redovni kontakti sa UN-om, Međunarodnim komitetom Crvenog krsta i drugim međunarodnim organizacijama i mi smo, naravno, spremni da reagujemo prema našim građanima u smislu te vizno-konzularne zaštite, odnosno naših aktivnosti koje uključuju izdavanje putnog lista i drugih aktivnosti koje obavljamo za građane. Što se tiče drugih stvari koje su bezbjednosno osjetljive, gdje se građani vraćaju sa teritorije koja zapravo nema neku vlast koju možemo definisati, gdje postoji mogućnost da je kršen zakon u smislu borbe na stranim ratištima, tu će se morati ići vrlo oprezno i najbolji je način da se djeluje kroz koordinaciono tijelo.
Može li se desiti da neko od naših državljana krene put BiH dok traje formiranje koordinacionog tijela?
– Ja ne znam na koji način to mislite. U samostalnoj režiji?
Spominje se i saradnja sa SAD-om.
– Nisam imao kontakte na tom polju sa predstavnicima SAD-a.
Kada će tijelo biti formirano?
– Mi smo određene prijedloge već uputili, očekujemo mišljenje Ministarstva bezbjednosti narednih dana i već nakon toga možemo pristupiti formiranju tijela.
Stižu li u Sarajevo šefovi direktorata za zapadni Balkan ministarstava vanjskih poslova svih država članica EU i s čim ćemo ih dočekati?
– To je aktivnost koja proizlazi iz našeg predsjedavanja procesom za saradnju u jugoistočnoj Evropi, to je takozvani SEECP, i u kalendaru je predviđeno da se ta grupa predstavnika, kako ste rekli političkih direktora svih zemalja članica EU, sastane u Sarajevu. Formalno će domaćin sastanka biti naš pomoćnik ministra za multilateralnu saradnju, ali u svakom slučaju je to dobra stvar u momentu kad Bosna i Hercegovina očekuje ključne korake u nastavku evropskog puta.
Nažalost, teško da ćemo ih dočekati sa kompletno formiranim vlastima, ali imamo i neke pozitivne stvari. Veći dio institucija je formiran, upitnik smo konačno završili i imamo jedan zaista iskren i čvrst konsenzus o EU u svim dijelovima države, i kad je u pitanju vlast i kad je u pitanju opozicija, tako da će to biti još jedna prilika za evropsku afirmaciju.
I Vi i gospodin Mektić ste u nekoliko navrata dosad isticali kako BiH treba poštovati obaveze koje je preuzela na sebe, ali je očigledno da će prvi nacionalni program za pristupanje NATO-u sačekati novi saziv Vijeća ministara. Nazire li se kraj uslovljavanjima unutar BiH i možemo li očekivati da prvi ANP ode u Bruxelles ove godine?
– Ne bih se ja bavio nagađanjima, ali mogu reći da je činjenica kako je međunarodna obaveza preuzeta. Nivo saradnje, odnosno partnerstva sa NATO-om, MAP nivo, prihvaćen je od BiH i za to su glasala sva tri člana Predsjedništva, uključujući i gospodina Radmanovića kao člana iz Republike Srpske. Prema tome, to jeste naša obaveza. U međuvremenu je došlo do promjene mišljenja kod vlasti RS, uz dva glavna obrazloženja u kojima se kaže da je NATO bombardovao Srbe i da je Srbija proglasila neutralnost. Ta su obrazloženja čudna.
A sve to se desilo prije odluke Predsjedništva BiH!
– I jedno i drugo desilo se prije odluke koju je donio gospodin Radmanović. Bez obzira na to, na vrlo ružan način je zatrovana atmosfera u javnosti, posebno u Republici Srpskoj, o pitanju MAP-a i zato smatram da je jedino pošteno da novi saziv Savjeta ministara, odnosno političke stranke koje će ga podržavati stanu iza odluke i kažu: da, aktiviramo MAP ili odbacujemo odluku i nećemo ići tim putem. Uvjeren sam da će to biti posao novog saziva, a kakva će biti odluka, to zaista ne mogu predvidjeti.
Kad ste već spomenuli gospodina Radmanovića, kako gledate na njegove izjave o tome da u nekom momentu može doći i do preispitivanja odluke da BiH bude dio evropskih integracija?
– Vidite, ne bih svaku izjavu komentarisao, ali za Republiku Srpsku je prvorazredan interes da se evropski put nastavi i da RS kao važan i nezaobilazan dio Bosne i Hercegovine, kad se ovaj proces završi, bude dio Evropske unije.
Tokom Vašeg mandata dobili smo objekte ambasada u Zagrebu i Beogradu, pa mi recite postoji li neki plan i za ovu godinu i žalite li što nešto niste uspjeli završiti kako ste zacrtali?
– Mislim da će se vrlo brzo formirati komisija koja bi kupila objekat za potrebe Ambasade u Crnoj Gori. Možda je jedna od stvari za koju mi je žao što nije bilo razumijevanja unutar BiH da se veliki objekti koje smo dobili u sukcesiji i objekti koji su nama kao takvi skupi i nepotrebni nisu prodali, jer nismo imali saglasnosti.
Smatram da smo, recimo, prodajom zgrade u Londonu, na elitnom mjestu, koja ima ogromnu vrijednost, ili ambasade u Madridu, mogli uraditi mnogo. Naše procjene kažu da smo samo prodajom objekta u Londonu mogli kupiti manju zgradu u tom gradu i pokriti kompletan evropski kontinent od tog novca, tamo gdje nam nedostaju objekti ambasada. Žao mi je što nismo imali više hrabrosti da u to uđemo, ali Bože moj, možda to uradi sljedeći saziv Savjeta ministara. Ko god bude želio provesti tu ideju, uvijek će imati moju podršku, jer mislim da je to dobra stvar.
(Oslobođenje)
