Centri civilnih inicijativa danas su u Sarajevu predstavili rezultate monitoringa rada Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
Ivica Ćavar, projekt menadžer i konsultant za monitoring novinarima je kazao da je Vijeće ministara u drugu polovinu godine ušlo se 37 nerealizovanih zakona iz programa rada.
Među njima je i Zakon o vanjskim poslovima BiH, što državu čini jedinom zemljom u regionu koja nema ovaj zakon. Potrebu za njim ukazuju brojni revizorski izvještaji i izvještaji CCI-ja.
Zbog kontinuiranog otpora iz RS, posebno u pogledu Energetske zajednice, BiH rizikuje nove međunarodne sankcije, a kazao je da je ostala i bez IPA fondova, te da ukoliko se nešto ne promijeni – izgubit će još više.
Broj utvrđenih strategija Vijeća ministara veći je u odnosu na raniji mandat, a utvrđene su ukupno tri strategije. Po porogramu rada za 2017. godinu – još su neke strategije bitne: Zapošljavanje, iseljeništvo i borba protiv diskriminacije.
Institucije BiH vrše diskriminaciju, a pogotovo Vijeće ministara (polnu) i Parlamentarna skupšina (nacionalnu).
Naime, zakon propisuje 40 posto učešća žena u Vijeću ministara, a u PSBiH nema pripadnika iz reda takozvanih Ostalih.
Ćavar je naglasio da je Vijeće ministara kasnilo i sa strategijom sektora pravde i akcionog plana u tim segmentima. Od značajnijih mjera, izdvojili su politiku razvoja informatičkog društva i elektronskog sektora, koji su uvjeti za razvoj domaće softverske industrije – 4G mreže i mobilnog interneta.
Ćavar i CCI su ocijenili da je usporen akcioni plan reformske agende, gdje je usvojeno 18 do 53 posto mjera. On je izjavio da Vijeće ministara niti jedan dokument nije usvojilo na vrijeme.
Pohvalio je transparentnost njihovog rada, i naglasio da je za funkcionisanje potrebno da odluke donosi institucija – a ne pojedinac, na svim nivoima.
Iz CCI su naglasili razjedninjavanje u SDA i formiranje nezavisnog bloka, te da je vladajuća koalicija pala na 22 poslanika, čime su izgubili većinu.
Iz ove institucije tvrde da CCI već deset godina upozorava da je neophodno uspostavljanje mehnizma za vanredne izbore, čime je nemoguće izglasati povjerenje Vijeću ministara, a u slučaju smjene – uspostavljanje novog Vijeća ministara je samo teoretska.
Naglasili su da je potrebno odblokirati sistem i izborni zakon prilagoditi po uzoru na demokratske zemlje.
Kažu da je državni aparat zarobljen stranačkim sukobima, dok su jedini taoci – građani.
Kako radi Parlamentarna skupština BiH
Što se tiče rezultata rada PSBiH, došlo je do značajnijeg pada. Održano je 14 sjednica za šest mjeseci, što je na razini prosjeka u ovom mandatu.
Ključni problem je vladajuća većina i niska realizacija zakona. Za šest mjeseci usvojena su samo dva zakona, što je šest i pol puta manje nego za isti period prošle godine. Veći je broj odbijenih zakona, što je porazan rezultat i iznenađenje za PSBiH, naglasili su iz CCI.
Oba doma PSBiH imaju najlošiji rezultat u proteklih 11 godina, a za pola godine je realizvano samo četiri posto zacrtanog.
Proračun je usvojen blagovremeno, a kašnjenje Vijeća ministara nije dovelo do kašnjenja PSBiH.
Što se primanja tiče – PSBiH ima najveća u regiji. CCI kaže da su nesrazmjerna s obzirom na situaciju i u zemlji i rezultate rada.
Ukupna primanja u oba doma su u rasponu od 4.800 do 6.500 KM. Ocijenili su pozitivnim visoku aktivnost zastupnika i zastupnica, ali i naglasili da Dom naroda ne može funkcionisati bez Ostalih.
Pozvali su na poštivanje pravne države i poštivanje zakona, i pozvali da pokušaju doći do kompromisa koji će omogućiti normalan rad.
Očekuju da će se akuelna situacija i u Vijeću ministara i PSBIH produžiti do izbora 2018. godine.
To pripisuju strankama koje se u zavisnosti od potreba nekada ponašaju kao vlast, nekada kao opozicija, a niko od vladajućih neće napustiti pozicije.
Sve ide na štetu građana, upozoravaju iz CCI, kazavši da je kampanja za izbore 2018. godine krenula prerano, što direktno utiče na blokadu EU puta, popunjavanje Upitnika EU – koje se od tehničkog, pretvorilo u političko pitanje.
(N1)
