Poslanik NDP-a u NSRS-u Dragan Čavić je za N1 kazao da izvještaj Komisije o dešavanjima u Srebrenici u julu 1995. godine može dopuniti samo Vlada Republike Srpske jer su se u proteklih 14 godina pojavile nove informacije i podaci koji tada nisu bili dostupni. Ukazao je da je Vlada, a ne NSRS, najkompetentnija da to vrši dopune izvještaja.
“U izvještaju ima nekih stvari, i to je sama Komisija utvrdila, da je ono što je Komisija mogla da uradi u mandatu koji je trajao jako kratko da je urađeno ono na osnovu onoga što joj je bilo dostupno – iz izvora koji su tada egzistirali. U 15 godina se desilo sudskih procesa i utvrđivanje novih činjenica po brojnim pitanjima koja u svakom slučaju zadiru u dijelove sadržaja izvještaja. Dopuna izvještaja u tom smislu ima smisla. To treba da radi onaj ko je po presudi Suda za ljudska prava bio obavezan, a to je Vlada Republike Srpske, ne NSRS. Očigledno da ljudi smatraju da NSRS treba dati zadatke Vladi. Mi smo smatrali da se do 14. avgusta Vlada prema poslanicima obrati s jasnim argumentima u kojem obimu treba mijenjati izvještaj”, rekao je Čavić, te je podsjetio na sljedeće:
“Izvještaj nije donosila NSRS. Nije ga ni usvajala. Nije ga ni razmatrala. Predlagač se slaže s tim da NSRS ne može to učiniti. U svakom slučaju u ovih 15 godina se pojavilo niz novih činjenica. Te nove činjenice je trebala da poslaže, definiše Vlada Republike Srpske preko nadležnog tijela, a to je ova Komisija za istraživanje ratnih zločina koja se bavila ovim pitanjem svih prethodnih godina – da sve te činjenice dopune izvještaj i da dostave nasljedniku Suda za ljudska prava, a to je Vijeće za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH”.
Prema Čaviću, aktuelna rasprava o izvještaju je uzrokovana najavama da će spisak od preko 20.000 ljudi koji su navodno bili učesnici rata u Srebrenici u julu 1995. godine biti predat njemačkom Tužilaštvu.
“Cijela konfuzija je posljedica famoznog spiska od 20.000 ljudi. To je stvarna nakaradna stvar koja je kod brojnih ljudi izazvala nelagodu. Spisak nije odavno relevantan. Na spisak su navodno stavljeni ljudi koji su bili pripadnici raznih jedinica Policije i Vojske Republike Srpske, do kompletnih sastava koji su djelovali na području Srebrenice tokom rata. U ranijim godinama se dešavalo da su ljudi pozivani, posebno iz MUP-a prema Tužilaštvu BiH da daju iskaze u vezi s tim. Odavno to nije relevantno jer je svima poznato da spisak nema druge sadržaje osim o ljudima koji su po formaciji bili na spisku. Mnogi od njih na spisku nisu učestvovali u aktivnostima tih jedinica”, istakao je Čavić.
Također je podsjetio i na sljedeće:
“Radi se o spisku koji su predale institucije Republike Srpske – čini mi se da je MUP i u to vrijeme Ministarstvo odbrane Republike Srpske i to u dopuni izvještaja. Ne mogu se sjetiti, ali mislim da je to odlukom visokog predstavnika su obavezane institucije Republike Srpske da to urade”.
Čavić je obrazložio zašto je danas na Kolegijumu NSRS bio suzdržan kada se glasalo o održavanju posebne sjednice o izvještaju na inicijativu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
“Nisam bio uzdržan samo ja. Biili su uzdržani Branislav Borenović ispred PDP-a i Vukota Govedarica ispred SDS-a. Razlog je sljedeći: trebamo se vratiti nazad i prisjetiti se da je formiranje Komisije i izvještaj Komisije rezultat vladinih aktivnosti iz 2003. i 2004. godine. Tadašnja Vlada kojom je predsjedavao gospodin Dragan Mikerević to nije uradila zato što joj je prahnulo da to uradi ili joj je to bilo politički potrebno. Nego je bila suočena s presudom Suda za ljudska prava koji je postojao u okviru Doma za ljudska prava Aneksom šest Dejtonskog mirovnog sporazuma”, istakao je Čavić.
Prema njegovim riječima, tu odluku je potpisala sudija Mišel Pikar, a ona je bila obavezujuća za Vladu NSRS.
“Tu odluku je potpisala sudija Mišel Pikar koja je obavezala Vladu na osnovu nekoliko desetina apelacija obrađenih pred Sudom za ljudska prava, a i hiljadu onih koje su bile na dnevnom redu – obavezala Vladu Republike Srpske da bliske srodnike nestalih upozna sa njihovom sudbinom. Radilo se o tome da se sazna gdje su nestali. Tada se upetljao Paddy Ashdown, visoki predstavnik koji je snažno insistirao da se taj posao završi. Tako da je Vlada fomirala Komisiju u decembru 2003. godine. Svojom odlukom, Komisija je na temelju onoga što je utvrđeno presudom Suda za ljudska prava su uradili posao – napravili izvještaj i podnijeli ga Vladi. Vlada ga je na osnovu presude dostavila gospođi Pikar. To je sva priča vezana za ovaj izvještaj. Komisiju je činilo sedam članova. Pet iz Republike Srpske, jedan predstavnik kojeg su predložile porodice nestalih – apelanti pred Sudom za ljudska prava i jedan predstavnik Međunarodne komisije za traženje nestalih u BiH. Sedmočlana Komisija je došla do izvještaja koji je zadovoljio zahtjeve Suda za ljudska prava i na tome je priča završena, te daleke 2004. godine”, potcrtao je Čavić.
Obrazložio je još jedan razlog zašto o izvještaju ne bi trebala da raspravlja NSRS.
“Mi smo smatrali da NSRS nema potrebe da se izjašnjava zbog toga što nije obavezana po presudi Suda za ljudska prava. Sud je decidno i eksplicitno obavezale Vladu Republike Srpske da podnese izvještaj. Nismo vidjeli smisao da o tome raspravlja Skupština, posebno poslije protoka toliko godina. Zbog toga što skupštinski poslanici nemaju predstave o činjenicama”, kazao je.
Tvrdi da on nije sačinjavao izvještaj.
“Ja nisam istražitelj, niti neko ko se treba baviti detaljima. Spletom okolnosti, ne na vlastitu inicijativu, nego na inicijativu drugih involviran sam u sačinjavanje izvještaja gdje nisam učestvovao, niti sam ga potpisivao, niti sam ga tražio, niti je meni neko tražio saglasnost. Jednostavno je taj izvještaj napravila Komisija koju je imenovala Vlada”, ukazao je.
Mišljenja da se o izvještaju ne bi trebalo raspravljato u izbornoj godini.
“Mislim da je sada greška što se sada stavlja na dnevni red. Moglo je to da bude prošle godine ili poslije izbora. U svakom slučaju, to jednom prilikom treba staviti na dnevni red. Moje je mišljenje da to treba pripremiti onaj ko je najinformisaniji, najkompetentniji, a to je Vlada Republike Srpske. Imaju relevantne podatke i informacije i da se na osnovu toga definiše politički stav”, zaključio je Čavić.
(N1)
