Zajednička konferencija predsjednika sudova i glavnih tužitelja u Bosni i Hercegovini počela je u ponedjeljak na Ilidži (Sarajevo), u organizaciji Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH).
U fokusu skupa su – analize izvještaja o radu pravosudnih institucija, uključujući pitanja efikasnosti, kvalitet rada i odgovornost nositelja pravosudnih funkcija, posebno na planu (ne)procesuiranja krivičnih djela korupcije, te planovi i mjere za unapređenje stanja u pravosuđu.
Sudionike konferencije pozdravio je predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija, istaknuvši da je pravosuđe u BiH izloženo brojnim izazovima i da dijeli teškoće s kojima se suočava društvo u cjelini, izdvajajući korupciju kao ključni problem s kojim se pravosuđe kao jedan od triju segmenata vlasti mora najozbiljnije suočiti.
“Ono što čujemo u javnosti i što nosi 80 posto tereta ‘priče o pravosuđu’ jeste priča o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je vaga kojom ne mjere samo one koji rade te predmete, nego se cjelokupno pravosuđe mjeri upravo na vagi borbe protiv korupcije”, istakao je predsjednik VSTV-a.
Dodao je da se mnogi društveno-ekonomski i politički interesi prelamaju na ‘terenu pravosuđa’, te da brojni konflikti u društvu završavaju sudskim epilogom.
Tegeltija je ukazao na kašnjenje u pogledu procesuiranja predmeta ratnih zločina, odnosno provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, čiji su rokovi ‘probijeni’, ocijenvši da je jedan od razloga i velika koncentracija tih predmeta u Tužiteljstvu BiH, te njihova spora disperzija na niže instance, kantonalnog ili okružnog nivoa.
Podsjetio je i na brojne disciplinske postupke koji se vode protiv nositelja pravosudnih funkcija, navodeći da to nije znak slabosti, nego, naprotiv, samokontrole i autokorekcije sistema, što bi u konačnici trebalo dovesti do porasta povjerenja u rad bh. pravosuđa u kojem je angažirano oko 1.700 nositelja pravosudnih funkcija.
Tegeltija je, istovremeno, ukazao i na aktivnosti koje se tiču planova integriteta, pravosudnih institucija, sukoba interesa, imovinskih kartona nositelja pravosudnih funkcija i procesa njihovog imenovanja, navodeći da se čine napori na efikasnijem reguliranju tih oblasti.
Pozvao je predsjednike sudova i glavne tužitelje na dodatni angažman na planu postizanja višeg stepena efikasnosti u radu i vraćanja povjerenja građana u rad pravosuđa, ustvrdivši da određeni pokazatelji svjedoče o pozitivnim trendovima na tom planu.
Predsjednik VSTV-a je ocijenio da su određene mjere rezultirale unapređenjem efikasnosti pravosuđa, odnosno smanjenjem broja neriješenih predmeta u odnosu na raniji period, te skraćivanjem rokova za njihovo rješavanje.
Predsjednica Vrhovnog suda RS-a Vesna Antonić osvrnula se na pitanje kaznene politike u BiH, naglašavajući značaj ujednačenosti i harmonizacije u tom segmentu, uključujući i aspekt oštrine izrečenih krivičnih sankcija, te ulogu sudova u kreiranju i provođenju utvrđene kaznene politike.
Komentirajući novinarski upit u vezi s različitom praksom sudova u BiH u pogledu primjene zakona kada se radi o procesuiranju ratnih zločina, Antonić je kazala da u vezi s tim pitanjem postoje odluke domaćih i međunarodnih sudova, te da se nada da će Sud BiH preći na primjenu KZ-a bivše SFRJ, koji je ‘u opticaju’ u RS-u.
Na upit u vezi sa suzbijanjem korupcije, predsjednica Vrhovnog suda RS-a je podsjetila da je u tom bh. entitetu formirano posebno tužilaštvo u sklopu republičkog, kao i poseban odjel u okviru Vrhovnog suda i Okružnog suda u Banjoj Luci koji rješavaju predmete koruptivne naravi i organiziranog kriminala.
Navela je da je u prošloj godini Vrhovni sud RS-a riješio 17 takvih predmeta.
Glavna tužiteljica Tužiteljstva Unsko-sanskog kantona Fadila Amidžić novinarima je kazala da je zajednička konferencija prilika za razmjenu mišljenja i iskustava, kao i za sumiranje rezultata i presjek aktuelnog stanja u pravosuđu BiH.
Ovo tužiteljstvo je, kako je kazala, angažirano na više predmeta koruptivne naravi, te je trenutno u postupku suđenja više od pet takvih predmeta, “a u proteklom periodu izrečen je određeni broj pravomoćnih presuda u toj oblasti te zaključeno više sporazuma o priznanju krivnje”.
Kada se radi o pritiscima na pravosuđe, Amidžić navodi da direktnih pritisaka nije bilo, ali da ima onih indirektnih, putem medijskih istupa političara, uključujući i pritisak na svjedoke kao i na rad tužiteljstva, odnosno utjecaj na sud koji još nije donio odluku, „a predmeti se već komentiraju od predstavnika političkih partija“.
Zajedničkoj konferenciji, uz predsjednike svih sudova u BiH, državnog, entitetskog, kantonalnog, okružnog, općinskog i osnovnog nivoa, glavne tužitelje i članove VSTV-a BiH, prisustvuju i predstavnici ministarstava pravde, strukovnih udruženja i međunarodne zajednice u BiH.
(federalna.ba/Fena)
