Milovan Bjelica, trenutni načelnik Sokoca, jedan je od najglasnijih i najoštrijih kritičara aktuelnog rukovodstva Srpske demokratske stranke (SDS). Bjelica od posljednjih izbora zagovara ostavke Govedarice i njegovih saradnika, a sada je najavio kandidaturu za lidera SDS-a.
U razgovoru za Klix.ba Bjelica je otkrio razloge zbog kojih je odlučio jurišati na funkciju prvog čovjeka SDS-a, šta zamjera Vukoti Govedarici te za kakve principe će se zalagati ukoliko mu članstvo ukaže povjerenje. U nastavku smo razgovarali i o evroatlantskim integracijama BiH, političkom jedinstvu političkih stranaka iz RS, ali i odnosu s Miloradom Dodikom.
Najavili ste kandidaturu za predsjednika Srpske demokratske stranke. Za pretpostaviti je da ste temeljito istražili koliku podršku imate?
Naravno, takve stvari se ne rade ishitreno. Duži period sam osluškivao i pratio stavove i razmišljanja članova i simpatizera Srpske demokratske stranke pa tek onda objavio kandidaturu.
Zbog čega ste nezadovoljni radom aktuelnog predsjednika Vukote Govedarice konkretno?
Govedarica je napravio nekoliko kikseva u kampanji. Dezavuisao je birače, simpatizere i članstvo kada je rekao da neće biti predsjednik stranke i da će, ako izgubi, podnijeti ostavku. Rekao je kasnije da će zamrznuti rad u SDS-u, poslije toga je rekao da će dati na povjerenje Skupštini SDS-a svoj mandat pa odlučiti kako će ići. Tvrdio je da njemu, ukoliko ne bude predsjednik Republike Srpske, “rezervni položaji” nisu potrebni. Vidjeli smo da od svega toga nije bilo ništa i da se smjestio u Vijeće naroda Republike Srpske.
Pored ovih stvari on nema kvalitetnu saradnju s odborima stranke i članstvom. Ishitreno i rigidno reaguje na mnoge stvari, a u politici to ne prolazi, ne donosi rezultat. Potom, izbor saradnika je pogrešan, mnogi u njegovom najužem krugu nemaju dovoljno sposobnosti da se nose s takvom funkcijom i odgovornošću koju nosi mjesto predsjednika Srpske demokratske stranke. Neki od njegovih savjetnika sada su neka vrsta savjetnika Željke Cvijanović, poput profesora Univerziteta u Istočnom Sarajevu, gospodina Mastilovića. U članstvu se čuje i mišljenje da je pod velikim uticajem predsjednika PDP-a gospodina Borenovića i tako dalje.
Ukoliko Govedarica opet dobije podršku, da li ćete napustiti SDS ili nastaviti unutarstranačku borbu?
Naravno da neću napustiti stranku u kojoj sam od njenog osnivanja i s kojom sam prošao toliko toga. Ugradio sam pola života u izgradnju stranke i politike koju zastupamo, zato ja nemam pravo da se sklanjam ni povlačim. To mi ne dozvoljava istorijska svijest, odnosno svijest o tome da je sve ovo što radimo dio stvaranja istorije, a o našim ulogama u svemu ovome sudiće generacije koje dolaze.
Gdje je danas SDS u odnosu na vladajući SNSD?
SNSD je na pozicijama Srpske demokratske stranke, i na ideološkim i na političkim. Retorika SDS-a je preuzeta, politika SDS-a je otuđena. Međutim, kao i svako kopiranje ono sadrži mnogo nejasnoća i grešaka, blijeđe je u odnosu na izvorni dokument. Samim tim provođenje nacionalne, demokratske i konzervativne politike ne priliči SNSD-u te usljed toga imamo slabije snalaženje i, još važnije, slabije provođenje nekih ideja koje su nam sada zajedničke. Pa opet i pored te neizvornosti SNSD na izborima pravi rezutat upravo na tim osnovama.
Za kakvu politiku biste se zalagali vi kao predsjednik SDS-a?
Zalagao sam se i zalažem se za reformisanje Srpske demokratske stranke, njenu modernizaciju kada je riječ o pristupu biračima i javnom pojavljivanju, ali s jasnim i prepoznatljivim demokratskim, patriotskim i konzervativinim kursom.
SDS se mora vratiti poštovanju izvornih principa, mora se držati svog statuta i programa. Mora biti rasadnik demokratske svijesti kod članova, simpatizera i birača. Biti primjer ophođenja i političke tolerancije, čiji članovi i funkcioneri se uzdržavaju prejakih i grubih riječi te olakih i netačnih kvalifikacija. Vidim je kao stranku spoja iskustva i mladosti, što u interakciji daje znanje i snagu političarima srednje generacije.
Da li ste za opciju da stranke iz RS nastupe zajednički na državnom nivou?
Naravno da trebamo nastupati zajedno, posebno kada je riječ o pitanjima od velike važnosti za Republiku Srpsku. Ta saradnja ne smije da se dovodi u pitanje i mislim da je to jasno svim strankama iz Republike Srpske.
Podržavate li put BiH ka EU i NATO-u?
Često se ovdje potencira to pitanje na ovaj način. Ne znam zašto se put u EU spaja s ulaskom u NATO, a to se radi samo u Bosni i Hercegovini. Nigdje ne piše da moramo biti dio te alijanse da bismo ušli u Evropsku uniju. Stav Republike Srpske je jasan i to je jedno od pitanja o kojem postoji jedinstvo u Republici Srpskoj, a to je da mi ne želimo biti dio NATO pakta. Prosto nije važno šta je i koliko je potpisano i dogovoreno, ko je to potpisao i zašto, dalje niko neće potpisivati i ono što je potpisano za Republiku Srpsku nema važnost.
Što se tiče Evropske unije, taj put je nešto o čemu su saglasni skoro svi politički faktori u Bosni i Hercegovini. Međutim, čitam i to da smo mi zemlja u kojoj se EU najviše kritikuje i u nju najviše sumnja. Dakle, narod više ne dijeli preveliki optimizam i vjeru u integracije, tu ima odgovornosti i političkih elita u BiH, ali i same Evropske unije koja se nalazi u nekoj vrsti preispitivanja i rekonstrukcije svojih prioriteta i daljnjih koraka.
Kakvu saradnju i komunikaciju imate s liderom SNSD-a i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom?
Lično imam korektnu saradnju sa skoro svim političarima u Republici Srpskoj, ali i šire. S gospodinom Dodikom se dugo poznajem, sarađivali smo i u vremenu kada je on bio predsjednik Vlade te predsjednik Republike Srpske. Što se tiče njegovog posla u Sarajevu na mjestu člana Predsjedništva BiH, još uvijek je rano za ocjene. Mislim da je na otvaranju EYOF-a održao jedan državnički govor, s jasnim i kvalitetnim porukama. Nažalost, dočekan je zvižducima i povicima i otišla je jedna ne potpuno lijepa slika iz BiH u svijet.
Prema vašem mišljenju, radi li on dobar posao za BiH?
On nije sam BiH. Da bi se radile dobre stvari za BiH i druga dva člana Predsjedništva se moraju uključiti i dati svoj doprinos da nađu elementarne tačke o kojim se mogu usaglasiti i da rade na provođenju tog dogovora.
