Ministri finansija Evropske unije dodali su BiH na sivu listu država, na kojoj se nalaze i Mongolija, Maroko, Namibija te još nekoliko zemalja, a koje su obećale da će ispraviti svoje poreske politike kako bi izbjegle crnu listu.
Na sivoj listi našle su se još i Angvila, Australija, Bocvana, Esvatini, Jordan, Maldivi, Santa Lucija, Tajland te Turska.
Poražavajuće je što smo se našli u ovoj grupi, poručuju iz poslovne zajednice, te ocjenjuju da je donekle ohrabrujuće što nam je ostavljen prostor da se popravimo.
“Nije dobro što se BiH često svrstava na takve liste zemalja jer to direktno utiče i na priliv stranih investicija. Na ovaj način šaljemo lošu poruku o nama kao mjestu za investiranje. Neophodno je da se ovakva pitanja što prije riješe kako bismo bili u grupi onih zemalja koje imaju uređenije sisteme”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore BiH.
Niz institucija u BiH čini grupu koja je formirana i koja radi na procesu sprečavanja pranja novca, a Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je jedna od tih institucija. Svoje obaveze su, tvrde u UIO BiH, već ispunili.
“Što se tiče UIO BiH, imamo nadležnost za kontrolu prenosa novca preko granice, bilo da je riječ o unosu ili iznosu novca. U skladu s tim, jedan od uslova koje smo morali ispuniti jeste da napravimo određenu kampanju, odnosno postavimo plakate na graničnim prelazima, kako bi građani bili upoznati s obavezama koje imaju u slučaju da gotovinu prenose preko graničnog prelaza”, rekao je za “Nezavisne” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.
Inače, ministri finansija Evropske unije dodali su Panamu, Sejšele, Kajmanska Ostrva i Palau na crnu listu poreskih oaza, jer one, kako se navodi, ne sarađuju na polju poreza. Na toj listi nalaze se još i Fidži, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Republika Vanuatu i tri američke teritorije – Američka Samoa, Guam i Djevičanska Ostrva.
Crna lista napravljena je 2017. godine, nakon otkrivanja široko rasprostranjenog sistema utaje i izbjegavanja poreza koji koriste strane firme i bogati pojedinci kako bi smanjili svoje poreske obaveze.
Naime, nakon što je otkriveno da mnoge kompanije i pojedinci koriste off-shore račune za izbjegavanje poreza, EU je prije tri godine pokrenula proces utvrđivanja liste poreskih oaza.
U pripremnoj fazi liste, čiji je cilj borba protiv izbjegavanja poreza, pokrenut je proces analize poreskih sistema različitih zemalja.
Ukoliko poreski sistem jedne zemlje omogućava izbjegavanje plaćanja poreza u drugoj, onda ona biva uvrštena na crnu listu EU. Zemlje koje obećaju reforme u cilju promjene tog stanja mogu biti skinute sa crne liste.
(Nezavisne)
