Republika Srpska počela je izradu registra zaposlenih koji platu primaju iz budžeta i, po svemu sudeći, biće jedina u BiH koja će taj registar uspostaviti do kraja godine, a kako stvari sada stoje, i jedina koja će tim registrom obuhvatiti sve zaposlene na budžetu, a ne samo državne službenike, kako to planiraju da urade na nivou BiH.
Naime, prednacrtom godišnjeg programa rada Agencije za državnu službu BiH za 2020. godinu navedeno je da će u okviru svojih mogućnosti raditi na prevazilaženju prepreka za uspostavu registra državnih službenika u institucijama BiH, a kako kaže direktor ove agencije Neven Akšamija, čim se formira novi Savjet ministara BiH, ići će se na izmjene Zakona o državnoj službi u kojima će bolje precizirati ko i na koji način vodi registar.
“Mi smo i ranije htjeli to da uradimo, ali Agencija za zaštitu ličnih podataka nije bila za to i rekla je da nema zakonskog osnova. Sada ćemo dopuniti Zakon o državnim službenicima i ta dopuna je već napisana i spremna, samo se čeka da Savjet ministara BiH i parlament BiH profunkcionišu”, rekao je Akšamija.
Praktično, i ukoliko bude dopunjen Zakon o državnim službenicima, Agencija za državnu službu vodiće samo registar zaposlenih državnih službenika, ali ne i ostalih zaposlenih u institucijama BiH koji nemaju taj status, kao ni Oružane snage, koje takođe primaju platu iz budžeta. Prema nezvaničnim informacijama, u registru državnih službenika na nivou BiH moglo bi se naći do maksimalno 4.000 lica koja imaju status državnog službenika, dok bi hiljade ostalih koji su na budžetu bile mimo tog registra.
U Republici Srpskoj potpuno je druga situacija s obzirom na to da je još na kraju 2017. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava Srpske i u njemu će se naći svi oni koji primaju platu iz budžeta RS.
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH kažu da nemaju ništa protiv uspostavljanja registra, te da, za razliku od Republike Srpske, institucije BiH nemaju zakonski osnov da to urade. Pored toga, raniji pokušaji Agencije za državnu službu bili su da obrađuju i lične podatke koji im ne trebaju.
“Zakon o državnoj službi ima odredbu koja kaže da će se uspostaviti registar, ali niko na tome nije ništa radio. Oni su prije šest-sedam godina htjeli uspostaviti neki drugi registar i mi smo to zabranili jer su htjeli da prikupljaju podatke ne samo o državnim službenicima, nego o svim zaposlenicima u institucijama za šta nemaju osnov. Htjeli su da prikupljaju podatke za koje nema ni potrebe ni pravnog osnova, o tome da li je zaposleni član sindikata, koje je vjeroispovijesti, o vojnoj sposobnosti itd.”, rekao je Predrag Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Naglašava da se Zakon o državnoj službi odnosi samo na državne službenike, te da su registri o ostalim zaposlenima u nadležnosti nekih drugih i da Agencija za zaštitu ličnih podataka nije protiv nijednog registra, ali da se mora sve uraditi u skladu sa zakonom.
“Republika Srpska je donijela zakon i mi smo rekli da nema ništa sporno”, rekao je Kovačević.
Podsjećanja radi, uspostavljanje registra obaveza je BiH prema Međunarodnom monetarnom fondu, ali i Reformskoj agendi.
(Nezavisne)
