Ruska vojna akcija u Ukrajini, očekivano, dovela je do značajnog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, što će se sasvim sigurno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, koja, iako se obavezala, u ovom trenutku uopšte nema zaliha nafte i ne može intervenisati na bilo koji način kako bi zaštitila građane i privredu od poskupljenja goriva, koja su neminovna.
“Poskupljenja su neminovna i biće sasvim sigurno. Bilo bi dobro da imamo rezerve i da možemo intervenisati, ovako sve što možemo jeste smanjenje akciza, ali s obzirom na način odlučivanja u BiH to je komplikovana priča. Mi kao distributeri nemamo zaliha, možda za nekoliko dana. Rafinerije će već reagovati s cijanama i to će vjerovatno biti na dnevnom nivou, tako da će i stanovnici BiH sasvim sigurno osjetititi posljedice ovoga što se dešava u Ukrajini”, rekao je Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.
Kada je riječ o vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, odmah nakon vojne akcije Rusije cijene su zabilježile višegodišnje rekorde. Već u jutarnjim časovima na berzi cijena barela probila je psihološku granicu i bila je 102,48 dolara, najviša od 2014. godine.
Na maksimumu je i cijena američke sirove nafte, kojom se juče trgovalo po cijeni od 97,4 dolara za barel.
I prije vojne akcije cijene nafte na svjetskim tržištima od početka godine porasle su za više od 20 dolara po barelu, i to zbog straha da će SAD i Evropa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i na taj način poremetiti snabdijevanje.
Za razliku od ostalih zemalja, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema rezerve nafte, iako je na određeni način prihvatila direktivu Evropske unije koja govori o tome da države treba da imaju zalihe nafte za najmanje 90 dana.
Još ranije, brojni pokušaji uspostavljanja ovih rezervi nisu urodili plodom i pored činjenice što je u nekoliko navrata Evropska energetska zajednica insistirala na tome.
I pojedini strateški dokumenti koji su usvajani u BiH išli su u pravcu uspostavljanja obaveznih rezervi, međutim dalje od toga se nije odmaklo, mada je Federacija BiH u određenom trenutku spremila svoja skladišta, koja su danas poprilično prazna.
O uspostavljanju obaveznih rezervi nafte u Bosni i Hercegovini biće riječi i na Samitu energetike u Trebinju, gdje će predstavnici nadležnih ministarstava iz BiH, ali i stručnjaci iz regiona, govoriti gdje smo trenutno i kakva su iskustva iz regiona po ovom pitanju.
“Sada uopšte ne postoje okolnosti da se ide u pravcu formiranja rezervi nafte i s tim smo već zakasnili. Najbolja mjera trenutno bi bilo privremeno ukidanje akciza na naftu i naftne derivate i to će u kratkom roku donijeti koristi, a kasnije kada kriza prođe treba tražiti modalitete kako se zaštititi”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
On ističe da će po svemu sudeći visoke cijene nafte biti privremenog karaktera, za razliku od gasa, te da problem predstavlja i to što distributeri i trgovci sporo koriguju svoje cijene naniže, a istovremeno svako poskupljenje na svjetskoj berzi brzo prihvataju i koriguju cijene naviše
