Predstavili su principe i kriterije BH bloka za uspostavu državne vlasti BiH.
– Značajan broj kriterija se odnosi na izborno zakonodavsto, gdje govorimo o uvođenju elektronskog glasanja i indentifikaciji birača. Svakako, značajan dio odnosi se i na provođenje odluka Suda za ljudska prava u Strazburu, po tužbama „Sejdić i Finci“, „Azra Zornić“, „Ilijaz Pilav“ i „Samir Šlaku“ – pojasnio je Nikšić.
– Želja je da izmjenama Izbornog zakona provedemo te odluke i ukinemo trenutnu diksriminaciju. Krećemo se u pravcu da svi građani imaju jednaka prava – da biraju i budu birani.
– U ovim kriterijima postoji i mogućnost kako bismo mi to u konačnici mogli riješiti. Pretpostavljam da će to biti vrlo teško riješiti na odgovarajući način a da to budu direktni izbori. Dakle, postoji mogućnost da se vratimo nekom modifikovanom prijedlogu iz „aprilskog paketa“, da se članovi Predsjedništva BiH biraju iz ili u Parlamentu BiH, zavisno od toga kako ćemo se dogovoriti – rekao je Nikšić.
Kao jednu od ključnih teza naveo je i popunjavanje federalnog Doma naroda, ali i pitanje uvođenja instituta vanrednih izbora ukoliko se nakon održanih izbora ne mognu formirati parlamentarna većina i vlast.
– Jedna od stavki u ovim kriterijima je također i odgovornost CIK-a. Mi u Bh. bloku čvrsto stojimo na tom stanovištu da insistiramo na odgovornosti ljudi u CIK-u za jako kompromitovan izborni proces u BiH – navodi Nikšić.
Govorio je i o neophodnosti uvođenja novih ministarstava na državnom nivou, poput ministarstva za evropske integracije, ministarstva obrazovanja, kulture i sporta, kao i nekih drugih ministarstava koja su nužna kako bi BiH mogla aplicirati za neke pristupne fondove u EU.
– Svjesni smo mi ograničenja, ali smo i svjesno išli s maksimalističkim zahtjevima da konačno neke prave stvari stavimo na sto i da se ne vrtimo stalno oko tema oko kojih je vrlo teško naći odgovarajući konsenzus – kazao je Nikšić.
Naglašava kako su u Bh. bloku vrlo ozbiljno zabrinuti neustavnim Uputstvom koje je donijela Centralna izborna komisija.
– Zabrinuti smo činjenicom da je postojala, i formirala se većina u CIK-u da se donese neustavno Uputstvo CIK-a u kojem se probao naći neki miks da su svi nezadovoljni, pa je uzet popis iz 2013. godine pa su i tu ispunili nalog HDZ-a. Posebno me čini nesretnim reakcija EU koji su požurili da pozdrave ovaj rad CIK-a. Oni su bili ključni i da spriječe CIK da ponovo broje listiće nakon izbora. Žele li nam poručiti da se BIH dijeli na tri multietničke državice. Mi ćemo kao BH blok povesti pravnu bitku protiv ovakvih odluka CIK-a i do toga rješenja, ko god krene u relaizaciju ovih neustavnih odluka, pristaje na podjelu zemlje i to bismo smatrali izdajom BiH, kazao je.
– Podsjetit ću vas da smo o tome govorili i na jednoj od prethodnih press- konferencija, kako su oni bili ključni koji su opredijelili CIK da ne dopusti novo brojanje glasačkih listića. Nesretan sam zbog činjenice da očito ljudi iz Evropske komisije imaju dvostruka mjerila – jedna vrijede u njihovim zemljama, a druga žele nametnuti nama u BiH – poručio je Nikšić.
Potpredsjednik DF-a Dženan Đonlagić istakao je da će Bh. blok iskoristiti svoje pravo i sve pravne mehanizme kako bi Ustavnom sudu BIH uputio apelaciju na ocjenu ustavnosti CIK-ovog Uputsva – a ovlašteni apelant bit će Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.
– Uvjereni smo da je ovih pet članova CIK-a najdirektnije brutalno prekršilo odredbe Ustava FBiH nepoštivanjem vrlo eksplicitne norme da se koristi popis iz 1991., a ne iz 2013. – naveo je Đonlagić.
Smatra kako su se članovi CIK-a vodili političkim ciljevima i bili motivirani da idu na neko kompromisno pravno rješenje.
– Ali poštivanje ustava jedne zemlje ne podreazumijeva niti prepoznaje bilo kakve pravne kompromise. Dakle, ustavne odredbe podrazumijevaju da ih primjenjujete u cjelosti, a ne da jedan dio principa poštujete, a drugi ne poštujete – dodaje Đonlagić.
Navodi kako novi saziv Vijeća ministara BiH ne bi trebao biti konstituisan prije nego što se razriješi novonastala ustavno-pravna kriza u FBiH.
– Formiranje novog Vijeća ministara bez formiranja zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH potpuno sam siguran da bi u konačnici dovelo do „mostarizacije“ cijele FBiH, jer politički ciljevi HDZ-a i SNSD-a jesu ući zajedno u Vijeće ministara BiH, a onda FBiH prepustiti da se valja u političkom blatu – poručio je Đonlagić.
Ocijenio je neumjesnim i vrlo nekorektnim izjavu lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je koristio određene neprikladne termine za političku arenu BiH poput riječi „inšallah“, što bi u prevodu, tvrdi Đonlagić, značilo „ne interesuje me i nećete dobiti vlast u FBiH u narednom periodu“.
– To je bilo brutalno vrijeđanje FBiH – dodao je Đonlagić.
Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović poručio je da je dokument Bh. bloka izuzetno važan jer predstavlja početak nastajanja nove platforme, odnosno Bh. bloka.
“Ja se nadam da će ovo rezultirati pozivom da svi promislimo o tome šta radimo u proteklih 25 godina. Imamo nacionalističke stranke i stranke koje se koriste nacionalističkim metodama da bi ostale na vlasti. Ova zemlja može puno bolje”, rekao je Kojović.
On je kazao da će sve učiniti da se u naredne dvije ili četiri godine promjeni kompletno stanje i da se stranke prilikom ulaska u koaliciju pravdaju matematičkim koalicijama.
“Ovaj ne tako veliki dokument je zato važan. Jer prvi put postoje stranke koje su spremne da žrtvuju svoj identitet i ugrade ga u nešto što je važnije od njih samih”, kazao je Kojović.
Socijaldemokratska partija (SDP) unutar Bh. bloka zastupat će stanovište da se mi ne trebamo petljati u odnose nacionalnog bloka koji čine Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Stranka demokratske akcije (SDA).
Rekao je ovo danas u Sarajevu predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, na pitanje novinara da prokomentariše najavu SNSD-a da bi na narednoj sjednici Zastupničkog doma mogao pokrenuti smjenu zamjenika predsjedavajućeg tog doma Denisa Zvizdića (SDA).
– Gospodin Zvizdić bio je isti i prije tri ili pet dana kad su ga izglasali. I šta je sad problem? Negdje su se mimoišli. To je njihov teren. A kakav će biti stav Bh. bloka vidjet će se kad se bude glasalo, a i kad se dogovorimo nemam nikakav problem da to javno kažemo – odgovorio je Nikšić.
Jedan od prijedloga Bh. bloka, iznesen u dokumentu pod nazivom „Kriteriji za uspostavu izvršne vlasti na nivou države BiH“, koji je danas prezentiran novinarima u Sarajevu, je i da se članovi Predsjedništva BiH biraju u Parlamentu BiH. Novinare je interesovalo da li bi po tom prijedlogu ostao isti kapacitet kolektivnog šefa države.
– Za sve ovo nam je potreban partner. Da mi imamo dovoljnu većinu, mi bismo to sami izglasali i ne bismo postavljali kao kriterije. Ali kako Bh. blok u Zastupničkom domu broji 10 zastupnika, smatramo se pored ostalog odgovornim i da kažemo šta je to što bismo mi htjeli da buduća vlast radi – pojašnjava Nikšić.
Dokument će, kako navodi, biti uručen svim političkim partijama koje participiraju u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
– Ja znam da ovdje ima preambicioznih stvari, ali to je nešto oko čega želimo da razgovaramo. Mislim da razgovor nema alternative. Mi smo rekli da je jedna od mogućih varijanti da se vratimo onome što je uređivao „aprilski paket“, ne tvrdeći da je to rješenje, nego da se i o tome može razgovarati. A čuli smo i od predstavnika nekih drugih političkih partija da su i oni spremni pričati o tome kada dođe vrijeme – dodaje Nikšić.
Zapitao se koja se građanima BiH šalje poruka ukoliko političke partije koje su na izborima dobile glasove ne mogu sjesti i razgovarati jedne s drugima jer se nalaze u suprotstavljenim blokovima.
– Ja mislim da se treba, može i mora razgovarati, i da se treba pokušati pronaći konsenzus kako bismo ponudili neka rješenja – rekao je Nikšić.
Nadovezao se lider Naše stranke Predrag Kojović, koji je naveo kako ne zna ni za jednu državu u Evropi koja ima kolektivnog šefa države.
– Mi smo prihvatili kao normalnost da imamo kolektivnog šefa države, koji se sastoji od tri člana koji maltene ne mogu da borave u istoj prostoriji zbog nekih dekorativnih problema – rekao je Kojović.
Bh. blok, kako navodi, predlaže da BiH ima jednog simboličkog predsjednika države.
– Recimo, kao što je u Njemačkoj. Ja ne vjerujem da iko od nas, evo ni ja ne znam tačno kako se zovu predsjednici Njemačke, Italije, Izraela… – kaže Kojović.
Radi se o opisu jedne zemlje koja je u principu normalna, a koja, navodi Kojović, nama sada izgleda kao san i utopija.
– I zato ja mislim da bismo se mi trebali onda zapitati šta se dogodilo s nama kada nam je ova rogobatna tvorevina normalna, a stvari koje su najnormalnije nama izgledaju utopističke – poručuje Kojović.
Pojašnjava da Bosnu i Hercegovinu čeka milijardu eura u EU ukoliko formira ministarstvo za poljoprivredu i proizvode životinjskog porijekla.
– I sada reći da je to utopija, a da od EU taj novac ne uzima zemlja u kojoj 30 posto stanovnika živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva…to je nama normalna stvar – rekao je Kojović.
Pozvao je sve da počnemo sanjati onu zemlju u kojoj stvarno želimo da živimo, a ne da prihvatamo zemlju iz koje samo želimo da odemo.
– Mi treba da imamo ona ministarstva koja su neophodna da bi BiH mogla ići ka EU. E sada, ako vi meni kažete da je utopistički vjerovati da ova zemlja može postati članicom EU, onda vas stvarno pozivam da organizirate press-konferenciju i s nacionalnom blokom i njih pitate – ako im je ovo neprihvatljivo – kakvu to BiH oni vide – poručio je Kojović.
(vijesti.ba)
