Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će Beograd i Banjaluka uskoro formirati timove stručnjaka koji će doprinijeti pisanju teksta zajedničke deklaracije Srbije i Srpske o djelovanju za opstanak Srba.
U deklaraciji će, prema riječima Dodika, biti navedeni svi važni elementi i aktivnosti koje treba sprovesti da bi se održala srpska nacija, povećao njen državni kapacitet i zaštitile sve srpske zajednice, bez obzira gdje se nalazile – u regionu i cijelom svijetu.
“Imamo suvereno pravo da odlučujemo kao narod o svojoj sudbini. Deklaraciju treba posmatrati samo na taj način”, rekao je predsjednik Srpske za “Večernje novosti”.
Dodik je naglasio da ovaj dokument nije nikakva prijetnja nikome, niti velikosrpski projekat.
“Kad god Srbi pokušaju da se zaštite, neprijatelji nas optužuju za nacionalističke aspiracije. A šta je sa njihovim aspiracijama koje su bile usmjerene ka tome da istjeraju Srbe?”, upitao je Dodik.
On je za kao primjer naveo protjerivanje Srba iz Hrvatske u akciji “Oluja”, kao i iz Sarajeva u kojem je bilo 157.866 Srba po popisu iz 1991. godine, a 2013. godine samo 1.333, ističući da su Srbi istjerani i pobijeni u mnogim drugim mjestima.
Dodik je dodao da bi dokument trebalo da bude gotov na jesen, usvojen u parlamentima Srbije i Republike Srpske, a zatim će ga zvanično predstaviti on i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
“Cilj je da na početku ovog vijeka imamo dokument koji može da istrpi vrijeme koje dolazi, da ostane u vlasništvu generacija Srba ma gdje bili, kao orijentir za nacionalno i političko djelovanje”, rekao je Dodik.
On je naveo da Srbi prošli vijek s pravom mogu da proglase stradalničkim, što je opomena i obaveza da u narednim decenijama učine sve da izbjegnu nova stradanja i da istovremeno ojačaju nacionalni identitet i nacionalne države – Republiku Srpsku i Srbiju.
Da će se na deklaraciji, koja će biti svojevrsni nacionalni program, raditi narednih mjeseci potvrdio je i generalni sekretar predsjednika Srbije, Nikola Selaković. Pitanje gotovo dva miliona Srba u regionu deklaracijom će biti definisano kao jedan od državnih navionalnih prioriteta Srbije, koja će, uz pomoć Republike Srpske, ustanoviti konkretne mjere i aktivnosti za opstanak nacije.
Јasan stav da težimo jedinstvu srpskog naroda, ali na demokratski način, prva je stavka koju deklaracija mora imati, kažu analitičari.
Druga je argumentovana borba za prava naroda gdje god se nalazi.
– Primjer je Crna Gora, dole je 30 posto Srba. Evropski propisi nalažu da ih ima 30 odsto i u institucijama a ne 4 posto kao sada, kaže Dragomir Anđelković, analitičar.
Što se tiče bezbjednosti, deklaracija, da bi imala stvarnu ulogu, ne smije ostati samo slovo na papiru , već odredbe o zaštiti naših ljudi u regiji moraju biti ugrađane u ustave.
– Kao što je to Hrvatska nedavno uradila, da će štiti hrvatsku konstitutivnost u BiH, tako i Srbija mora ugraditi da će štiti konstitutivnost srpskog naroda u BiH, ističe Alčeksandar Radić, analitičar.
Sve te odredbe u skladu su sa propisima drugih država, a Srpskoj i Srbiji je dužnost zaštita naroda izvan njihovih teritorija, izjavio je predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović.
Rasparčanost Srba po bivšim republikama do sada je doživljavana kao tragedija. Činjenica je, međutim da su Albanci u istoj situaciji, ali sa jasnom nacionalnom politikom, vrlo uspješno riješili svoje pitanje.
(RTRS)
