U Andrićgradu danas, na Vidovdan, obilježeno je 100 godina od velike pobjede srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, a na ulazu u kameni grad otkriven je i spomenik braći Sokolović – Mehmed paši i Svetom Makariju, obnovitelju Pećke patrijaršije.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, generalni sekretar u kabinetu predsjednika Srbije Nikola Selaković, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrosanski Hrizostom i akademik Matija Bečković otkrili su danas u Andrićgradu spomenik braći Sokolović – Mehmed paši i Svetom Makariju.
Spomenik braći Sokolović, koji se od danas nalazi na ulazu u grad od kamena, djelo je vajara Zorana Kuzmanovića, koji je i autor skulpture Gavrila Principa postavljene u Beogradu.
Spomenik je otkriven tokom ceremonije obilježavanja stotinu godina od velike pobjede srpske vojske u Prvom svjetskom ratu.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je danas u Andrićgradu da se Srbi moraju okupiti oko Srbije i Republike Srpske, jer su ih stradanja učila da tamo gdje nisu imali svoju državu, nisu imali ni slobodu i bili su laka meta onima koji su htjeli da im, uzimajući slobodu, uzmu živote.
“Važno je da se ne stidimo svog identiteta, da poštujemo, veličamo i budemo ponosni pripadnici jednog naroda koji je izdržao mnogo više nego što bi to veći i mnogobrojniji narod izdržao”, rekao je Dodik obraćajući se brojim zvanicama na obilježavanju stotinu godina od velike pobjede srpske vojske u Prvom svjetskom ratu.
On je istakao da se danas obilježava veliki dan u kome su Srbi masovno staradali, koji su izgubili značajan dio svoje populacije, u kome su bili na pobjedničkoj strani, a istorija ih je dovela u poziciju da na kraju tog vijeka budu ponovo satanizovani, budu na strani navodne krivice, u nečijoj želji da im se izgube ne samo države koje su stvorili, nego i cijeli nacionalni identitet.
“Zato je važno posmatrati taj vijek sa osvrtom šta to znači za Srbe koji su na strani slobode, na strani pobjednika, stvarajući svoju državu stvarali i druge države za druge narode, jer nisu bili sebični da dijele i da uzmu slobodu samo za sebe, nego za sve koji su živjeli na ovim prostorima”, naglasio je predsjednik Srpske.
Kako to izgleda u izvedbi ovih prostora, dodao je on, vidjelo se na kraju prošlog vijeka kada su Srbi ostali bespotrebno dugo da brane Jugoslaviju koja se pokazala kao mjesto značajne političke greške i promašaja srpskog nacionalnog i političkog bića u prošlom vijeku.
“Taj Veliki rat odnio je mnogo naših sunarodnika, smanjio snagu naše nacije, i čitav vijek iza nas bio je vijek upornog oporavljanja koje i dan danas traje”, naglasio je predsjednik Srpske.
Dodik je rekao da je, kao predsjednik Republike, ponosan što proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica nije odustao da gradi ovaj grad, mada je nekoliko puta bio u prilici da odustane.
“Ostali smo zajedno u naporima da se ovdje okupljamo, da ovde bude mjesto ujedinjenja svih nas, da se na ovoj mitskoj rijeci sretnu Srbija i Republika Srpska i da ovde kažemo da su Srbi jedinstven narod po svom identitetu, svojoj vjeri, jeziku, pismu, po svojoj krsnoj slavi, da ne postoji bosanski, hrvatski ili neki crnogorski Srbi. Postoje jedino i isključivo samo Srbi i zato ovo treba da posluži svima nama”, poručio je Dodik.
On je izrazio zadovoljstvo što je učesnik današnje manifestacije i što može da svjedoči o tome da srpsko nacionalno istrajavanje može da prevaziđe sve muke i da podari dobro ovom narodu.
Prema njegovim riječima, okupljanje oko srpske nacionalne ideje ne smije da bude stvar nacionalnog ili individulanog stida bilo koga.
“Mi ne možemo da živimo u iluzijama ako je Jugoslavija, a jeste, bila iluzija srpskog naroda. Ne možemo ponovo da bude još jedna iluzija u vidu BiH”, rekao je predsjednik Srpske.
On je istakao da Srbi žele da grade svoj nacionalni identitet kroz ono što mu pripada, a to je država, upitavši zašto to koga vrijeđa.
“Zašto se ne smije jasno da govori o srpskim ciljevima, zašto ne smijemo da slavimo i naše pobjede, pa i naše poraze. Ali tu smo da kažemo – mi želimo mir”, poručio je Dodik.
On je podsjetio da su Srbi prihvatili na kraju građanskog, otadžbinskog rata da Dejtonskim sporazumom budu u BiH, mada je njihova ideja početkom 90-ih godina bila nezavisna, samostalna država u zajednici sa Srbijom.
“Ne smijemo da prestanemo da pričamo o njoj. Moguće je da je ona zaustavljena, ali ako Srbi nemaju širinu i slobodu kao Republika Srpska i narod da žive u zajednici koja se zove BiH zašto bi trošili svoje decenije, svoje godine, svoj nacionalni i svoj ljudski identitet i kapacitet. Mi moramo da znamo šta hoćemo”, naglasio je Dodik.
On je rekao da običnom čovjeku, suočenom sa svakodnevnim problemima, te stvari možda izgledaju nedostižne i da se za njih ne vrijedi boriti, ali da moraju znati da Srbi nikada nisu dobili nešto što nisu borbom dobili i što nisu tražili.
Dodik je zahvalio Srbiji što je, u kapitalnom smislu, i pored tog bratskog zagrljaja koji se očekuje, značajan ulagač u mnoge projekte koje se realizuju širom Republike Srpske.
“Mi moramo osloboditi naše umove i usmjeriti se tamo gdje nam je mjesto”, naglasio je on.
Predsjednik je najavio da će od iduće školske godine nastavni programi iz nacionalnih predmeta Republike Srpske biti isti kao i u Srbiji.
“Samo prije nekoliko godina to je bilo branjeno u nastojanju da se stvori jedna priča koju smo ranije čuli o navodnom bosanskom narodu, o navodnom bosanskom jeziku i navodnom bosanskom pismu”, dodao je on.
Zato je važno, istakao je Dodik, da se Srbi ne stide svog identiteta, da poštuju i budu ponosni pripadnici jednog naroda koji je izdržao mnogo više nego što bi to veći narodi izdržali.
“Budite okupljeni oko svake dobre srpske nacionalne ideje i to ne znači da ćemo dirati druge – nama je do mira i slobode”, poručio je predsjednik Srpske.
Počast ubijenim Srbima
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, akademik Matija Bećković i reditelj Emir Kusturica odali su počast i položili cvijeće u Spomen-kompleksu Stari Brod kod Višegrada gdje su prije 76 godina ustaše “Crne legije” Jure Francetića zvjerski ubile 6.000 Srba iz istočnog dijela BiH.
Ustaške jedinice, predvođene Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu a namjerom da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH.
Srbi sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada u zbjegovima su krenuli ka Drini, tražeći spas u Srbiji.
U Višegradu italijanska vojska nije dozvolila narodu da pređe preko ćuprije, pa su zbjegovi krenuli niz Drinu prema selima Miloševići i Stari Brod, gdje se nalazila skela.
Ustaše su stizale zbjegove i na najokrutnije načine vršile pokolje nad srpskom nejači.
Od polovine marta do 2. maja 1942. godine stradalo je više od 6.000 žena, djece i staraca, a najmasovniji pokolj dogodio se na pravoslavni praznik Mladence 22. marta 1942. godine.
U Starom Brodu je 2008. godine podignuto obilježje, a u pločama od kamena uklesana su imena ubijenih.
(Srna)
