Situacija u Srpskoj je stabilna i sve institucije funkcionišu u skladu sa Ustavom i zakonima, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik ruskom ambasadoru Petru Ivancovu. Srpska, kako je rekao, priprema Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, koju bi Narodna skupština trebalo da razmatra na narednoj sjednici.
Posljedice daleko veće nego korist. To je stav koji je u vezi sa učešćem balkanskih država u NATO aktivnostima, Rusija odavno iznijela. U Banjaluci je to još jednom ponovio ruski ambasador.
– Republika Srpska treba da ide putem Srbije o tom pitanju, uključujući i Rezoluciju o vojnoj neutralnosti. To je, kako sam razumio i izbor građana Republike Srpske – rekao je Ivancov.
Da je to stav građana i da od njega ni milimetar neće odstupiti, kategoričan je predsjednik Srpske. Dodaje, o eventualnom ulasku u NATO odlučivaće narod na referendumu.
– Žele se uzeti kasarne, a da se nikoga u Banjaluci ne pita da li žele u kasarni “Kozara” NATO trupe, kako bi se onda pokazalo da nema potrebe da Srpska o bilo čemu odlučuje, jer ima onih u Sarajevu koji će to olako prihvatiti. I onda samo odjednom ovdje osvane NATO. To narod ne želi i zato je moj stav takav i zato ga nikada neću promijeniti – kaže Dodik.
Kakav će biti stav opozicionih stranaka u Parlamentu Srpske, nije najjasnije. Predsjednik PDP-a, Branislav Borenović, iako tekst rezolucije, kako sam priznaje, nije dobio ni pročitao i ne zna kakav je plan, već sada tvrdi da je riječ o političkoj priči.
– Imam osjećaj da se tu radi o jednoj velikoj politizaciji i pokušaju da se stvaraju neke velike teme. Ne znam šta je sadržaj i ne mogu da vam dam komentar – kaže Borenović.
Ne zna, čini se, ni SDS-ov ministar bezbjednosti u SM BiH, Dragan Mektić, ali zna kakav je stav njegove stranke.
– Naš stav je da nećemo i ne trebamo podržati deklaraciju o vojnoj neutralnosti, zato što ćemo podržati i pratiti kako se Srbija bude ponašala u smislu vojne neutralnosti – rekao je Mektić.
Srbija je Rezoluciju o vojnoj neutralnosti usvojila još 2007. godine. Analitičari smatraju da će zbog toga što dokument u proceduru ide kao obavezujuća rezolucija, srpski predstavnici u Sarajevu morati da se odrede o tom pitanju i da tako bude zatvorena svaka mogućnost da BiH uđe u NATO mimo volje građana Srpske.
– Kad dođe do izjašnjavanja “stani-pani”, nisam siguran da će ijedna članica Saveza za promjene, bez obzira što ih obavezuje koalicioni sporazum u Sarajevu, smjeti da glasa protiv vojne neutralnosti Republike Srpske, jer nije riječ o nečemu za šta je 51 odsto građana 2za”, a 49 odsto “protiv”, već je riječ o gotovo aklamativnom stavu – kaže analitičar Cvijetin Milivojević.
I oni koji su Srpsku stvarali, jasno poručuju da BiH ne može ući u NATO. Pitaju- kako pristupiti savezu koji je nanio toliko štete?
– Prva jedinica koja je bombardovana od NATO-a bila je moja u Goraždu, u aprilu 1994. godine. Tada su poginula trojica mojih vojnika, a 14 ih je ranjeno – kaže Rodoljub Anđić, predsjednik Udruženja “Čast otadžbine”.
Bombardovanje NATO avijacije još pamte i građani Srpske. Zbog toga, predsjednik Republike, kako je više puta ponovio, smatra da je percepcija svih u Srpskoj da će NATO ovdje, ako bi BiH postala članica tog saveza, poravnati Republiku Srpsku i učiniti BiH unitarnom.
(RTRS)
