Angela Merkel, odnosno njena Kršćanska demokratska unija (CDU), osvojila je najveći procenat glasova na današnjim njemačkim paralmentarnim izborima.
Građani Njemačke danas su birali lokalnu i saveznu vlast. Učešće su uzele 42 političke stranke i ukupno 4.828 kandidata.
Prema izlaznim anketama, CDU/CSU je osvojila je 32,7 posto glasova na današnjim parlamentarnim izborima. Odmah iza njih nalazi se SPD sa 20 posto i nacionalistička stranka AfD sa 13,4 posto.
Uprkos značajnom padu broja glasova kršćanski demokrati ostaju najjača partija u Bundestagu sa 32,7 posto glasova, ali su na treće mjesto izbili radikalni desničari AfD koji su prema najnovijim izlaznim anketama osvojili 13,4 posto glasova. Ova stranka sa antisemitskim i antiimigrantskim stavovima prvi put ulazi u njemačko zakonodavno tijelo.
Ispred njih su socijaldemokrati SPD sa 20,2 posto, što je najlošiji poslijeratni rezultat ove stranke. Izborni prag su prošli još Ljevičarska stranka, Zeleni i FDP.
Prema prvim procjenama koje je na osnovu ovih rezultata objavio DW, stranka Angele Merkel imat će 217 mandata, SDP 134, AfD 89, FDP 70, Zeleni 62, a Ljevičari 59.
Merkel je rekla kako su se nadali boljim rezultatima, ali da će Unija CDU/CSU formirati novu vladu u Njemačkoj. Kako kaže, nakon 12 godina odgovornosti nije se moglo računati da će po automatizmu njena politička stranka biti stranka sa najvećim brojem mandata u Bundestagu.
Što se tiče ulaska njemačke protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Merkel je kazala kako njihovo ulazak u Bundestag donosi izazove.
Ona je istakla da imaju mandat da preuzmu odgovornost te da će njena stranka nastojati razumjeti sve one ljude koji su glasali za desničarsku partiju.
Ona je istakla da imaju mandat da preuzmu odgovornost te da će njena stranka nastojati razumjeti sve one ljude koji su glasali za desničarsku partiju.
Kako kaže, vlast mora slušati i njihove probleme te ih rješavati kroz politiku. Njemačka kancelarka pozvala je i druge zemlje Evropske unije da se zajedno bore protiv “uzroka migracije”.
Kancelarka tek nakon imenovanja
Kancelarka se ne bira direktno, odnosno građani nemaju izbor kandidata na glasačkom listiću. Umjesto toga, građani biraju lokalne predstavnike i partiju koju žele vidjeti u Bundestagu. Kancelarku određuje većina, odnosno partija koja pobijedi ili može da konstruiše koaliciju, a imenuje je predsjednik savezne države.
Pošto će Merkel biti najvjerovatnije jedini kandidat za kancelarku, riječ je o četvrtom mandatu od četiri godine, što znači da će Merkel na kraju sljedećeg mandata zaokružiti vladavinu na rekordnih 16 godina.
Angela Dorothea Merkel postala je kancelarka, odnosno premijerka Savezne Republike Njemačke 22. novembra 2005. godine. Rođena je 1954. godine u Hamburgu, a u politiku je ušla padom Berlinskog zida kada se priključila CDU-u. Godinama je napredovala u hijerarhiji stranke.
U Vladi Helmuta Kohla imala je ulogu ministrice za žene i mlade, a potom i ministrice za okolinu i nuklearnu energiju. CDU preuzima 2000. godine.
Po zvanju je doktorica fizike, a do 1990. godine radila je u Centralnom institutu za hemiju.
U svom dosadašnjem mandatu većina analitičara smatra je liderkom Evropske unije koja snažno radi na kooperaciji među članicama, posebno kroz jačanje trgovinskih ugovora u Evropi i svijetu. Kada je u pitanju domaća politika, Merkel je otvorena za migrante, a u anketi iz 2016. godine 56% građana Njemačke smatra da je Merkel prava osoba za državu. Nezaposlenost u Njemačkoj je u gotovo stalnom padu od kada je Merkel na vlasti – sa oko 11 posto 2005. godine, do oko pet posto u 2017. godini.
(Klix, Agencije)
