Energetska efikasnost tema je koja je posljednjih godina sve popularnija na našim prostorima. Iako su u svijetu ušteda energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora postali standard koji je dobro zakonski regulisan i ima svoju primjenu kako u javnom životu, tako i u privatnim domaćinstvima, u Republici Srpskoj svijest o značaju energetske efikasnosti tek počinje da se budi.
Energetska efikasnost objekata u zgradarstvu u Republici Srpskoj regulisana je Zakonom o energetskoj efikasnosti, Zakonom o uređenju prostora u građenju, u okviru kojeg postoje tri Pravilnika. Od stupanja ovih Pravilnika na snagu, svaka novoizgrađena zgrada na teritoriji Republike Srpske mora dobiti energetski sertifikat koji jasno pokazuje energetske karakteristike objekta prije nego što se izda upotrebna dozvola.
Nadležna institucija za pitanja iz oblasti energetske efikasnosti u Republici Srpskoj je Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost. Fond je i adresa za sve građane koji žele da saznaju više informacija o energetskoj efikasnosti, načinima uštede energije kao i aktuelnim subvencijama ulaganja u energetsku efikasnost za fizička lica.
Kada su javne zgrade u pitanju, u Republici Srpskoj je realizovano nekoliko projekata energetske efikasnosti sa ciljem uštede energije. U toku je i realizacija projekta Energetske efikasnosti koji realizuje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, a u okviru kojeg će biti obnovljeno više od 30 javnih zgrada – škola i bolnica.
Šta je energetska efikasnost
Prije svega važno je precizno definisati šta podrazumijeva pojam energetske efikasnosti. Najkraće rečeno, energetska efikasnost je ušteda energije bez smanenja komfora u objektu koji se koristi. Uštedu energije možemo ostvariti na više načina. Neki od njih ne traže dodatna ulaganja i ogledaju se u promjenama svakodnevnih navika.
One podrazumijevaju gašenje svjetla u prostorijama u kojima ne boravimo, zatvaranje slavina na česmi u momentima kad ne koristimo vodu (npr. dok četkamo zube ili sapunjamo tijelo prilikom tuširanja), gašenje uređaja koje ne koristimo u datom trenutku – televizor, računar i slično.
Ove navike nije teško usvojiti a one mogu, iako na prvi pogled ne djeluje tako, znatno da doprinesu smanjenju mjesečnih računa. Zato je veoma važno o energetskoj efikasnosti edukovati ne samo odrasle nego i djecu koje će usvojene navike o energetskoj efikasnosti zadržati i kada odrastu.
Energetska efikasnost objekata
Kada je riječ o vidljivim rezultatima, energetska efikasnost objekata je najznačajnija u onim objektima u kojima boravimo. Kada su u pitanju objekti za stanovanje, postoji niz koraka koje dugoročno donose značajne uštede.
Troškovi ulaganja i rezultati
Krenimo od fasada. Pravilnim izborom materijala za izolaciju osiguraćemo adekvatnu temperaturu unutar objekta tokom cijele godine. Tako ćemo zimi trošiti manje energije za utopljavanje, a ljeti ćemo redukovati upotrebu klima uređaja za rahlađivanje.
Troškovi ulaganja u ugradnju termalne fasade u prosjeku koštaju oko 40 KM po metru kvadratnom.
Nakon fasade, za povećanje energetske efikasnosti objekata, značajni su vrata i prozori. Stara i dotrajala stolarija može biti veliki potrošač energije, jer tim putem zimi u objekte ulazi hladnoća a ljeti vrućina.
Statistike pokazuju da toplotni gubici zgrade kroz prozore iznose 50% ukupnih toplotnih gubitaka, a to su veći gubici nego kroz zidove. Zato su prozori veoma važni u ukupnim energetskim potrebama zgrade, a rezultati su vidljivi odmah.
Ulaganje u zamjenu prozora košta u prosjeku 300 maraka po metru kvadratnom, u zavisnosti od kvaliteta.
Ovdje dolazimo do sistema za grijanje prostora u kojem boravimo. Već smo napomenuli da energetska efikasnost objekata predstavlja uštede energije ali ne nauštrb smanjenja udobnosti boravka u objektu. Važno je izabrati uređaje koji imaju termostat i daju nam mogućnost kontrole temperature.
Važan je i izbor energenta, pri čemu je takođe poželjno da je iz energetski obnovljivog izvora. Neke analize pokazuju da rezultati smanjenje toplote unutar objekta za samo jedan stepen godišnje donosi uštedu od oko 5 odsto.
Energetska efikasnost objekata gdje su troškovi ulaganja nešto manji ali imaju značajan doprinos je rasvjeta. Ako zamijenite obične sijalice štedljivim uštedićete i do 80 u potrošnji električne energije. Štedne sijalice mogu trajati 10-15 puta duže od običnih, a LED sijalice čak i do 50 puta duže.
Stigli smo i do električnih uređaja. Prilikom kupovine novih kućanskih aparata poželjno je obratiti pažnju na energetske oznake koje nam govore koliko je dati uređaj energetski efikasan, odnosno štedljiv.
Uređaji sa energetskom oznakom A ili A+ troše najmanje energije prilikom upotrebe.
Teško je dati generalni zaključak o tome koliki su tačno troškovi ulaganja ako želimo da nam energetska efikasnost objekata bude maksimalna jer taj proračun zavisi od brojnih faktora poput količine i vrste materijala u koja se ulaže.
Ipak, neka istraživanja pokazuju da se investicija u kompletno energetsko opremanje objekta može isplatiti u periodu od sedam do osam godina. Konkretno, ulaganjem od pet do 10 hiljada evra u povećanje energetske efikasnosti prosječno domaćinstvo bi pokrilo minimalno 50 odsto svojih potreba za električnom energijom.
Pametne kuće
U svijetu su sve popularnije takozvane „pametne kuće“ koje su u potpunosti izgrađene na principima efikasnog korištenja energije, a nije rijetkost da zgrade, najčešće one poslovne, u potpunosti nadgledaju softveri koji upravljaju svim procesima. Razvojem tehnologije pametne kuće postaju standard u građenju čak i na našim prostorima.
Neke od najpraktičnijih funkcija koje mogu imati ovi softveri su npr. automatsko zatvaranje prozora, spuštanje roletne, regulacija temeprature, ventilacije, rasvjete, a sve sa ciljem uštede energije. Ono što je možda i najvažnija odlika ovih sistema je da se svim navedenim funkcijama može upravljati daljinskim sa bilo koje udaljene lokacije.
Krediti za energetsku efikasnost
Kako je svijest o značaju energetske efikasnosti kod nas počela da raste, tako se povećavaju i načini da ulaganje s ciljem da energetska efikasnost objekata postane dostupna što većem broju građana. Ipak, često je vrlo teško ili čak nemoguće izdvojiti novčana sredstva za ove namjene iz postojećeg kućnog budžeta, pa posežemo za kreditima i pozajmicama.
UniCredit Bank Banjaluka prva je prepoznala značaj ulaganja u energetsku efikasnost domaćinstava i odobrila posebne kreditne linije za fizička lica namijenjene ulaganju u energetsku efikasnost.
Krediti za energetsku efikasnost i njihova realizacija donose benefite pojedincima koji borave u objektima, ali i tržištu u cjelini je povećanje energetske efikasnosti potreba a ne luksuz. Pored povoljnih uslova kreditiranja, ova linija nudi i specijalni bonus – jednokratna bespovratna sredstva za ulaganja u rasponu od 15 do 35% iznosa investicije ili iznosa kredita.
Mogućnosti finansiranja – Krediti za energetsku efikasnost UniCredit Bank Banjaluka
Krediti za energetsku efikasnost UniCredit Bank Banjaluka su zapravo kreditne linije sa rokom otplate do 10 godina i maksimalnim iznosom do 60 hiljada maraka.
Na praktičnom primjeru to izgleda ovako: Ako ste ste npr. odlučili za novu termalnu fasadu u vašoj kuću i postavljanje novih prozora i izračunali da vam je za tu investiciju potrebno 30 hiljada maraka, realizacijom kredita za energetsku efikasnost ostvarili bi jednokratni podsticajni bespovratni bonus u iznosu od šest hiljada maraka.
Ili, uzmimo za primjer da želite da investirate u kupovinu peći na biomasu/pelet i potrebno vam je tri hiljade maraka. Krediti za energetsku efikasnost UniCredit Bank Banjaluka vam omogućavaju da za ovu investiciju, s rokom otplate od 24 mjeseca, imate ukupan iznos kamate za kredit 191, 24 KM, a iznos podsticajnog bespovratnog bonusa bio bi 450 KM.
Jednostavnom računicom zaključujemo da su krediti za energetsku efikasnost u domaćinstvima jedan od najprihvatljivih načina finansiranja investicija u energetsku efikasnost objekata u kojima boravimo.
Projekat energetske efikasnosti u Republici Srpskoj
Projekat energetske efikasnosti u Republici Srpskoj, kojim će biti obnovljeno više od 30 javnih zgrada u Republici Srpskoj, ima još jednu vrlo značajanu komponentu – podizanje svijesti javnosti o energetskoj efikasnosti.
Već dvije godine aktuelna je medijska kampanja putem koje se nastoji što više približiti građanima ova oblast i dati im osnovne informacije o značaju uštede energije i načinima na koji to mogu da postignu. Edukacija je prvi korak pri ostvarenju ušteda energije. Samo ako raspolažemo relevantnim informacijama o tome zašto treba štediti energiju, počećemo da mijenjamo svoje svakodnevne navike. Malim koracima svako će doprinijeti povećanju energetske efikasnosti u svom okruženju, a podizanjem svijesti javlja se i veća potreba za konkretnim djelovanjem.
Zakonska regulativa osnovna je pretpostavka djelovanja društva u pravcu povećanja energetske efikasnosti. Na drugom mjestu su projekti Vlade koji povećavanju energetsku efikasnost Republike Srpske, a nakon toga idu subvencije za ulaganje u energetsku efikasnost.
Subvencionisanje kredita za energetsku efikasnost trebalo bi da postane standard u poslovanju banaka, a svaki pojedinac treba da da svoj maksimalan doprinos u očuvanju energije. Na taj način dobijamo jednu zaokruženu cijelinu djelovanja sa ciljem povećanja energetske efikasnosti i uštede energije, što je pretpostavka za stvaranje zdrave sredine u kojoj su smanjeni troškovi svakodnevnog života i negativni uticaji na životnu sredinu.
Energetska efikasnost i očuvanje životne sredine
Na kraju, ali nikako manje važan, je i i uticaj efikasne potrošnje energije na očuvanje životne sredine i smanjenje zagađenje okoline. Veoma je važno da postanemo svjesni da prirodni resursi koje nekontrolisano užurbano trošimo nisu nepresušni.
Šume i rijeke i sva prirodna bogatstva koje imamo polako počinju da nestaju i to je činjenica pred kojom ne smijemo zatvarati oči. Dakle, energetska efikasnost i očuvanje životne sredine znače prije svega racionalanu upotrebu energije.
Zato se velika pažnja posvećuje podizanju svijesti javnosti o značaju upotrebe energije iz obnovljivih izvora kao što su solarna energija, energija vode, energija vjetra, biomase.
Korištenjem energije iz obnovljivih izvora smanjuje se emisija ugljen dioksida u atmosferu i povećava energetska održivost sistema, a zauzvrat dobijamo zdraviju životnu sredinu i čuvamo resurse za neke nove generacije.
(banjaluka.net)
