“Gotovo svi ljudi mogu izdržati nedaće, ali ako želite testirati njihov karakter, dajte im moć, rekao je Abraham Linkoln. Nažalost, u današnje vrijeme njegova izjava paše Aun San Su Ći poput rukavice”, napisala je književnica Sufija Ahmed za britanski Independent.
Sufija Ahmed priznaje kako je “jednom Su Ći istaknula kao jedan od svojih najvećih uzora – a onda je izdala”, samo je jedna u nizu javnih osoba, dužnosnika, dobitnika Nobelove nagrade i komentatora koji su se ovih dana nesmiljenom žestinom obrušili na mijanmarsku liderku zbog njenog odnosa prema mijanmarskoj muslimanskoj manjini Rohinjama, prema “dijagnozi” Ujedinjenih naroda iz 2013. godine jednom od “najprogonjenijih” naroda na svijetu, prenosi Jutarnji.
Naime, nakon što su pripadnici Oslobodilačke vojske Rohinja Arakan 25. avgusta izveli iznenadne koordinisane napade na policijske i vojne ispostave u inače nemirnoj državi Rakhine, gdje Rohinje većinom žive, a u kojima je poginulo 12 policajaca, mijanmarske sigurnosne snage krenule su u veliku protivofanzivu koju aktivisti za ljudska prava, ali i UN izjednačavaju s etničkim čišćenjem i genocidom.
Mijanmarske vlasti tvrde da provode sigurnosnu operaciju protiv terorista u Rakhineu. U najnovijoj kulminaciji od 25. avgusta ubijeno je 1.000 ljudi, a oko 270.000 Rohinja, od kojih 80 posto žene i djeca, prebjeglo je u Bangladeš, pričajući užasne priče o proizvoljnim hapšenjima, ubijanjima, silovanjima i paljenju sela. Mijanmarske su vlasti, tvrde u Bangladešu, navodno čak minirale područje uz granicu kako bi spriječile povratak onih koji su pobjegli u pokušaju da spase život. Mijanmarske vlasti tvrde da je poginulo samo 400 ljudi i da su za nasilje odgovorni teroristi.
Cvijet u kosi
U svakom slučaju, od oktobra prošle godine, kada se situacija u Rakhineu iznova zaoštrila, međunarodna zajednica uprla je oči u Su Ći, čekajući i očekujući od nje da reaguje. Ali, reakcija koju su očekivali je izostala. Su Ći je, rezimiraju svjetski mediji, odgovorila mješavinom šutnje, negiranjem dobro dokumentovanih dokaza, optužbama za širenje “lažnih vijesti” i dezinformacija, opstrukcijom humanitarne pomoći i optuživanjem humanitarnih radnika da pomažu teroriste.
Kao i mnogi drugi, i Sufija Ahmed u komentaru sažima osnovno o Su Ći. Opisuje je kao neumornu zagovornicu demokratije i ljudskih prava, koja je 1991. dobila Nobelovu nagradu za mir zbog nenasilne borbe protiv mijanmarske vojne hunte. Iznimno predana principima za koje se zalagala, piše, u kućnom je pritvoru provela čak 15 godina života, pozicionirajući se na globalnoj sceni – s prepoznatljivim cvijetom u kosi i blagim licem – kao “savremeni Mandela, King i Gandi”, ljubimica Zapada. Njeno konačno puštanje iz kućnog pritvora, a zatim i pobjedu njene Nacionalne lige za demokratiju (NDL) na izborima 2015. godine svijet je slavio kao pobjedu dobra nad zlom.
Ali, sada se impozantnoj biografiji dodaje riječ “ali”.
“Aun San Su Ći očito nije ikona kakvu je Zapad zamišljao i kakva je želio da bude. Ona koja zaslužuje biti na listi ženskih modela koji u svima nama bude osjećaj pravde. Njena šutnja sugeriše da je demokratiju i ljudska prava željela samo za ‘svoje’, ne i za Rohinje koje smatra ‘onima drugima’”, piše Sufija Ahmed.
Kao liderka zemlje koja ne osuđuje počinjena zvjerstva te čak, kao što je svojedobno učinila, upućuje američkog ambasadora da ne koristi termin Rohinje, ona postaje saučesnica u zločinu, optužuju je danas.
Mnogi pokušavaju pronaći odgovor na pitanje što se dogodilo sa Su Ći. Neki smatraju da se ona boji da će, ako progovori, napraviti još veće zlo, omogućiti vojsci – koja i dalje upravlja velikim dijelom državnog aparata – da ponovno pojača stisak. Neki, tražeći opravdanje za šutnju, tvrde da ionako ne može ništa učiniti jer policija i vojska nisu pod njenom ingerencijom, a drugi se prisjećaju početka godine. U januaru je u Jangonu, u zračnoj luci, ubijen Ko Ni, jedan od njenih savjetnika te najprominentnijih muslimana u zemlji koji se zalagao za promjenu Ustava, veća prava te vjerske zajednice te glasno kritikovo uticaj vojske na politiku, zbog čega se susretao s prijetnjama. Likvidiran je s leđa dok je u rukama držao svog malog unuka, a navodno iza ubistva stoje obavještajno-vojni krugovi. Su Ći je i tada šutila, uprkos kritikama. Trebalo joj je mjesec dana da se oglasi i nazove ga mučenikom.
No, većina ne pokušava pronaći objašnjenja za šutnju. Nobel za mir, u kakvoj god da se situaciji Su Ći nalazila, nosi obavezu reakcije, tvrde. Pogotovo s obzirom na izjave koje je i sama svojevremeno davala.
“Burma je država mnogih etniciteta i vjera u njenu budućnost može počivati samo na istinskom duhu ujedinjenja”, poručila je u govoru 2012. kada je konačno preuzela svog Nobela.
Prevelika cijena
Njezine današnje izjave imaju drugačiji ton.
“Moja vlada radi sve što može kako bi zaštitila sve stanovnike države Rakhine. Moramo se brinuti za svoje građane, moramo se brinuti za svakoga ko je u našoj zemlji, bez obzira na to jesu li ili nisu naši građani. Naravno, naši resursi nisu potpuni i adekvatni kao što bismo htjeli, ali dajemo sve do sebe i želimo osigurati da svi imaju pravo na zakonsku zaštitu”, rekla je nedavno, ali nije izrijekom spomenula Rohinje.
Dodala je kako je situacija u Rakhineu teška već decenijama i da je “malo nerazumno očekivati da njena administracija riješi problem u samo 18 mjeseci koliko je na vlasti”. U najnovijem intervjuu za BBC, pak, tvrdila je da ona ne šuti, da konstantno progovara, ali je osuđuju jer ne govori ono što žele čuti, jer ne želi osuditi nijednu zajednicu.
Peticijom da joj se oduzme Nobel, koja je pokrenuta u međuvremenu, do juče su prikupljena 377.322 potpisa. Oglasio se, moleći je da prestane šutjeti, i nobelovac Desmond Tutu.
“Godinama sam na stolu držao tvoju fotografiju kako bi me podsjećala na nepravdu i žrtvu koju si izdržala zbog ljubavi i predanosti mijanmarskom narodu. Simbolizovala si pravdu. Ako je politička cijena tvog uspona na najvišu funkciju u Mijanmaru tvoja šutnja, ta cijena je definitivno prevelika”, poručio joj je.
Su Ći je svojedobno rekla “da nije moć ta koja korumpira, nego strah od gubitka moći”. Mnogi traže da pokaže da se ne boji.
(Agencije)
