MF banka je spremno dočekala ovaj krizni period, sa visokom likvidnošću i kapitalnom adekvatnošću većom od prosjeka bankarskog sektora, što nam je omogućilo da nesmetano nastavimo sa podrškom našim klijentima, kaže u intervjuu za Banjaluka.net Bojan Luburić, direktor MF banke.
„Korona kriza jeste i na nas uticala, kao i na druge, najviše u smislu neophodne reorganizacije osoblja i logističkih pitanja i novih troškova, kao i odgode nekih projekata koje smo budžetirali ali zbog preventivnih mjera nije moguće sada realizovati. Međutim, uprkos tome uspjeli smo održati i čak povećati broj klijenata banke i naš udio na tržištu BiH tokom ove godine. Nakon prva tri kvartala tekuće godine, ostvarili smo 6,65 miliona dobiti prije oporezivanja, što je bolje za 11% od plana i naših očekivanja. Taj podatak jasno ukazuje na našu snagu i zdrav poslovni model, tako da možemo biti izuzetno zadovoljni“, kaže Luburić.
Negativne posljedice pandemije virusa korona vidljive su u svim sferama društva, a prema prvim procjenama pored zdravstva, najveće udarce pretrpjela je i privreda. Na koji način se „korona kriza“ odrazila na bankarsko tržište u BiH?
LUBURIĆ: Prvi značajniji efekat pandemije na bankarski sektor bio je vidljiv već u prvim sedmicama nakon proglašenja vanrednog stanja. Tada je značajan broj građana pohrlio u banke, kako bi podigli određene svote novca da bi dijelom kupili i lagerovali osnovne namirnice, a dijelom da rezervu gotovine drže kod sebe. Sve to je bilo u najvećoj mjeri uzrokovano panikom koja je i medijski predimenzionirana, kao i neizvijesnošću trajanja nadolazeće pandemije. Ovo se odrazilo na smanjenje količine raspoloživih novčanih sredstava iznad obavezne rezerve bankarskog sektora koji drži kod Centralne banke BiH, za oko -13% nakon prve dvije sedmice od proglašenja pandemije. Srećom, bankarski sektor BiH je ovu krizu dočekao izuzetno likvidan, sa značajnim raspoloživim sredstvima kod CBBiH, tako da ovaj prvi ‘’udar’’ se nije negativno reflektovao na redovno poslovanje banaka, niti je time ugrožena stabilnost sektora.
Drugi efekat na bankarski sektor je isti kao i na sve ostale institucije i privredna društva u BiH i svijetu, u smislu da su i banke morale primjenjivati brojne preventivne mjere, organizovati radnike za rad u odvojenim grupama, uvoditi sistem rada od kuće za određen broj zaposlenih, ograničavati veća okupljanja, sastanke i smanjiti broj prodajnih razgovora itd. Ovo je uticalo narannvo i na smanjenje određenih prihoda od transakcija u bankarskom sektoru, kao i nastanka određenih dodatnih troškova koji nisu bili planirani budžetima za 2020, što će sve ukupno neminovno uticati i na ostvarene poslovne rezultate u 2020. godini.
Na kraju, najznačajniji efekat u smislu obima i dugoročnosti, jeste definitivno obustava rada ili otežavanje poslovanja velikog broja privrednika, što se potom reflektuje kroz smanjenje njihovih prihoda, gubitak radnih mjesta i otežavanje finansijske pozicije, a to dalje uzrokuje i otežanu otplatu njihovih obaveza, ne samo prema radnicima, nego i prema poreskoj upravi, dobavljačima, pa i bankama. Ovo će neminovno uticati krajem 2020. a naročito u 2021. godini na porast nekvalitetnih kredita u cijelom bankarskom sektoru, kao što je bio slučaj i prilikom prethodne velike svjetske finansijske krize iz perioda 2007/09 godine, koja se kod nas u punom zamahu rasplamsala tokom 2010/12 godine.
Među mjerama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica su i moratorijumi na otplatu kredita. Koliko često su se klijenti MF banke koristili ovakvu olakšicu i koji su to modaliteti prolongiranja obaveze plaćanja kredita bili dostupni Vašim klijentima?
LUBURIĆ: MF banka je pružila u proteklih šest mjeseci, a nastaviće pružati i dalje, maksimalnu podršku i imati razumijevanje za sve klijente koji su pogođeni i ugroženi ovom vanrednom situacijom u smislu gubitka posla ili značajnog smanjenja obima poslovnih aktivnosti. Naš stav je da Banka mora da bude uz svoje klijente kako u dobrim, tako i u lošim nepredviđenim situacijama kao što je ova.
Omogućili smo našim klijentima da, u zavisnosti od omjera ugroženosti, koriste sve raspoložive modalitete i olakšice koje je propisala Agencija za bankarstvo RS i FBiH, a tu spadaju ne samo moratorijum, nego i mogućnost uvođenje dodatnog grejs perioda, produženje krajnjeg roka za otplatu kredita, reprogramiranje dospjelih kreditnih obaveza i odobravanje dodatnih sredstava za potrebe prevazilaženja klijentovih trenutnih poteškoća sa likvidnošću. Klijenti su u prva dva mjeseca tokom vanrednog stanja najviše koristili moratorijum, međutim nakon ukidanja vanrednog stanja je to mnogo rjeđe, a klijenti se pretežno odlučuju za jednu ili kombinaciju drugih navedenih mjera. Do sada nam se za ove mjere i olakšice javio značajan broj klijenata, koji čine ukupno oko 35% portfolija banke.
Omogućavajući kreditiranje privrednim subjektima, po pristupačnijim uslovima prilagođenim ‘korona krizi’, MF banka se nedavno uključila u Garantni program Vlade Republike Srpske. Koje su prednosti ovog vida kreditiranja za privrednike?
LUBURIĆ: Garantni program Vlade Republike Srpske, prije svega, omogućuje lakši pristup dodatnim finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike koji su ugroženi negativnim efektima pandemije, jer ovi klijenti trenutno, zbog nedostatka vlastitih instrumenata obezbjeđenja za kredite i lošije finansijske pozicije, imaju znatno smanjenu mogućnost novog kreditiranja. Kroz ovaj program Vlada RS garancijom obezbjeđuje neophodan kolateral, odnosno, preuzima dio kreditnog rizika i na taj način daje mogućnost bankama da i ovakvim klijentima odobre finansijsku podršku. Druga veoma značajna prednost jesu povoljniji uslovi, odnosno, banke su se obavezale ovim klijentima kroz navedeni garantni program odobravati povoljnije kamatne stope i dosta niže naknade za obrade, bez obračuna drugih naknada, u odnosu na standardnu ponudu i tarife.
Najveći broj klijenata prilikom uzimanja kredita sa garancijama Garantnog programa ukazalo je povjerenje upravo MF banci. Kako to komentarišete i u koje svrhe se privredni subjekti najčešće odlučuju za ovaj vid pomoći?
LUBURIĆ: Garantnim programom u ime i za račun Vlade RS upravlja Garantni fond RS, sa kojim MF banka već duži niz godina ima veoma uspješnu saradnju. Mi u svemu nastojimo da budemo vrlo jednostavni, fleksibilni i brzi u realizaciji, pa smo tu saradnju početkom 2020. godine pretočili u posebnu zajedničku garantno-kreditnu liniju MF banke i GFRS. Na osnovu tog iskustva i uspješne ranije saradnje, nastojali smo da dobru praksu nastavimo i kroz novi Garantni program Vlade RS. Za sada, privredni subjekti to najviše koriste kao vid podrške tekućoj likvidnosti, kako bi prevazišli nastali jaz u likvidnosti usljed pada prihoda i otežane naplate, zatim za obrtna sredstva u smislu nabavke repromaterijala i nove robe. Međutim, ovim programom je moguće finansirati i određena investiciona ulaganja
Veoma je značajno što je Program usvojen i uspješno usaglašen sa bankama kroz zaključenje Ugovora o garantovanju, ali sama realizacija u smislu obima odobrenih kredita iz ovog Programa je po mom mišljenju još u prvoj fazi, a puni efekat se može očekivati tek u periodu decembar-januar. Takođe, bilo bi veoma korisno za klijente da ovaj program bude i produžen, kako bi i klijenti i Banke imali više vremena da plasiraju značajnija sredstva što i jeste ključni cilj.
Nadležni upozoravaju na novi talas virusa korona. U kojoj mjeri se MF banka do sada prilagodila novim uslovima i kakvi su Vaši dalji planovi u pogledu poslovanja tokom pandemije?
LUBURIĆ: Novi talas je već uveliko prisutan, to je nova realnost i okolnost kojoj se moramo svi prilagoditi, da bi privreda i finansijski sektor mogli da nastave funkcionisati. MF banka se već tokom vanredne situacije u potpunosti prilagodila nastaloj situaciji, reorganizovali smo način rada osoblja banke, a naročito zaposlenih koji su u redovnom kontaktu sa klijentima, kako bismo osigurali poštovanje svih mjera prevencije koje je definisao krizni štab. Takođe smo implementirali i neke interno definisane mjere, kojima želimo dodatno povećati nivo zaštite zdravlja naših radnika i klijenata. U toku je priprema novog poslovnog plana za 2021, koji će svakako uobziriti činjenicu da će ova situacija trajati sigurno i tokom naredne godine u određenoj mjeri. Međutim to nas neće sputati da nastavimo sa brojnim razvojnim projektima, planiramo nastavak rasta tržišnog učešća, uz zadržavanje preventivnih mjera, kao i povećanje opreza prilikom izlaganja kreditnom riziku. Stanovništvo i privreda Bosne i Hercegovine je u istoriji preživjela mnogo ozbiljnije i dugotrajnije krize, iz kojih je uspjela isplivati, pa sam siguran da ćemo i ovu krizu prevazići, možda i brže nego neke druge razvijenije zemlje koje nisu navikle na vanredne situacije i ovakve obustave kretanja i poslovanja.
(D.J/Banjaluka.net)
