Ukoliko Peking nametne Hong Kongu zakon o nacionalnoj sigurnosti čime bi okončao jedinstvene slobode poluautonomne pokrajine kakve ostatak Kine nema, Britanija namjerava pružiti utočište i “put do državljanstva” milionima građana ove bivše britanske kolonije koja je predata Kini prije više od 20 godina, pišu svjetski mediji.
Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) je najavio da je Velika Britanija spremna otvoriti vrata za gotovo tri miliona građana Hong Konga ukoliko Kina donese zakon o sigurnosti koji bi mogao uticati na slobode tamošnjeg stanovništva, piše agencija Asošijetid pres (The Associated Press).
Džonson je u članku kojeg su objavili hongkonški list Sout Čajna morning post (The South China Morning Post) i londonski Tajms (The Times) rekao da je zakon o sigurnosti u suprotnosti sa sporazumom kojeg su Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli prije preuzimanja bivše britanske kolonije 1997. godine.
“Mnogi ljudi u Hong Kongu strahuju da je ugrožen njihov način života, a Kina je obećala da će ga podržati”, napisao je Džonson napomenuvši da Britaniji savjest ne dozvoljava da “slegne ramenima i okrene se” ukoliko Kina nastavi realizaciju ovog plana.
Oko 350.000 građana Hong Konga posjeduje pasoše “Britanskih državljana u inostranstvu” (British National Overseas, BNO), nasljeđe kolonijalne ere, a još 2,5 miliona ima pravo podnijeti zahtjev za njih, naveo je Džonson. Ponavljajući ranije izjave svojih ministara, rekao je da će, ako Kina nametne zakon o nacionalnoj sigurnosti, London dopustiti vlasnicima tih pasoša mogućnost da umjesto dosadašnjih šest, ostanu 12 mjeseci u Velikoj Britaniji. Uz mogućnost obnavljanja zahtjeva za ostanak imali bi i pravo rada, čime im je olakšan put da postanu britanski građani.
Kina je šokirala mnoge od 7,5 miliona stanovnika Hong Konga kada je početkom maja najavila zakone o nacionalnoj sigurnosti grada koji je do sada imao zagarantovan visok nivo autonomije. Džonsonov članak, napominje AP, objavljen je u srijedu, 3. juna na dan kada je liderka administracije Hong Konga, Keri Lam (Carrie), stigla u Peking na sastanke sa predstavnicima centralne vlade o planiranom zakonu o sigurnosti, koji bi mogao biti usvojen do kraja avgusta.
Najveća promjena viznog sistema
Ako Kina nametne novi zakon o sigurnosti Britanija će izmijeniti svoja imigraciona pravila za građane Hong Konga što će, prema riječima Borisa Džonsona, biti “jedna od najvećih promjena viznog sistema u britanskoj istoriji”, ističe BBC dodajući da London već razgovara sa saveznicima o tome šta učiniti ako ljudi počnu bježati iz Hong Konga.
“Ako se pokaže neophodnim, britanska vlada će poduzeti ovaj korak i to dobrovoljno”, napisao je Džonson u Tajmsu dodajući da Ujedinjeno Kraljevstvo “neće imati izbora” osim da podrži svoje veze s teritorijom bivše kolonije koja je predata Kini 1997. godine.
Zahvaljujući tada potpisanom sporazumu, pojašnjava BBC, Hong Kong uživa neke slobode određene mini ustavom nazvanim ‘Osnovni zakon’, a koje nisu dozvoljene u kontinentalnoj Kini. BNO pasoši dodijeljeni su svim građanima Hong Konga rođenim prije primopredaje Kini 1997. i iako vlasniku omogućavaju određenu zaštitu kod britanskih službi u inostranstvu, trenutno ne daju pravo na život ili rad u Britaniji.
BBC dodaje kako je planirani zakon o sigurnosti naišao na brojne međunarodne kritike, a najava britanske vlade označava dodatni otpor britanskog parlamenta tom zakonu. Ministar vanjskih poslova Dominik Rab (Dominic Raab) rekao je da Velika Britanija vodi pregovore sa zemljama iz alijanse ‘Pet očiju’ o tome kako riješiti potencijalni “egzodus” ljudi s tog područja.
‘Alternativa kineskoj represiji’
Premijer je ponudio stanovnicima otoka “alternativu” kineskoj represiji kao stvar nacionalne časti u dramatičnoj eskalaciji sukoba s Pekingom, ukazuje londonski Tajms (The Times) ističući da prije ispunjenja svoje ponude britanske vlasti čekaju objavu cjelovitih detalja predloženog kineskog zakona.
Ideju o ponudi puta do britanskog državljanstva građanima Hong Konga pokrenuli su ministar vanjskih poslova Domink Rab i ministarka unutrašnjih poslova Priti Patel. Njeni roditelji su, ističe Tajms, bili među Azijatima koji su pobjegli od represije u Ugandi 1970-ih, dok su Rabovi jevrejski rođaci pobjegli iz Čehoslovačke 1938.
Rab je kazao da se Velika Britanija ne protivi mogućnosti da Hong Kong sam donese zakon o sigurnosti a ne da on bude nametnut. Također je naglasio da Britanija već ima podršku Sjedinjenih Država, Australije i Kanade u osuđivanju novog “autoritarnog zakona” dodajući kako planira proširiti koaliciju na afričke i južnoameričke nacije.
Tajms ističe kako politički pritisak raste i širom Komonvelta nakon što se predsjednik britanskog odbora za vanjske poslove Tom Tugendhat pridružio svojim kolegama iz Novog Zelanda, Kanade i Australije u pismu liderima tih zemalja o zabrinutosti zbog zakona. U pismu koje će također biti upućeno generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda stoji da je zakon kršenje pravno obvezujućeg sporazuma Ujedinjenog Kraljevstva s Kinom.
“Zakon o sigurnosti omogućit će Pekingu da započne potpunu borbu protiv slobode govora, oduzimajući glas naroda i sprječavajući bilo kakve kritike ultra-autoritarnoj vladavini kineske vlade”, rekao je Tugendhat.
Slični pozivi drugih zemalja
Potez Londona, za koji je Džonson rekao da će ga provoditi kada Kina formalno donese zakon o sigurnosti, mogao bi se pojaviti kao jedna od najznačajnijih posljedica nastojanja Pekinga da potkopa hongkonške slobode i stavi grad pod autoritarnu vladavinu Komunističke partije, napisao je Vašington post (The Washington post).
Specifičnosti novog zakona su oskudne, ali odobreni prijedlog omogućit će kineskim snagama sigurnosti da po prvi put djeluju u Hong Kongu u kojem je u proteklih godinu dana održano nekoliko velikih protesta s pozivima za više demokratije i suprotsavljanju sve većoj ulozi Pekinga.
Kada je prošle sedmice Dominik Rab najavio moguće promjene imigracionih pravila za nosioce BNO pasoša u Hong Kongu, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Žao Liđian (Zhao Lijian) je rekao da će Peking to smatrati kršenjem “međunarodnog prava i osnovnih normi koje vode međunarodnim odnosima” dodajući da su poslovi iz Hong Konga interno pitanje Kine.
Otkako je Kina objavila da nameće zakon o sigurnosti zaobilazeći zakonodavstvo Hong Konga, desetine ljudi su pokušali obnoviti britanske dokumente. Ako Peking ukine slobode, put u Britaniju i moguće državljanstvo odnosi se potencijalno na 40 odsto stanovništva Hong Konga čime bi se, ukazuje Vašington post, povećao spektar odljeva mozgova iz azijskog finansijskog centra.
Pozivi ponude utočišta inicirani su i u drugim zapadnim zemljama, dodaje list. Tajvanska predsjednica Cai Ing-ven (Tsai Ing-wen) rekla je da njena vlada također razmatra mjere koje bi omogućile stanovnicima Hong Konga da žive i rade u toj zemlji. Ove nedjelje, Lider republikanske većine u Senatu Mič Mekonel (Mitch McConnell) rekao je da bi američki odgovor trebao “biti u skladu s drugim demokratijama koje su otvorile svoja vrata stanovnicima Hong Konga koji bježe od ugnjetavanja.”
Ponude velikodušne ali ne i dovoljne
Ponude stranih vlada za pomoć ljudima Hong Konga su velikodušne, ali ne i dovoljne za očuvanje slobode ove poluautonomne pokrajine, smatraju tamošnji stručnjaci ocjenjujući potez britanske vlade kao prelomni trenutak u britansko-kineskim odnosima, ukazuje Gardijan (The Guardian).
Hongkonški advokat Martin Li (Lee) bivši parlamentarac i jedan od autora ‘Osnovnog zakona’ kaže da ponuda britanske vlade neće puno pomoći mladim ljudima koji su protestovali prošle godine od kojih je više od 8.000 uhapšeno i kojima, kako tvrdi, prijete nove optužbe prema zakonima o nacionalnoj sigurnosti.
“Budući da bez obzira koliko ste velikodušni u pružanju pasoša i tako dalje, još uvijek postoji veliki broj ljudi koji iz ovih ili onih razloga ne ispunjavaju uslove”, rekao je Li za Gardijan.
Džonsonovo pismo objavljeno u onlajn medijima dočekano je kao “vanredna intervencija” rekao je Džoni Peterson (Johnny Patterson), direktor nevladine organizacije za ljudska prava Hong Kong voč (HKWatch) ocijenivši da je to prelomni trenutak u kinesko-britanskim odnosima jer “niti jedan od britanskih premijera nije dao tako hrabru izjavu o Hong Kongu”.
Gardijan dodaje kako je Džonson također koristio svoj članak da bi uputio završni apel Pekingu da preispita svoje postupke i da se kao vodeća članica svjetske zajednice pridržava međunarodnih sporazuma. “Želimo moderan i zreo odnos, zasnovan na međusobnom poštovanju i prepoznavanju kineskog mjesta u svijetu”, napisao je britanski premijer.
(Slobodna Evropa)
