Svjetska i evropska ekonomska scena pretrpjeće tektonske promjene nakon pandemije koronavirusa, jer se pokazalo da nas je pandemija, koliko u zdravstvenom, toliko i u ekonomskom smislu zatekla nespremne i to na globalnom nivou, smatra ekonomski stručnjak iz Zagreba, Damir Novotny.
On procjenjuje da će usljed pada ekonomske aktivnosti i pada BDP-a i najveće svjetske ekonomije pasti između pet i šest odsto, a da bi se u Evropi to najviše moglo vidjeti u Italiji i Španiji, kao ni da naš region ne može biti pošteđen.
„Kriza uglavnom pogađa zemlje koje su tržišno orjentisane. Očigledno je da ni ono što smo naučili iz prethodnih ekonomskih kriza sad neće mnogo pomoći, jer je malo ko za situaciju poput ove bio pripremljen. Kompanije nisu imale dovoljno kapitalnih rezervi koje bi mogle da iskoriste sada kada nema ekonomske aktivnosti, ali ni Vlade nisu bile spremne. Zato intervencije u oblasti privrede moraju biti snažne, mnogo snažnije i ozbiljnije nego za vrijeme krize 2008.godine“, smatra Novotny.
Objašnjava da je ova kriza specifična, jer djeluje i na strani potražnje i na strani ponude. Na strani ponude, zatvaraju se biznisi i kanali distribucije, čime se zatvaraju i tačke kontakata sa potrošačima, što neminovno dovodi i do pada potrošnje. Taj pad aktivnosti, kaže Novotny, rezultiraće dugoročnom stagnacijom, ako se Vladinim mjerama i ad hoc intervencijama ne stvore pretpostavke za brzi oporavak.
„Klasične mjere jačanja potražnje neće biti dovoljne. Zapravo, imamo problem i na strani ponude, jer nema dovoljno robe na tržištu. Kanali distribucije su zatvoreni, trgovački lanci i manje trgovine ograničeno rade, imaju probleme sa nabavkom i to je začarani krug“, kaže Novotny.
Tu se, smatra, najbolje vidi koliko se svijet oslanjao na nabavku robe iz globalizovanih izvora, što bi ovom krizom moglo da se promijeni.
„Ako nam je bilo jeftinije nabavljati iz Kine nabavljali smo iz Kine, ako nam je jeftinije bilo napavljati piletinu iz Brazila, nabavljali smo iz Brazila. Tako se ponašala Evropa. Sada bi ova kriza mogla promijeniti mnoge stvari, dovesti do tektonskih promjena. Mogla bi lokalna proizvodnja ojačati, a Vlade bi morale jačati kratki nabavni lanac prehrambenih proizvoda. Ako je grad poput Banjaluke u svom okruženju nekad imao jake prehrambene kombinate za poljoprivredne proizvode, onda bi i sada Vlada po sličnom modelu morala pojačati podsticaje, davati bespovratna sredstva za ulaganja u prerađevačke kapacitete, lokalnu poljoprivrednu proizvodnju, logistiku i skladištenje, kako bi proizvod došao do potrošača“, kaže Novotny.
Vjeruje da bi na taj način lokalne ekonomije mogle relativno brzo da se vrate na normalan ciklus ekonomskog rasta. Podsjeća da nakon svake krize uvijek dođe i do oporavka, ali da bi sada taj oporavak mogao biti dugotrajan, baš kao i stagnacija, što bi bilo pogubno za ovaj dio Evrope. Zato tvrdi da se moraju jačati domaći kapaciteti i ulaganje u lokalnu proizvodnju.
„Svakako treba ulagati i u zdravstvo i tu ne treba bježati od privatnog kapitala koji bi bio spreman da ulaže u opremu u bolnicama. Ovo nije poslednja epidemija, tih će virusnih pandemija biti i u budućnosti i mi sada moramo naučiti lekciju“, kaže Novotny.
Ono što se mora dogoditi na strani potražnje je spasavanje radnih mjesta, smatra Novotny, i daje primjer Njemačke koja je po kratkom postupku malim kompanijama do 15 zaposlenih dala jednokratnu podršku od devet do 15 hiljada evra upravo za tu namjenu. Hrvatska Vlada, kaže, daje 4.000 kuna ili oko 520 evra i plaća doprinose po zaposlenom radniku u naredna tri mjeseca, pa onda, možda, još tri.
„To je dobro i to će osigurati opstanak radnih mjesta u mnogim, posebno manjim kompanijama. Što prije moramo vidjeti te efekte, u smislu kupovne moći, rasta produktivnosti, robotizacije, digitalizacije. U većini zemalja u jugoistočnoj Evropi raste upotreba digitalnih tehnologija. One su bile oko nas, ali se sada sve više upotrebljavaju, recimo kod obrazovanja poput online predavanja. Mislim da će ova kriza ubrzati proces digitalizacije i digitalne transformacije, robotizacije kompanija i sada je pravo vrijeme da male i srednje komapanije uz Vladine podsticaje hitno uvedu savremene tehnologije, da krenu u robotizaciju i da povećaju produktivnost kako bismo povećali proizvodnju hrane. Proizvodnja hrane je ključna“, vjeruje Novotny.
