Umjesto najavljenog povećanja zarada i penzija treba ići na dalje popravljanje privrednog ambijenta u zemlji, ocjenjuje Libertijanski klub (Libek), u uvjerenju da rast zarada neće imati željeni uticaj na povećanje BDP-a.
U Libeku ukazuju da je stanje javnih finansija mnogo bolje nego što je to bio slučaj u prethodnih nekoliko godina, ali je javni dug je i dalje visok, a zarade zaposlenih u javnom sektoru, iako smanjene i zamrznute u odnosu na prethodni period, i dalje su skoro upola više od zakonskog iznosa od sedam odsto.
– Dok se javni dug i masa zarada ne usklade sa propisanim zakonskim okvirom, koji garantuju održivost javnih finansija, zarade ne treba povećavati. To isto važi i za penzije, koje su i dalje iznad zakonski predviđenih 11 odsto BDP-a – poručuju iz Libeka.
Minimalna cijena rada u Srbiji je, podsjećaju, nedavno povećana na 130 dinara neto po radnom času i u prosjeku iznosi 22. 880 dinara mesečno, što je, kažu, visoko u odnosu na prosječnu zaradu, gotovo 50 odsto.
– S obzirom da minimalna zarada ima negativne efekte na tržište rada, tako to povećava nezaposlenost, preporuka Svjetske banke je da minimalna zarada bude u okviru 30 do 40 odsto prosječne zarade – kažu u Libek-u.
Prema njihovoj ocjeni, povećanje minimalca za najavljenih osam do devet odsto podrazumijeva i povećanje iznosa isplaćenih poreza i doprinosa za oko 5,5 milijardi dinara na godišnjem nivou jer bi se, navode, bruto iznos dvije minimalne zarade povećao sa trenutnih 36.500 na 40.000 dinara mjesečno.
Rast će se, ocjenjuje Libek u saopštenju, u značajnoj mjeri preliti na potrošnju iz uvoza, a može da ugrozi stanje u javnim finansijama.
Povećanje minimalne zarade još više će opteretiti poslovanje malih i srednjih preduzeća, uvereni su u Libek-u, i dodaju da bi povećanje minimalne zarade moglo negativno da utiče na tržište rada, jer bi se podstakao rad na crno.
BDP, kažu, ni ne treba podizati po svaku cijenu, jer to može umanjiti blagostanje stanovnika, umjesto da ga poveća.
(Blic)
