Širenje epidemije koronavirusa prošle je sedmice uznemirilo svjetska tržišta kapitala, pa su tako američke dionice u prosjeku pale preko 10 posto. Pojedine američke analitičare tako oštri padovi na berzama podsjetili su na 2008. godinu – koje se niko ne želi prisjećati – i izbijanje globalne finansijske krize.
Strah se s inostranih berzi preselio i na lokalno tržište kapitala, pa je i index Zagrebačke berze CROBEX potonuo za oko 7,8 posto, a među najvećim gubitnicima su turističke dionice, što i nije neočekivano s obzirom na to da bi se eventualni daljnji problemi sa širenjem epidemije najbrže mogli odraziti upravo na putovanja.
Američke berze do sada su ignorisale širenje epidemije
Ipak, Vlatko Kesegić, portfolio menager iz Fima Vrijednosnica, podsjeća da su prije ovog pada dionice snažno rasle te da se radi o uobičajenoj korekciji za koju kaže da može biti zdrava za tržišta.
“Situacija se čini dramatičnom s obzirom na brzinu pada cijena, ali ne treba zaboraviti nedavni veliki skok američkih dionica od oktobra 2019. Predmetni rast je bio bez posebnog uporišta u fundamentima, već temeljen isključivo na akomodativnoj politici američke središnje banke Fed. Ovime tržišta doživljaju uobičajenu korekciju koja može biti zdrava za tržišta i sudionike na njima. Također, američka tržišta su u januaru i početkom februara odlučila ignorisati već razbuktalu epidemiju u Kini pa se ovaj pad može smatrati suočavanjem s realnošću koju nosi značajan zastoj ekonomskih aktivnosti u drugom najvećem gospodarstvu, tj. Kini”, kaže Kesegić.
Na Zagrebačkoj berzi pod pritiskom su turističke dionice
Što se tiče Zagrebačke berze, Kesegić kaže da su pod posebnim pritiskom bile turističke dionice.
“Na Zagrebačkoj berzi je također zavladao negativan sentiment, posebno nakon vijesti o zarazi u Italiji, a zatim o prvom slučaju u Hrvatskoj. Posljedično slabijoj likvidnosti domaćeg tržišta, vrlo se brzo stvorila panika s obzirom na to da su investitori, koji nisu htjeli riskirati s daljnjim razvojem događaja, krenuli u prodaju dionica, ali nisu naišli na spremne kupce na bližim cjenovnim nivoima. Pod posebnim pritiskom su se našle cijene turističkih dionica za kompanije za koje su investitori procijenili da bi mogle imati najviše problema usljed spomenutog zatvaranja granica i ograničavanja letova u svijetu. Što se tiče najotpornijih dionica, primijetili smo da je najmanji pad zabilježen kod prehrambenih kompanija”, kaže Kesegić.
Koronavirus je okidač za rasprodaju, ali ima i drugih problema
Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala iz Erste banke, kaže da je širenje koronavirusa bilo okidač za rasprodaju, ali da postoji još problema koji muče tržišta.
“Prošle sedmice svjedočili smo snažnom padu globalnih indeksa, najvećem od velike finansijske krize, pri kojem je američko tržište sedmicu zaključilo s oko 12 posto minusa. Širenje koronavirusa izvan Kine ključni je okidač za rasprodaju, koji se nadovezuje na dosta slabije makroekonomske podatke iz većine razvijenih tržišta. Također, prisutne su i druge neizvjesnosti oko trgovinskog rata na globalnom nivou, te uticaja Brexita na evropsku ekonomiju. Sve veći broj kompanija ukazuje na očekivane uticaje na njihovo poslovanje zbog širenja virusa. Zbog toga investitori ta pogoršana očekivanja ugrađuju u cijene, pogotovo s obzirom na dosadašnja visoka očekivanja. Daljnji pad će zavisiti od dužine trajanja epidemije, te o intenzitetu i roku tokom kojeg će biti poremećeni trgovinski kanali i lanci nabavke.
Na Zagrebačkoj berzi indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su nešto umjerenije nego na razvijenim tržištima, oko 8 posto i 7 posto, uz nešto slabije izvedbe prehrambenog i turističkog sektora. Rijetka izdanja uspjela su izbjeći rasprodaje, prvenstveno ona s dobrim kvartalnim rezultatima u ovoj sezoni finansijskih izvještaja”, kaže Špoljar.
Strategija za zaštitu ulaganja
Što se tiče eventualne krizne strategije, Špoljar kaže da ulagači obično, ako se žele zaštititi, “bježe” iz dionica u defenzivnija ulaganja, kao što su plemeniti metali ili pojedine valute.
“U slučaju porasta rizika investitori se uobičajeno štite na način da se relociraju sredstva iz rizičnijih instrumenata kao što su dionice, rizičnije korporativne obveznice i tržišta u razvoju, u nešto defenzivnije kao što su zlato, japanski jen i trezorski zapisi SAD-a, uz skraćivanje roka instrumenata prema kratkoročnijim pozicijama”, kaže Špoljar.
(index.hr)
